Zaštita konkurencije je jedan od ključnih stubova u pregovorima sa Evropskom unijom, kroz Poglavlje 8, ali nije dovoljno samo pokazati da Crna Gora ima propise usklađene sa evropskim pravilima.
Potrebno je – kaže u razgovoru za Biznis.me Jasna Vujović, predsjednica Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije – da pokažemo da te propise možemo primjenjivati, kvalitetno, nezavisno i u razumnim rokovima.
Ističe da je novi Zakon o zaštiti konkurencije važan korak, ali sada slijedi njegov teži dio – primjena u praksi, te je potrebno dalje jačati stručne kapacitete Agencije, unaprijediti način vođenja postupaka i graditi praksu koja će biti usklađena sa evropskim standardima.
Biznis.me: Kao prva žena na čelu Savjeta Agencije Agencije za zaštitu konkurencije, i jedna od rijetkih žena u vrhu javnog top menadžmenta, da li ovu poziciju doživljavate i kao priliku da ličnim primjerom podstaknete veću afirmaciju žena na rukovodećim mjestima?
J. Vujović: Činjenica da sam prva žena na čelu Savjeta Agencije za mene svakako ima poseban značaj, ali ovu funkciju prije svega doživljavam kao veliku profesionalnu odgovornost. Vjerujem da je važno da žene budu prisutne na mjestima na kojima se donose važne odluke i da za to imaju jednake mogućnosti. Ako svojim profesionalnim putem i načinom na koji budem obavljala ovu funkciju mogu da doprinesem većoj vidljivosti i afirmaciji žena u javnom i profesionalnom životu, biće mi posebno drago. Istovremeno, mislim da su znanje, integritet, odgovornost i rezultati ono po čemu treba da vrednujemo svakoga ko obavlja javnu funkciju. To je pristup koji želim da zastupam i u svom radu u Agenciji.
Biznis.me: Kako Agencija u narednom periodu planira da dodatno ojača mehanizme za brzo otkrivanje i sankcionisanje kartelskih sporazuma, s obzirom na to da poštena konkurencija direktno štiti kućni budžet građana?
J. Vujović: Karteli su među najtežim povredama konkurencije jer njihove posljedice na kraju osjećaju i građani i privreda – kroz više cijene, manji izbor i slabiju konkurenciju na tržištu. Vidim prostor da Agencija dodatno ojača svoje proaktivno djelovanje i bude još efikasnija u prepoznavanju potencijalnih nepravilnosti na tržištu, nezavisno od toga da li je određeni slučaj formalno prijavljen. Ključ je u sistematskom praćenju tržišnih kretanja uz pravovremenu primjenu mehanizama i ovlašćenja kojima Agencija raspolaže. Na taj način Agencija može brže prepoznati rizike i doprinijeti stvaranju konkurentnijeg i uređenijeg tržišta. Dodatno, novi zakon nam daje snažniji okvir za djelovanje, ali nijedan zakon sam po sebi nije dovoljan.
Potrebni su ljudi, znanje i alati, ali i dobro postavljeni prioriteti. Ne možemo svako tržište posmatrati istim intenzitetom. Posebnu pažnju treba usmjeriti tamo gdje eventualno ograničavanje konkurencije može imati najveće posljedice za građane i privredu.
Biznis.me: Na koji način potrošači i domaće kompanije mogu lakše i sigurnije da prijave sumnje u nelojalnu konkurenciju ili dogovaranje cijena na tržištu?
J. Vujović: Prije svega, važno je razjasniti da Agencija nije nadležna za svaki oblik nelojalnog ili nepoštenog poslovnog ponašanja. Naša nadležnost se odnosi na povrede pravila konkurencije – između ostalog na zabranjene sporazume, koncentracije i zloupotrebu dominantnog položaja. Ali građanin ili mali privrednik ne mora da poznaje pravo konkurencije da bi nam ukazao na nešto što primjećuje na tržištu. Na nama je da procijenimo da li postoji osnov za postupanje.
Smatram da Agencija ima dobru priliku da dodatno unaprijedi otvorenost i komunikaciju sa građanima i privredom. Važno je na jednostavan i jasan način predstaviti koje se informacije mogu dostaviti, kome se mogu uputiti i na koji način Agencija procjenjuje i koristi takve informacije. Na taj način dodatno se gradi povjerenje u rad Agencije i podstiče spremnost svih relevantnih aktera da
podijele saznanja koja mogu doprinijeti ranom prepoznavanju i efikasnom rješavanju potencijalnih povreda konkurencije.
Biznis.me: Koje su ključne oblasti u kojima Agencija vidi najveći prostor da kroz strožu i pravedniju kontrolu državne pomoći stvori jednake uslove za sve učesnike na tržištu?
J. Vujović: Važno je da odmah razjasnimo jednu stvar – cilj kontrole državne pomoći nije da spriječi državu da pomaže privredi. Država može i treba da interveniše kada za to postoji opravdan javni interes, bilo da govorimo o regionalnom razvoju, zelenoj tranziciji, inovacijama, malim i srednjim preduzećima ili drugim važnim politikama. Problem nastaje kada se javnim novcem pojedinim privrednim subjektima daje selektivna prednost koju njihovi konkurenti nemaju, a za to ne postoji odgovarajuće opravdanje.
Zato smatram da je najvažnije da kontrola državne pomoći bude preventivna. Mnogo je bolje da se neka mjera provjeri i, ako je potrebno, koriguje prije nego što novac bude dodijeljen, nego da problem rješavamo naknadno.
