Vrlo često, čak u svakodnevnoj komunikaciji o ekonomiji i biznisu, može se steći utisak da je svijet startupa još uvijek velika nepoznanica – taj utisak, nažalost, nije pogrešan. Prečesto se i u vlastitom okruženju od mnogih od nas može čuti razmišljanje poput „to mora da je nešto za mlade“, „ne može to kod nas“, „nismo mi još spremni“, „to je nešto prekomplikovano“, „klasično poslovanje je prava sigurnost“, i još mnogo drugih. Ovakva mišljenja su primjetno izraženija kod ljudi srednje i starije životne dobi, ali i kod dijela mladih koji tek trebaju izabrati svoje biznis puteve, sve uglavnom dominantno zbog neinformisanosti i nesigurnosti.
Takvu percepciju svakako je neophodno promijeniti u vremenu kada startupi zauzimaju sve značajnije mjesto na globalnom poslovnom i ekonomskom planu. Doprinos tome daje i realnost u našoj regiji koja, kad se samo malo „zagrebe po površini“, pokazuje bitno drugačiju sliku – da je startup sve bitnija grana biznisa i preduzetništva, da možemo biti sve snažniji „igrači“ na globalnoj sceni koja ne poznaje granice i u konačnom, da smo potpuno ravnopravni na svim poljima sa ostatkom svijeta.
Upravo to dokazuje uspjeh Miljana Ilića iz Kragujevca, kojeg je Startup World Cup tim kompanije Pegasus Tech Ventures iz Silicijumske doline zvanično izabrao među Top 10 Startup World Cup mentora za 2026. godinu, u okviru globalne mentorske mreže od ukupno 303 mentora iz različitih zemalja svijeta.
Uz ovo prestižno priznanje Ilić je dobio i zvaničan poziv da prisustvuje Startup World Cup Grand Finale događaju u San Francisku koji će se održati od 3. do 7. novembra 2026. godine a ujedno je i regionalni partner za Startup World Cup Serbia pod licencom Pegasus Tech Ventures.
Šta je, ukratko, Startup World Cup platforma?
Startup World Cup je najveće takmičenje i konferencijska platforma za startupe na svijetu čiji je glavni cilj pronalaženje najperspektivnijih inovacija, njihovo lansiranje na globalnu scenu i povezivanje osnivača sa vodećim svjetskim investitorima i korporacijama a organizuje je Pegasus Tech Ventures, venture capital kompanija iz Silicijumske doline.
Koncept je osmišljen tako da se najprije kroz više od 100 regionalnih takmičenja širom svijeta startupovi bore za titulu regionalnog pobjednika.
Najbolji zatim putuju u San Francisko gdje prezentuju svoje ideje pred žirijem koji čine iskusni investitori i preduzetnici a pobjednik osvaja milion dolara za dalji razvoj.
Ono što je od ključnog značaja je da platforma, pored takmičarskog dijela, nudi mentorski program i umrežavanje, direktan pristup i povezivanje perspektivnih startupova sa međunarodnim investitorima, VC fondovima, korporacijama i tehnološkim liderima.
Važno je naglasiti i da je takmičenje otvoreno za sve privredne grane i startupe u različitim fazama razvoja.
Prema podacima Startup World Cup-a, globalni ekosistem okuplja više od 2.500 investitora i 500 govornika.
Koliko je platforma od značaja i uticaja na globalnom nivou pokazuje se i kroz prethodna izdanja šireg Startup World Cup ekosistema gdje su bili zastupljeni rukovodioci i predstavnici kompanija kao što su Google, Microsoft, Amazon Web Services, IBM, Adobe, LinkedIn, Dell, JPMorgan Chase, Goldman Sachs, Deloitte, Cisco, Oracle i PwC i mnogih drugih.
Od komšiluka u Kragujevcu do Silicijumske doline
Naš portal, očigledno, nije među konglomeratima poput Googlea, Goldman Sachsa ili Amazona, ali je zato naš sagovornik Miljan Ilić čiji put do ovog značajnog priznanja pokazuje da startup ne samo da nije bauk već i koliko dobre ideje, razumijevanje, rad i razvoj ali i upornost mogu biti pokretač uspjeha.
