Devastacija obale, nekontrolisana gradnja, te neriješeno pitanje kolektora, obilježiće avgustovsku turističku razglednicu Herceg Novog. Na društvenim mrežama gotovo svakodnevno „osviću“ fotografije priobalnog puta u Baošićima koje pliva u otpadnim vodama. Nesnosni miris je i u Zelenici i Meljinama…
Pitanje bez odgovora traje decenijama – može li postojeća infrastruktura izdržati betonizaciju ovog grada u Boki?
Dok na jednoj strani svjedočimo sjaju i glamuru na crvenom tepihu, na drugoj, za one koji su odabrali novsku obalu zabranjeno je kupanje.
Na pet plaža u Baošićima podignute su crvene zastavice. Iz Instituta za biologiju mora upozoravaju da su izolovane dvije bakterije. Nije ni čudo što su domovi zdravlja puni pacijenata svih uzrasta sa istim simptomima: mučnina, povraćanje, dijareja.
Iz Morskog dobra su se oglasili saopštenjem da su analize morske vode sprovedene u okviru redovnog uzorkovanja 17. avgusta, kao i vanrednih uzorkovanja 19. i 21. avgusta, na kupalištu „Baošići 01“ pokazale da voda nije zadovoljavajućeg kvaliteta za kupanje.
“Utvrđeno je prisustvo indikatorskih bakterija E. coli i I. enterococci iznad graničnih vrijednosti propisanih Pravilnikom o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja, očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje”, navode iz Morskog dobra i dodatno saopštili da još četiri kupališta u Baošićima nijesu ispravna.
Naglasili su da će zabrana ostati na snazi do dobijanja rezultata novih analiza koje će potvrditi da kvalitet morske vode ponovo zadovoljava propisane parametre za kupanje. Institut za biologiju mora će na njihovu inicijativu sprovesti vanredno uzorkovanje i analizu morske vode sve dok rezultati ne pokažu da je bezbjedna i odgovarajućeg kvaliteta za kupanje.
Pitali smo turiste da li poštuju zabranu:
„Zabrinuti smo ovom informacijom, tu smo već sedam dana, dolazimo iz Krakova. I prije isticanja crvene zastavice, moja porodica je nakon dana provedena u moru dobila zdravstvene tegobe, stomačne i temperturu. Eto, na moru smo i ostaje da ga samo gledamo. Došli smo avionom i ne možemo sa dvoje male djece ići autobusom u drugo mjesto. Baš smo razočarani“.
„Dolazimo iz Srbije. Godinama smo u Baošićima u privatnom smještaju i sve je odlično bilo do ovog trenutka. Prekinućemo ljetovanje, nema druge. Ne želim da rizikujem zdravlje. I ne čudi što se to desilo. Puno je novih objekata, tik uz obalu, pitanje je kako su riješili odvod otpadnih voda“.
„Bila sam šokirana jutros kad sam ispred plaže na kojoj se kupamo vidjela lokvu od fekalija. U panici sam ušla u stan i rekla svojima „nema kupanja“. Takvo je i more. I, eto potvrdilo se. Sada bi i prošetali, ali je miris neprijatan“.
Izlivanje fekalija i bakteriološki neisprvana morska voda, neće biti jedina nevolja onih koji u septembru izaberu Herceg Novi za odmor.
Iz lokalnog preduzeća Vodovod i kanalizacija obavijestili su potrošače da će od 7. do 17. septembra biti obustava dotoka vode, zbog kako su objasnili, redovnih aktivnosti remonta elektromašinskih postrojenja u dvije hidroelektrane, “Trebinje” i “Dubrovnik”, te redovnog pregleda i saniranja hidrotehničkog tunela između dvije hidroelektrane, a posredstvom čega Herceg Novi dobija vodu za svoj vodovodni sistem.
„Iz HE ‘Dubrovnik’”’ je saopšteno da će obustava početi 6. septembra u 22 sata, a voda će biti puštena u cjevovod kroz Konavle 16. septembra u 18 časova. Najavljena je mogućnost skraćenja trajanja radova remonta postrojenja i saniranje tunela.“, naveli su iz Vodovoda.
Izvorska voda upitna
U pojedinim podorjenskim selima vodu jedino koriste sa izvora, ali su mještani sela Trebesin i Sušćepan nedavno saznali da je i ona zagađena. Nakon više bakterioloških analiza MZ Sušćepan-Ratiševina-Trebesin i Vodovoda postavljena je tabla sa upozorenjem.
Mještani kažu da su analize potvrdile prisustvo kolifornih fekalnih bakterija, sada su zbunjeni koju vodu da koriste jer je to jedina, za 20-ak domaćinstava koja nijesu prikopčana na gradski vodovod.
