Prije dva mjeseca zvanično su počeli radovi druge i treće faze primarnog toplovoda od Termoelektrane do centra Pljevalja. Postavljeni su temelji za nadzemni dio cjevovoda koji se sastoji od 59 stopa, dok je pored rijeke Breznice završeno 270 metara potpornog zida. Da bi se zaštitio podzemni toplovod, na toj trasi, nedostaje još 50 metara, saopštili su iz firme koja rukovodi radovima. Toplovod bi, prema ugovoru, trebalo da se završi za godinu.
„Dinamički radovi idu izuzetno dobro i ugovorni obavezi rok je do maja 2027. godine. S obzirom da je građevinska sezona u Pljevljima kratka, i ukoliko se ne završe do 1. novembra, onda neće biti pretvaranja kotlarnica u podstanice za sezonu 2026-2027, već je mnogo realnija opcija da to bude tek 2027-2028“, objašnjava menadžer projekta Toplifikacije Veselin Sekulić.
I struka i građani su svjesni da toplifikacija Pljevalja nije samo projekat koji donosi novi sistem grijanja. Gašenjem kotlarnica smanjiće se i zagađenje, a grad bi konačno u zimskom periodu dobio ono što mu decenijama fali – manje dima i čistiji vazduh.
Predsjednik ekološkog društva Breznica, Miorad Mitrović, za Biznis.me kaže da Pljevljaci toplifikaciju čekaju punih pedeset godina, te da je ona bila predviđena da krene sa polaganjem kamena temeljca za Termoelektranu. Iako, je to važan korak ka rješavanju dugogodišnjeg problema zagađenja vazduha i unaprjeđenja zdravlja i kvaliteta života građana, ovo što se trenutno realizuje, prema riječima Mitrovića, ne može se smatrati konačnim rješenjem, već samo parcijalnim i ograničenim dijelom mnogo većeg projekta koji tek treba da donese stvarne rezultate.
„Radovi koji su počeli prije godinu dana uglavnom se odnose na postavljanje cjevovoda od Termoelektrane do ulaza u grad, u dužini od dva kilometra. Najavljene su druga i treća faza projekta, koje podrazumijevaju izgradnju distributivne mreže prema kotlarnici kod Doma starih. Iako će realizacija tih faza predstavljati određeni napredak, važno je naglasiti da ni nakon njihovog završetka problem grijanja i lošeg kvaliteta vazduha neće biti u potpunosti riješen“, upozorava Mitrović.
Djelimično završen posao, većina će i dalje koristi ugalj i drva
„Razlog je jednostavan, toplifikacijom neće biti obuhvaćena sva gradska naselja, već prvenstveno uži gradski centar. Time će biti ugašen ograničen broj kotlarnica i pojedina postrojenja za grijanje, ali će veliki broj domaćinstava i dalje ostati upućen na individualna ložišta, odnosno na korišćenje uglja i drveta. Zbog toga će efekti na kvalitet vazduha biti samo djelimični, dok će najveći problem ostati prisutan u naseljima koja neće biti obuhvaćena sistemom daljinskog grijanja“, objašnjava naš sagovornik.
Iz Ekološkog društva Breznica tvrde da je Pljevljima potrebna brza, potpuna i cjelovita toplifikacija grada, a ne samo pojedinih zona, jer samo sistem koji obuhvata sva gradska naselja može donijeti značajnom smanjenju emisija štetnih materija i trajno poboljšanje kvaliteta vazduha. Mitrovića posebno zabrinjava činjenica da javnost još uvijek nema dovoljno informacija o ekonomskoj opravdanosti projekta.
„Građani, do danas, nijesu upoznati sa detaljnim analizama koje bi pokazale ukupne troškove, finansijsku održivost sistema i stvarne koristi koje će imati domaćinstva. Nije poznato koliko će koštati priključenje na sistem daljinskog grijanja, koliki će biti troškovi adaptacije postojećih, ili ugradnje, novih instalacija u kućama i stanovima, niti kolike će mjesečne račune građani plaćati nakon priključenja“, nabraja Mitrović i objašnjava da dio građana, koji očekuje grijanje iz toplifikacionog sistema ne očekuju da će biti besplatno ili jeftino.
Bez preciznih kalkulacija i javno dostupnih cjenovnika, kaže naš sagovornik, nemoguće je procijeniti da li će novi sistem biti povoljniji od sadašnjeg grijanja na ugalj ili drvo. Poziva nadležne da što prije predstave jasne ekonomske pokazatelje kako bi građani mogli da donesu informisanu odluku.
„Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da su programi subvencionisanja prelaska na ekološki prihvatljivije energente, poput peleta, praktično zaustavljeni. Zbog visokih cijena peleta i nezainteresovanosti Opštine da organizuje kupovinu i raspodjelu peleta, mnogi građani se ponovo vraćaju korišćenju uglja, što dodatno potvrđuje da problem nije moguće riješiti djelimičnim mjerama i ograničenim projektima“, objašnjaval Milorad Mitrović iz Ekološkog društva Breznica, naglasivši da građani Pljevalja s pravom očekuju mnogo više od onoga što je do sada realizovano.
Iz te organizacije upozoravaju da se zbog odugovlačenja tog, ali i drugih projekata, iz Pljevalja građani sve više iseljavaju, posebno mladi.
Pročitajte još:
„Loš kvalitet vazduha, ograničene mogućnosti zapošljavanja, nedostatak novih proizvodnih pogona, spor razvoj infrastrukture i osjećaj dugogodišnje zapostavljenosti dodatno podstiču migracije stanovništva. Pored toplifikacije, godinama se govori o velikim investicijama u infrastrukturu, saobraćajno povezivanje i razvoj privrede. Međutim, Pljevlja i dalje nemaju adekvatnu putnu povezanost sa okruženjem i ostatkom Crne Gore, nema obećanih, brzih saobraćajnica koje bi omogućile brži razvoj privrede, dok se brojni najavljivani projekti sporo realizuju ili nijesu ni započeti“, kaže Mitrović.
Navodi da je podugačak spisak problema u svim segmentima, posebno u poljoprivredi, jer se , tvrdi, sela prazne, broj poljoprivrednih gazdinstava opada, smanjuje se stočni fond, broj goveda i ovaca je u stalnom padu, a sve manje ljudi vidi svoju budućnost u ovom kraju.
„Zbog svega navedenog, toplifikaciju ne treba posmatrati kao konačno rješenje svih problema Pljevalja, već kao jedan od koraka koji može dati rezultate samo ukoliko bude realizovan u punom obimu i praćen ozbiljnim ulaganjima u zdravstvo, infrastrukturu, privredu i ravnomjerni razvoj cijele opštine“, tvrdi sagovornik portala Biznis.me, navodeći da su građanima Pljevalja potrebni konkretni rezultati, jasni rokovi i potpuna transparentnost, kako bi mogli da vide stvarne koristi od projekata koji se finansiraju njihovim novcem.