Naime, naš sagovornik je i sam prošao put razvoja startupa jer je paralelno osnivač i direktor kompanije Recikom mm innovation doo iz Kragujevca, a samo četiri godine kasnije, pored izbora u Top 10 mentora Startup World Cupa za 2026. godinu, Recikom MM Innovation postaje regionalni partner za Startup World Cup Serbia.
Kako na početku našeg razgovora otkriva, za njega najveća vrijednost ovog priznanja nije samo lični izbor među Top 10 mentora, već mogućnost da se dodatno ojača veza između startapa iz Srbije i međunarodnog kapitala a kroz Startup World Cup Serbia fokus mu je identifikacija kvalitetnih domaćih startapa, razvoj strukturisanog startup i investment deal-flow pipeline-a i njihovom povezivanju sa relevantnim međunarodnim investitorima, VC fondovima, korporacijama i strateškim partnerima.
„Time se otvara i šira regionalna priča – kako kvalitetne kompanije iz Srbije i regiona mogu da dobiju direktniji pristup kapitalu, investicionim mrežama i međunarodnim tržištima.“, dodaje.
Kako je sve krenulo, o putu od svakodnevnog problema do međunarodne startup scene, mentorstvu i njegovom značaju, zašto ideja bez tržišta nema poslovnu vrijednost, šta Crnoj Gori nedostaje za snažniji iskorak, zašto se uspjeh jednog ekosistema ne mjeri brojem događaja, već brojem proizvoda, kupaca, investicija i novih radnih mjesta, zašto ljudi srednje životne dobi mogu biti u prednosti, ključnim potezima… za portal Biznis.me otkriva Miljan Ilić koji će ujedno ovim putem makar malo dodatno otvoriti vrata svijeta startupa ali i približiti platformu Startup World Cup.
Biznis.me: Kako i kada ste došli na ideju da pokrenete startup?
Miljan Ilić: Ideja za Recikom nije nastala u kancelariji, na konferenciji niti iz želje da po svaku cijenu osnujem tehnološku kompaniju. Nastala je ispred moje zgrade.
Odvojio sam plastiku, papir i staklo, vjerujući da kao odgovoran građanin radim nešto korisno. Zatim je došao komunalni kamion i sve pokupio zajedno. U tom trenutku nestalo je moje uvjerenje da će ono što sam razvrstao zaista završiti u reciklaži. Prišao sam radnicima i pitao zašto se to dešava. Objasnili su mi da nedostaju vozila i uslovi za odvojeno prikupljanje i da materijal u takvim situacijama često završi na deponiji, zajedno sa ostalim otpadom.
Istog dana sam na društvenim mrežama vidio apel za prikupljanje novca za liječenje djeteta iz Kragujevca. Tada su mi se spojila dva pitanja: zašto materijal koji ima vrijednost bacamo i pretvaramo u trošak, i zašto građani, zgrade i zajednice tu vrijednost ne bi mogli da usmjere u nešto korisno – pomoć djetetu, uređenje zgrade, video-nadzor ili smanjenje zajedničkih troškova?
Tada nijesam poznavao startup terminologiju niti sam znao kako se gradi kompanija. Znao sam samo da postoji problem koji svakodnevno gledamo, a prihvatamo ga kao nešto normalno. Iz tog pitanja nastao je Recikom.
Danas razvijamo digitalnu infrastrukturu za cirkularnu ekonomiju: praćenje tokova otpada i sekundarnih sirovina, povezivanje proizvođača otpada, sakupljača, reciklera, industrije i institucija, kao i podatke potrebne za odgovornije poslovanje i ESG izvještavanje. Suština je jednostavna – da se zna gdje materijal nastaje, ko ga preuzima, gdje završava i kakvu ekonomsku i ekološku vrijednost stvara. Danas želim da put koji sam gradio pretvorim u vrata kroz koja će proći i drugi kvalitetni ljudi iz našeg regiona.“
Biznis.me: Kako je izgledao put od Kragujevca do San Franciska i kako se Recikom probio do ovog partnerstva?