Iz lokalnog vodovodnog preduzeća objašnjavaju da svako prirodno izvorište ima u sebi bakterije, pa i koliforne fekalne i savjetuju da svako domaćinstvo koje sa vodozahvata ima cijev do kuće i ima kućni rezervoar treba da ubaci tabletu hlora kako bi vodu koristili za piće. Naglašavaju da je takvo i glavno gradsko vodoizvorište, Opačica. A tome svjedoči i stanovništvo duž rivijere, koje kaže da je voda iz česme bijele boje. Tvrde da je tako već nekoliko dana, od kada su u večernjim satima isključenja vode. Do tada je, uvjeravaju, bila čista.
Iz Opštine su nam ranije kazali da su izradili tehnički koncept novog cjevovoda Trebinje – Zubci – Sitnica – filter stanica Mojdež, koja prema toj studiji predviđa isporuku od najmanje 500 litara vode u sekundi za Herceg Novi, kao i mogućnost ustupanja dodatnih količina vode iz trebinjskog jezera i opštinama Kotor i Tivat. Sa tim nijesu saglasni inženjeri hidrologije i ekonološki stručnjaci.
Izvršna direktorica novskog Vodovoda ing. Olivera Doklestić upozorava da nije prihvatljivo tehničko rješenje da se isporučuje voda iz hidroelektrane “Trebinje” za Herceg Novi i Boku, preko Zubaca i Graba, jer je, tvrdi, to finansijski veoma skupo i tehnički relativno komplikovano rješenje koje bi imalo velike troškove struje za pumpanje vode, kao i izdatke za održavanje sistema.
„Za cjevovod od Trebinja do Kruševica investicija bi bila 50 mliona eura. No, tu se otvaraju brojna pitanja, a jedno od njih je postojanje smisla za dovođenja nove količine vode u sistem cijevne mreže koji ima preko 60 odsto gubitaka. Krajnji cilj dovođenja vode direktno iz Trebinja, preko Sitnice, nije snabdijevanje vodom zagorskih sela (Vrbanj-Kruševice- Mokrine-Kameno), nego mi se čini nešto drugo. Snabdijevanje sela sa nekih 200 domaćinstava je potpuno ekonomski neisplativo za ovako kompleksnu i skupu investiciju“, objasnila je za Biznis.me Doklestić, kategorična da se mora naći drugačije tehničko rješenje.
Prema glavnom projektu vodosnabdijevanja u dva najnaseljenija sela u zaleđu Herceg Novog, Trebesin i Kameno, živi nešto više od 200 stanovnika. No, s obzirom na atraktivnost tog kraja, i sve veći broj vikendica, za očekivati je porast povremenih i stalnih mještana u narednom periodu. Registrovano je i 20-ak firmi, od malih trgovinskih i uslužnih objekata do pogona kovane i aluminijske bravarije, kao i farme koka nosilja.
Željni vode, u julu, bili i u Kotoru
Sa vodom su se u julu namučili mještani i turisti dijela kotorske opštine. Umjesto iz slavina, pili su iz bidona čekajući cistjernu. Red je bio na ulici, umjesto na plaži.
No, voda za piće nije jedina nevolja onih koji žive pored mora. Iz Udruženje ribara Kotora i poštovalaca tradicionalnog ribarenja pozvali su nadležne institucije da hitno urede pomorski saobraćaj u Boki Kotorskoj, posebno način prevoza putnika sa kruzera, jer, tvrde da buka, talasi i sidrenje plovila ugrožavaju priobalje, biodiverzitet i tradicionalni način života u Zalivu.
Sa vanredne sjednice Upravnog odbora, su poručili da je stanje podmorja i priobalja alarmantno.
Ponavljaju da kruzeri na sidrištima ogroman broj putnika prevoze tenderima (čamcima koje nose kruzeri kako bi iskrcali putnike do luke iskrcaja), a upravo oni ne ispunjavaju ekološke standarde. Osim toga, navode, narušavaju i sigurnost plovidbe podižući velike valove i stvarajući nepodnošljivu buku.
Zbog konstantnog udaranja pod pravim uglom u obalu, valovi dostižu visinu i do osamdeset centimetara visine, čime uzrkouju konstantno ispiranje ponti i suvomeđa, stvarajući velike rupe i šupljine na priobalnim putevima i pontama, što će, tvrde iz tog Udruženja, neminovno u skoroj budućnosti dovesti do urušavanja postojeće viševjekovne infrastrukture, i novoizgrađenog kanalizacionog sistema.
Pročitajte još:
Podsjećaju da su se od davnih vremena kruzeri sidrili ispred luke i putnike prevozili do iste.
Za svaki brod koji bi doveo veći broj putnika, bile bi angažovane i catare, koje bi putnike bez puno muke prevezle do luke predviđene za iskrcaj, i garantovale sigurnost i putnicima i moru.
Ističu da se ne treba ograničavati na catare, već brodove, katamarane, trimarane, sa niskim otiskom na prirodu, i visokom efikašnošću, još čak i po mogućosti uparenim sa solarnim pogonom.
