
Podstanarski život težak, može li državna strategija promijeniti njihov život?
Dok su neki građani u dilemi gdje da kupe stan i po kojoj cijeni, podstanari su svakodnevno u problemu kako

Dok su neki građani u dilemi gdje da kupe stan i po kojoj cijeni, podstanari su svakodnevno u problemu kako

Crna Gora uzgaja krompir na 2.300 hektara, iako to pokriva 80 odsto naših potreba, prinosi su prilično niski spram svjetskih. Prošle godine naša država uvozila je krompir iz 16 država za ukupno 4,2 miliona eura. Najviše je dopreman iz Francuske za 1,8 miliona eura, Holandije za 982 hiljade, Srbije za 651 hiljadu, Njemačke za 132 hiljade, Albanije za 131 hiljadu,… ali je stizao i sa Kipra, Bjelorusije, Španije…Za dekana Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, prof. dr Igora Pajovića, za veće prinose i afirmaciju proizvođača vrlo je važno ulaganje u modernizaciju, odnosno u sisteme za navodnjavanje i mehanizaciju.

Crna Gora nedovoljno koristi more za sistem. Uglavnom je ono vidljivo kao ekonomija sezone, uvozne zavisnosti, skupih nekretnina i povremenih infrastrukturnih obećanja. Tek kad država more poveže sa lukama, prugom, obrazovanjem, servisima, izvozom, digitalnim procedurama, ribarstvom, akvakulturom i regionalnom trgovinom, Crna Gora može postati mala, ali ozbiljna mediteranska ekonomija, kazao je za Biznis.me, dr Jovo Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka.

Crna Gora je uvoznik kafe sa dominantno velikih tržišta Brazila i Indije, mada su zastupljene i druge zemlje. Godišnje naša država uveze blizu četiri tone kafe. Iz najvećeg proizvođača, Crnagoracoop, kažu da će cijena u maloprodaji do jeseni ostati ista, a da onda zavisi od vremenskih uslova i berbe u dalekim zemljama. Iz tog preduzeća očekuju izlazak na tržište Kine, što je za njih vrlo značajno jer se radi o velikom potrošaču, kazao je za Biznis.me direktor kompanije Slobodan Babić. Najavio je nove inveticije ali i upozorio na velike troškove jer akcize plaćaju i pri uvozi i izvozu, što im otežava poslovanje.

Sjutra je Svjetski dan borbe protiv siromaštva koji ima za cilj da skrene pažnju na činjenicu da je ozbiljan broj ljudi širom svijeta gladan. U Crnoj Gori je, prema zvaničnim podacima, svaki peti stanovnik u zoni siromaštva, kao i svako četvrto dijete, kazala je ua Biznis.me predsjednica NVO Banka hrane, Marina Medojević naglašavajući da država mora ozbiljno da se posveti rješavanju problema gladi među djecom, te da besplatna školska užina mora biti siguran obrok za djecu koja žive u nemaštini.

Tunel Sozina je prošle godine imao status jedne od najfrekventnijih saobraćajnica u državi, kada ga je iskoristilo 4.152.305 vozila, od kojih su najzastupljenija putnička vozila 3,64 miliona prolazaka.Planirani prihodi preduzeća za 2026. godinu predviđaju dalji rast, s projekcijama od 28,4 miliona eura, što predstavlja povećanje od 4,7% u odnosu na ostvarene prihode u prošloj godini. Nadaju se povećanju zarade od naplate putarina, ali očekuju da će kroz nove strateške inicijative zaraditi i od reklamnih panoa i zakupa zemljišta.

Priča o novoj autobuskoj stanici u Herceg Novom, na novoj lokaciji, traje deset godina. Od prve lopate do građevine prošle su tri godine. Dva puta se odgađa njeno otvaranje, pa će i ovog ljeta biti na staroj adresi sa istim problemima. Umjesto u julu, iz opštine najavljuju otvaranje do kraja godine. Jo ne znaju da li će to usloviti više novca.

Dijaspora je ekonomski stub Crne Gore potvrđuju i zvanični podaci Centralne banke Crne Gore, koji govore da u našu zemlju iz inostranstva stigne oko 900 miliona eura u vidu novčanih doznaka.Prema riječima naših sagovornika to, ipak, nijeprava slika jer veliki dio pomoći naših ljudi iz inostranstva ostaje nevidljiv u zvaničnoj statistici, jer se sredstva ne šalju uvijek putem banaka ili formalnih kanala. Snažnu dijasporu imaju i naši susjedi, dok SAD, Saudijska Arabija, Kuvajt i Centralnoafrička Republika, gotovo da ne primaju lične doznake.

Ulcinjska Solana je od 2005.godine u programiranom, a od 2011. u klasičnom stečaju. Zadnja berba soli bila je 2013 .godine, a potraživanja radnika datiraju od 2009. i 2010. godine i iznose skoro milion eura.

Prioritetnom dionicom auto-puta „Princeza Ksenija“, od Smokovca do Mateševa, tokom prošle godine prošlo je ukupno 3.212.608 vozila, što predstavlja do sada najveći zabilježeni godišnji promet na ovoj saobraćajnici.
Iako je ta dionica našoj državi donijela značajnu putnu povezanost i ekonomsku isplativost i dalje smo jedina država u užem regionu koja na raspolaganju ima samo jednu dionicu auto-puta.

Crnogorske vjetroelektrane napustile su teren energetske politike i ušle u teren poslovnih finansija. Sa Gvozdom u probnom radu, CBAMom u punoj operativi i podmorskim kablom koji čeka tržišno spajanje, industrija vjetroenergetike samo potvrđuje strateški potencijal i opravdanost da nije slučajno predstavljana kao jedna od tri strateške grane Crne Gore, kazao je u razgovoru za Biznis.me, dr Jovo Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka.
U Crnoj Gori svaki peti stanovnik u zoni siromaštva, ništa bolje ni u regionu 27.5.2026
Zabranjeni grad procjenjen na 70 milijardi dolara, najskuplja svjetska nekretnina koja nije na prodaju 29.5.2026
Restitucija i dalje prespora, dug više od 240 miliona 26.5.2026
U javnom sektoru sedam puta više bolovanja nego u privatnom 27.5.2026
Od Vlade 3,5 miliona eura za mikro, mala i srednja preduzeća – podsticaji za hranu, alat, preduzetnice 28.5.2026
Umjesto do početka ljeta, nova autobuska stanica u Herceg Novom možda do kraja godine 25.5.2026
Opšti kolektivni ugovor istekao, sindikati najavljuju proteste. Da li je Prvi maj borba neprestana? 4.5.2026
Auto-put, projekat koji mijenja Crnu Goru 18.5.2026
Trka za Addiko: Alta podržala Raiffeisen, ostaje li NLB bez ikakvih šansi? 18.5.2026
Dijaspora godišnje pošalje u domovinu oko 900 miliona eura 20.5.2026Dodajte biznis.me među svoje omiljene izvore u Google-u. Tako ćete naše aktuelne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discover servisu.