Miljan Ilić: Nijesam došao iz tipičnog tehnološkog okruženja niti iz porodice investitora. Prije osnivanja Recikoma proveo sam oko petnaest godina u sistemu javne bezbjednosti, najvećim dijelom u oblasti bezbjednosti saobraćaja. Taj posao me je naučio da posmatram sistem, prepoznajem uzroke problema, radim pod pritiskom i preuzimam odgovornost za odluke. Ipak, izgradnja kompanije zahtijevala je potpuno novu vrstu znanja.
U početku osnivač misli da mu je najpotrebniji novac. Kasnije shvati da kapital samo ubrzava ono što već postoji – dobru odluku, ali i lošu. Prije novca mora da nauči kako se provjerava tržište, razgovara sa kupcem, postavlja cijena, vodi tim, upravlja finansijama i mijenja proizvod kada činjenice pokažu da početna zamisao nije dovoljno dobra.
Jedna od najvažnijih prekretnica bio je Founder Institute, globalna mreža startup programa nastala u Silicijumskoj dolini. Prvi put nijesam prošao selekciju. Pripremio sam se bolje, ponovo se prijavio i završio program. To iskustvo mi je pokazalo da odbijanje nije presuda o vašoj vrijednosti, već informacija da nešto još nije dovoljno jasno objašnjeno, dokazano ili razvijeno.
Kroz Founder Institute učio sam kako se ideja pretvara u poslovni model, kako se provjerava da li tržište zaista želi proizvod i kako osnivač mora da razmišlja kada želi da izađe iz lokalnog okruženja. Recikom je kasnije prošao i druge važne provjere: bio je među šest finalista nacionalnog takmičenja Najbolja tehnološka inovacija, u konkurenciji 159 timova, ušao u program „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, koji sprovodi UNDP, i postao finalista programa ESG Lideri 2026.
Startup World Cup je došao kao nastavak tog puta. Najprije sam dobio poziv povezan sa regionalnim takmičenjem u Las Vegasu. Tada nijesam mogao da otputujem, ali su se otvorili novi razgovori. Postao sam mentor, a zatim je Recikom MM Innovation doo Kragujevac dobio ulogu regionalnog partnera za Startup World Cup Serbia, pod licencom Pegasus Tech Ventures i Startup World Cup, Inc.
Važno je jasno razdvojiti uloge: Recikom je regionalni partner i nosilac organizacije takmičenja u Srbiji, dok sam ja lično Startup World Cup mentor. Naš posao nije da proizvedemo još jedan događaj, već da pronađemo kvalitetne kompanije, pripremimo ih za ozbiljne poslovne razgovore i povežemo sa ljudima koji mogu da im otvore tržište, partnerstvo ili mogućnost ulaganja.
Biznis.me: Izabrani ste među Top 10 Startup World Cup mentora za 2026. godinu. Koliko je jaka bila konkurencija?
Miljan Ilić: Izbor je napravljen u okviru međunarodne mreže od 303 Startup World Cup mentora. Među njima su osnivači kompanija, investitori i stručnjaci za razvoj proizvoda, prodaju, finansije, tehnologiju i izlazak na međunarodna tržišta.
Sama struktura mreže pokazuje snagu konkurencije. U trenutku izbora, Sjedinjene Američke Države imale su 123 mentora, Indija 12, Ujedinjeno Kraljevstvo sedam, dok su Kanada, Južna Koreja i Pakistan imali po šest. Zastupljene su i brojne druge zemlje, od Japana, Izraela, Njemačke i Francuske do Brazila, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Singapura i Australije. Srbija je tada u javno dostupnoj mreži imala jednog predstavnika – mene, iz Kragujevca.