Biznis.me: Kako ocjenjujete trenutnu svijest nadležnih institucija o važnosti transparentnog trošenja državnog novca kroz prizmu pravila o konkurenciji?
J. Vujović: Mislim da je svijest danas veća nego ranije, ali i dalje imamo prostora da stvari unaprijedimo. Kada se odlučuje o korišćenju javnog novca, prirodno je da se prvo razmišlja o cilju koji država želi da postigne. Međutim, potrebno je istovremeno postaviti još jedno pitanje – kako će ta mjera uticati na tržište i na druge privrednike koji posluju bez takve podrške?
Tu vidim važnu ulogu Agencije. Voljela bih da institucije Agenciju ne posmatraju samo kao posljednju adresu kojoj se već pripremljena mjera šalje na provjeru. Mnogo je korisnije da se pitanja državne pomoći otvore dovoljno rano, dok još postoji prostor da se eventualni problem otkloni. To je u interesu svih – i davaoca i korisnika pomoći, ali prije svega u interesu pravilnog i transparentnog korišćenja javnih
sredstava.
Biznis.me: S obzirom na to da je zaštita konkurencije jedan od ključnih stubova u pregovorima sa Evropskom unijom kroz Poglavlje 8, koji su najveći izazovi sa kojima se Agencija trenutno suočava na tom putu i kako planirate da ih prevaziđete?
J. Vujović: Mislim da smo došli do faze u kojoj više nije dovoljno samo pokazati da imamo propise usklađene sa evropskim pravilima. Sada treba da pokažemo da ih zaista možemo primjenjivati – kvalitetno, nezavisno i u razumnim rokovima. Novi Zakon o zaštiti konkurencije je važan korak, ali sada slijedi njegov teži dio – primjena u praksi. Potrebno je dalje jačati stručne kapacitete Agencije, unaprijediti način vođenja postupaka i graditi
praksu koja će biti usklađena sa evropskim standardima.
Biznis.me: Kakva je saradnja sa Evropskom komisijom i regionalnim partnerima u primjeni najbolje evropske prakse i standarda?
J. Vujović: Saradnja sa Evropskom komisijom nam je veoma važna, posebno sada kada se približavamo završnoj fazi procesa pristupanja. Jednako je korisna saradnja sa tijelima za zaštitu konkurencije država članica i zemalja regiona, jer se u ovoj oblasti mnogo uči upravo kroz razmjenu konkretnih iskustava. Pravo konkurencije se ne može naučiti samo iz zakona. Veliki dio znanja dolazi iz predmeta – kako je neko tržište analizirano, kako su prikupljani dokazi, na koji način su ocijenjeni ekonomski efekti određenog ponašanja. Zato želimo još intenzivniju stručnu saradnju. Naš cilj nije da evropska pravila samo prenesemo u domaće zakonodavstvo, već da način na koji ih primjenjujemo bude potpuno usaglašen sa praksom evropskih tijela za zaštitu konkurencije.
Biznis.me: Da li planirate pokretanje širih informativnih kampanja kako bi privrednici bolje razumjeli svoja prava i obaveze na slobodnom tržištu?
J. Vujović: Da, i mislim da je to jedan od segmenata rada Agencije koji možemo značajno unaprijediti. Pravo konkurencije često djeluje veoma komplikovano kada se o njemu govori stručnim jezikom. A zapravo se odnosi na vrlo konkretne situacije sa kojima se privrednici svakodnevno susreću. Treba jednostavno objasniti zašto konkurenti ne smiju da dogovaraju cijene, kada razmjena poslovnih informacija može postati problem, šta znači zloupotreba dominantnog položaja, kada koncentracija mora biti prijavljena ili kako funkcionišu pravila državne pomoći. Ne mislim samo na velike kampanje.
Nekada su korisniji dobar vodič, kratka praktična smjernica ili direktan razgovor sa određenim sektorom privrede. Želim da informacije koje Agencija daje budu razumljive i ljudima koji se ne bave pravom konkurencije. Ako neko nakon našeg objašnjenja zna šta smije, a šta ne smije da radi, već smo uradili važan dio posla.
Pročitajte još:
Biznis.me: Kako ocjenjujete trenutne kadrovske i tehničke kapacitete Agencije i šta je sve neophodno uraditi kako bi se ubrzali postupci i donosile pravovremene odluke?
J. Vujović: Agencija ima ljude sa značajnim iskustvom i znanjem, ali moramo biti svjesni da se obim i složenost poslova povećavaju, posebno kako se približavamo članstvu u Evropskoj uniji. Danas zaštita konkurencije nije samo pravno pitanje. Za ozbiljan predmet potrebni su i dobra analiza, kvalitetni podaci, poznavanje tržišta, a sve više i digitalni alati koji omogućavaju da se velika količina podataka obradi brzo i kvalitetno. Zato vidim prostor iza kadrovsko i za tehničko jačanje Agencije, ali i za bolju unutrašnju organizaciju. Nije uvijek rješenje samo u povećanju broja zaposlenih. Nekada je jednako važno jasno postaviti odgovornost, rokove i način na koji predmet prolazi kroz instituciju. Posebno mi je važno da ubrzavanje postupaka ne ide na račun kvaliteta odluka.
Privredi je potrebna pravna sigurnost i zato odluka Agencije mora biti i pravovremena i dobro obrazložena. Moj cilj je da gradimo Agenciju kojoj će vjerovati i građani i privreda – instituciju koja razumije tržište, reaguje kada je potrebno, ali istovremeno pomaže da se pravila razumiju i poštuju prije nego što problem nastane.