Zato ovo ne doživljavam kao još jednu titulu za biografiju. Biti izabran među Top 10 u takvoj konkurenciji znači da je neko van našeg regiona prepoznao vrijednost iskustva koje sam godinama gradio, često bez velike podrške i bez lakog puta. To donosi kredibilitet, ali i obavezu da taj pristup ne zadržim samo za sebe.
Najveća vrijednost biće ako zahvaljujući tom položaju jedan kvalitetan tim iz Srbije, Crne Gore ili susjedstva brže dođe do pravog mentora, kupca, korporativnog partnera ili investitora. Tada priznanje postaje rezultat, a ne samo vijest.
Biznis.me: Šta zaista predstavlja Pegasus Tech Ventures i zašto je taj sistem važan za startupe iz regiona?
Miljan Ilić: Da bi se razumjela vrijednost Startup World Cupa, treba razumjeti ko stoji iza njega. Pegasus Tech Ventures je globalna venture capital kompanija sa sjedištem u Silicijumskoj dolini, koju je osnovao Anis Uzzaman. Prema podacima kompanije, Pegasus upravlja sa više od 40 fondova i imovinom vrijednom više od dvije milijarde dolara.
Aktuelna zvanična stranica Pegasusa navodi više od 300 investicija, 88 izlazaka iz investicija i 29 kompanija koje su izašle na berzu. Još važniji od samih brojki je način na koji sistem funkcioniše. Pegasus je razvio model Venture Capital-as-a-Service, kroz koji velikim kompanijama omogućava pristup novim tehnologijama i startupima, dok startupima otvara mogućnost saradnje sa korporacijama, izlaska na nova tržišta i pristupa kapitalu.
U portfoliju Pegasusa i fondova kojima upravlja nalaze se kompanije iz različitih tehnoloških generacija, među kojima su SpaceX, X, OpenAI, Anthropic, xAI, DoorDash, Airbnb, Coinbase, SoFi i Rigetti Computing. To pokazuje širinu mreže – od vještačke inteligencije i svemirske industrije do finansijskih tehnologija, cloud infrastrukture i platformskih poslovnih modela.
Pegasus je poznat po tome što nastoji da razumije rizik prije nego što šire tržište prepozna vrijednost. Kao primjer se može navesti Rigetti Computing iz oblasti kvantnog računarstva: prema objavi Pegasusa, prva investicija napravljena je kada je kompanija bila procijenjena na približno 20 miliona dolara, dok je njena tržišna kapitalizacija u trenutku te objave iznosila približno 4,7 milijardi dolara. Taj podatak nije garancija da će svaka investicija uspjeti, već ilustracija vrijednosti ranog prepoznavanja tehnologije koju tržište još ne razumije u potpunosti.
U tome vidim šansu za naš region. Ovdje postoje ljudi i rješenja koja lokalna sredina ne prepoznaje uvijek dovoljno rano. Moj posao je da ih ne predstavljam kao „male balkanske startape kojima treba pomoć“, već kao poslovne i investicione prilike koje zaslužuju ozbiljnu analizu.
Biznis.me: Kakva su Vaša očekivanja od Grand Finala u San Francisku?
Miljan Ilić: U San Francisko ne idem kao turista niti kao običan posjetilac. Pozvan sam kao jedan od Top 10 mentora za 2026. godinu i želim da iskoristim svaki razgovor koji može donijeti konkretnu vrijednost regionu.
Startup World Cup obuhvata više od 100 regionalnih takmičenja. Prema podacima organizatora, platforma okuplja više od 50.000 posjetilaca, 2.500 investitora i 500 govornika, dok se najbolji regionalni startapi na Grand Finalu u San Francisku takmiče za investicionu nagradu od milion dolara.
Nivo platforme pokazuju i njeni raniji govornici: Steve Wozniak, suosnivač Applea; Reid Hoffman, suosnivač LinkedIna; Marc Randolph, suosnivač i prvi izvršni direktor Netflixa; Vinod Khosla, suosnivač Sun Microsystemsa i osnivač Khosla Venturesa; Adam Cheyer, suosnivač Siri; i John Chambers, nekadašnji izvršni direktor Ciscoa. Među ranijim učesnicima bili su i Kevin O’Leary i Daymond John. To nijesu najavljeni govornici za 2026. godinu, već imena koja su prethodnih godina gradila kredibilitet platforme.
Moj cilj nije da se vratim sa što više fotografija i vizitkarti. Želim nekoliko ozbiljnih kontakata i jasno definisane sljedeće korake: ko želi da upozna startape iz našeg regiona, koja kompanija traži rješenje koje ovdje već postoji i koji investitor je otvoren za nastavak razgovora. Fotografija traje jedan dan; kvalitetan poslovni odnos može trajati godinama.
Biznis.me: Koliko će regionalnih startapa biti uključeno i mogu li među njima biti crnogorski timovi?
Miljan Ilić: Volio bih da kvalitetnih timova iz Crne Gore bude što više u našem širem pipelineu, ali ne želim da obećavam broj prije završetka prijava i selekcije. Kriterijum mora biti kvalitet, a ne popunjavanje kvote po državama.
Regionalno takmičenje u Srbiji sprovodi se u skladu sa pravilima licence i zvaničnim uslovima prijave. Za crnogorske timove, u zavisnosti od mjesta registracije i pravila konkretnog ciklusa, takmičarski put može voditi preko odgovarajućeg regionalnog takmičenja. Međutim, saradnja sa crnogorskim startupima nije ograničena samo na status takmičara: kvalitetne timove možemo uključiti u regionalnu bazu, mentorsku pripremu, povezivanje sa kompanijama i razgovore sa investitorima.
Važno je biti pošten prema osnivačima: prijava sama po sebi ne znači investiciju niti automatski ulazak u portfolio Pegasusa. Ona jeste prilika da tim bude viđen i ocijenjen. Pobjednici regionalnih takmičenja dobijaju priliku da se predstave na Grand Finalu, dok i drugi kvalitetni timovi mogu postati interesantni mentorima, kompanijama i investitorima.
Zato ovaj proces ne posmatram samo kao izbor jednog pobjednika. Cilj je baza provjerenih regionalnih kompanija i jasan sljedeći korak za svaku od njih: mentorstvo, plaćeni pilot sa kompanijom, prvi veći kupac ili razgovor o ulaganju.
Biznis.me: Šta konkretno podrazumijeva mentorstvo i zašto je važno startupima?
Miljan Ilić: Mentorstvo nije govor kojim ćete nekoga ohrabriti na pola sata. Pravo mentorstvo počinje pitanjima koja osnivaču ponekad nijesu prijatna: koji tačno problem rješavaš, ko će to platiti, koliko taj problem danas košta kupca, šta si već dokazao i zbog čega baš tvoj tim može da bude bolji od konkurencije?
Dobar mentor ne vodi kompaniju umjesto osnivača. Pomaže mu da ranije vidi grešku koju bi inače platio novcem i vremenom. Nekada je najbolji savjet da se zaustavi razvoj nove funkcionalnosti i prvo obavi deset razgovora sa kupcima. Nekada treba promijeniti cijenu, tržište ili čak početnu verziju proizvoda.
I sam sam osnivač i znam koliko je lako zaljubiti se u sopstvenu ideju. Međutim, proizvod nije uspješan zato što ga osnivač voli; uspješan je kada kupac u njemu vidi dovoljno vrijednosti da ga koristi i plati. Mentor pomaže da se put do tog dokaza skrati.
Za timove iz regiona mentorstvo ima dodatnu vrijednost: pomaže im da svoju priču prevedu na jezik međunarodnog tržišta. Nije dovoljno reći da imate odličnu ideju. Morate pokazati tržište, korisnike, rezultate, model prihoda, tim i plan rasta.
Biznis.me: Koliko Vaš izbor među Top 10 mentora može pomoći regionalnim startupima da budu vidljiviji i uspješniji u svijetu?
Miljan Ilić: Izbor sam po sebi nikome ne donosi novac. Vrijednost nastaje tek kada kredibilitet pretvorite u pristup, a pristup u konkretan poslovni razgovor.
Kao osnivač Recikoma prošao sam put od ideje koju ljudi nijesu razumjeli, preko odbijanja i nedostatka sredstava, do međunarodnih programa i partnerstva sa Startup World Cupom. Zato razumijem osnivača koji ima dobar proizvod, ali još ne umije jasno da ga predstavi, kao i kompaniju ili investitora koji traži dokaze prije nego što preuzme rizik.
Moja prednost je u tome što mogu da budem most između ta dva svijeta. Startupu treba pomoći da se pripremi, ali mu ne treba obećavati ono što ne postoji. Investitoru treba pokazati kvalitetnu priliku, ali mu ne treba slati svaku ideju koja se pojavi. Vrijednost je u selekciji, pripremi i povjerenju.
Ako kroz ovu ulogu uspijemo da dovedemo nekoliko regionalnih timova do plaćenog pilota, prvog međunarodnog kupca ili ozbiljnog razgovora o ulaganju, onda Top 10 izbor dobija smisao i izvan moje biografije.
Biznis.me: Kako ocjenjujete startup zajednicu u Crnoj Gori?
Miljan Ilić: Crna Gora ima mali sistem, ali upravo to može biti njena prednost. Ljudi mogu brže da se povežu, institucije i kompanije lakše da sjednu za isti sto, a nova rješenja mogu da se testiraju brže nego u mnogo većim državama.
Najveće prilike vidim u oblastima u kojima Crna Gora već ima prirodnu ili tržišnu prednost: turizam i ugostiteljstvo, pomorstvo, energetika, održivo upravljanje prostorom i otpadom, digitalne usluge, finansijske tehnologije i rješenja za javni sektor.
Važno je da se o tom potencijalu ne govori samo opisno. Prvi Montenegro Startup Index 2026 pokazao je da 23 odsto startapa razvija rješenja iz oblasti vještačke inteligencije, 17 odsto je već osnovalo kompaniju i van Crne Gore, 69 odsto je izašlo iz faze same ideje, dok je 80 odsto registrovano kao društvo sa ograničenom odgovornošću. Ti podaci pokazuju da postoji osnova za ozbiljniji rast.
Sljedeći korak je da se ti timovi povežu sa stvarnim problemima privrede i javnog sektora. Dobar startup ne raste samo zahvaljujući programu podrške. Potrebni su mu kupac, plaćeni pilot, prihod i prilika da rješenje provjeri u realnom sistemu.
Biznis.me: Da li je crnogorska startup zajednica dovoljno vidljiva i konkurentna?
Miljan Ilić: Postoji napredak, ali vidljivost još nije jednaka kvalitetu koji postoji. Tokom 2025. godine sedam odabranih crnogorskih startapa – YachtHe, Pet Travel Advisor, WhereToPark, SanyView, HashiMotto, 3DLoom i Benefiti – predstavljalo je svoja rješenja u Luksemburgu, Briselu, Amsterdamu i drugim evropskim centrima. AI HEAL je iste godine proglašen najboljim startupom na Montenegro Pitching Competitionu.
To su važni signali, ali konkurentnost se ne gradi jednim putovanjem ili nagradom. Potreban je kontinuitet: kompanije treba da otvore probleme sa kojima se suočavaju, startupi treba da dobiju priliku da testiraju rješenja, a najbolji testovi moraju da prerastu u plaćene ugovore.
Crna Gora ne mora sve kapacitete da gradi sama. Jedan tim može imati inženjera u Podgorici, stručnjaka za prodaju u Beogradu, dizajnera u Sarajevu, partnera u Zagrebu i kupca u Evropskoj uniji. Ako region nastupi povezano, postajemo mnogo interesantniji i kompanijama i investitorima.
Zato Crnu Goru ne vidim kao dodatak regionalnoj priči, već kao važnu kariku. Ona može biti izuzetno dobro mjesto za brzu provjeru novih rješenja, posebno u turizmu, energetici, pomorstvu i održivom razvoju.
Biznis.me: Šta bi države regiona trebalo da urade kako bi snažnije podstakle razvoj startapa?
Miljan Ilić: Startupima nije potrebna samo još jedna bina. Potreban im je prvi ozbiljan kupac.
Država ne može naredbom da napravi uspješan startup, ali može da ukloni prepreke. Javne institucije i kompanije treba da otvore svoje stvarne probleme i omoguće plaćene pilot-projekte. Kada startup primijeni rješenje u realnom sistemu, dobija rezultat koji može da pokaže sljedećem kupcu.
Potrebno je manje administracije u prvim godinama poslovanja, pametnije poreske olakšice i podrška koja se ne završava dodjelom novca. Poslije granta mora da slijedi rad na prodaji, finansijama, izvozu i povezivanju sa privatnim kapitalom.
Posebno je važno da naučno-tehnološki parkovi, univerziteti i inovacioni centri ne budu samo lijepe zgrade. Njihov učinak treba mjeriti brojem proizvoda koji su stigli do tržišta, ugovora sa kompanijama, privučenih investicija i novih radnih mjesta.
Treba uključiti i dijasporu. Naši ljudi širom svijeta već imaju znanje, kontakte i kapital. Ne moraju svi fizički da se vrate da bi pomogli regionu, ali moramo izgraditi jasan sistem kroz koji njihovo iskustvo, kontakt ili ulaganje mogu da dođu do kvalitetnog tima.
Konačno, neuspjeh jednog pokušaja ne smije postati trajna etiketa. U Silicijumskoj dolini neuspjeh često znači iskustvo. Kod nas se još prečesto posmatra kao dokaz da neko nije trebalo ni da pokuša. Taj odnos moramo da mijenjamo.
Biznis.me: Startupi se često vezuju za mlađu populaciju. Kako ohrabriti nezaposlene i ljude srednjih godina da pokušaju?
Miljan Ilić: Startup nije rezervisan za dvadesetogodišnjake, programere niti ljude koji žive u velikim gradovima. Mnoge dobre poslovne ideje nastaju upravo kod onih koji godinama rade u proizvodnji, logistici, zdravstvu, trgovini, poljoprivredi ili turizmu i svakodnevno vide gdje sistem gubi vrijeme i novac.
Ljudi srednjih godina često imaju veliku prednost: poznaju industriju, znaju kupce i razumiju problem iznutra. Možda im nedostaje tehnički partner ili znanje kako da provjere ideju, ali se to može nadograditi. Mnogo je teže nadoknaditi dvadeset godina iskustva u određenom poslu.
Ni tehnologija ne mora uvijek biti početak. Možete krenuti od boljeg pakovanja, novog načina isporuke, starog zanata prilagođenog savremenom kupcu ili usluge koja rješava lokalni problem. Ako se rješenje može ponoviti i primijeniti na širem tržištu, ono može prerasti u startup.
Najvažnije je da čovjek ne pita svakoga da li je njegova ideja dobra. Treba da pita ljude koji imaju problem i koji bi možda platili rješenje. Tu počinje prava provjera.
Biznis.me: Šta biste poručili nekome ko je skeptičan prema startupima u odnosu na klasično pokretanje biznisa?
Miljan Ilić: Startup i klasičan biznis nijesu protivnici. Oba moraju imati kupca, prihod, kvalitetan proizvod, kontrolu troškova i odgovoran tim. Razlika je u tome što startup traži model koji može brzo da se ponovi i proširi na veliki broj kupaca ili tržišta.
Uzmimo pekaru kao jednostavan primjer. Dobra lokalna pekara je ozbiljan klasičan biznis. Ali ako razvije sistem koji predviđa potražnju, smanjuje bacanje hrane, omogućava kupcima da unaprijed poruče proizvode prema svojim potrebama i zatim taj sistem ponudi stotinama drugih pekara – nastao je proizvod koji može brzo da raste.
Najbolji rezultat nastaje kada tradicionalna privreda i startupi sarađuju. Kompanija poznaje industriju, ima kupce i stvarne probleme. Startup donosi brzinu, novu tehnologiju i spremnost da problem sagleda iz drugog ugla. Jedni bez drugih mnogo sporije dolaze do rezultata.
Biznis.me: Koje biste prve korake preporučili nekome ko razmišlja o pokretanju startupa?
Miljan Ilić: Prvo, napišite problem u jednoj rečenici. Ako ga ne možete jasno objasniti, još ga ne razumijete dovoljno.
Drugo, razgovarajte sa ljudima koji taj problem imaju. Nemojte ih pitati da li im se dopada vaša ideja. Pitajte ih kako danas rješavaju problem, koliko ih to košta, šta ih najviše opterećuje i da li su već pokušali neko drugo rješenje.
Treće, napravite najjednostavniju verziju rješenja koju možete da testirate. Ne trošite odmah velike iznose na savršen proizvod. Prvo provjerite da li neko zaista želi ono što pravite i da li je spreman da to plati.
Pročitajte još:
Četvrto, proučite konkurenciju. Konkurencija nije uvijek loša vijest – često je dokaz da tržište postoji. Važno je da znate šta ćete uraditi bolje, brže, jednostavnije ili jeftinije.
Peto, tražite ljude koji znaju ono što vi ne znate. Ne pravite tim od ljudi koji će vas stalno hvaliti. Najvredniji saradnik često je onaj koji će argumentovano pokazati gdje griješite i pomoći da rješenje bude bolje.
I na kraju, počnite. Ne čekajte savršeno vrijeme, potpunu podršku okoline ili investitora koji će riješiti sve probleme. Prvi kapital svakog osnivača čine znanje, vrijeme, upornost i spremnost da sluša tržište.
Biznis.me: Kako drugi zainteresovani startupi, kompanije i investitori mogu da se uključe?
Miljan Ilić: Za startupe je prvi korak kvalitetna priprema: jasno definisan problem, dokaz da tržište postoji, poslovni model, tim, rezultati i realan plan rasta. Ne tražimo samo lijepu prezentaciju, već kompanije koje mogu da postanu relevantne kupcima i investitorima.
Kompanijama ne nudimo samo vidljivost na događaju. Nudimo pristup selektovanom startup pipelineu, mogućnost da definišu konkretan poslovni problem, upoznaju timove koji mogu da ga riješe i pokrenu pilot-saradnju. Za investitore je vrijednost u provjerenom regionalnom deal flowu i ranom pristupu timovima sa potencijalom rasta.
Zainteresovani timovi, kompanije i investitori mogu da se obrate Recikomu i timu Startup World Cup Serbia putem zvaničnih kanala. Cilj svakog razgovora treba da bude jasan: prijava i priprema startapa, korporativni pilot, partnerski model ili investicioni razgovor.
Biznis.me: Šta biste na kraju poručili crnogorskoj i regionalnoj startup zajednici?
Miljan Ilić: Nemojte čekati da vas neko proglasi dovoljno dobrim. Radite tako da rezultat postane nemoguće ignorisati.
Budite hrabri, ali nemojte biti zaljubljeni u sopstvenu pretpostavku. Slušajte kupca, mijenjajte proizvod i tražite saradnike koji vas dopunjuju. Ne trošite godine dokazujući ljudima iz okruženja koliko vrijedite; pokažite to tržištu.
Naš region nema problem sa talentom. Imamo problem sa povezivanjem talenata, kapitala, kompanija i prilika. Zato moramo da gradimo mostove između Srbije, Crne Gore i ostalih zemalja, a zatim iz regiona prema Evropi, Aziji i Silicijumskoj dolini.
Kada jedan od nas dobije priliku, treba da otvori vrata sljedećem kvalitetnom timu. Samo tako pojedinačni uspjeh postaje sistem koji stvara nove kompanije, investicije i radna mjesta.
