Šest država članica EU poziva na zajednički porez na višak profita naftnih kompanija, čiji je profit naglo porastao tokom rata na Bliskom istoku.
Njemačka, Španija, Portugalija, Italija, Poljska i Austrija žele da se o novom porezu raspravlja na sljedećem sastanku evropskih ministara finansija, koji će se održati u Dablinu 18. i 19. septembra.
U zajedničkom pismu Irskoj, koja trenutno predsjedava EU, ministri finansija šest zemalja upozorili su da profitabilnost i marže naftnih kompanija na rafinirane proizvode rastu brže od cijena sirove nafte, izvijestio je Euronews, prenose Financije.hr.
„Suočavamo se s jednim od najvećih poremećaja u snabdijevanju u posljednjih nekoliko decenija, a širom svijeta raste nezadovoljstvo zbog rastućih troškova života“, rekli su ministri.
Potpisnici pisma tvrde da državne mjere do sada nisu uspjele trajno smanjiti ili stabilizovati cijene energije za građane i preduzeća. Stoga pozivaju na zajednički evropski pristup u kojem bi kompanije koje profitiraju od krize takođe učestvovale u ublažavanju njenih posljedica za potrošače.
Predloženi evropski okvir oslanjao bi se na iskustvo iz 2022. godine, kada je nakon ruske invazije na Ukrajinu uveden privremeni doprinos solidarnosti na višak profita energetskih kompanija. Novi model, međutim, trebao bi preciznije uključivati profit koji multinacionalne naftne kompanije ostvaruju izvan svojih matičnih zemalja.
Potpisnici takođe zahtijevaju što hitnije objavljivanje rezultata evropske istrage o maržama rafinerija. Cilj je utvrditi da li rafinerije koriste poremećaje u snabdijevanju kako bi podigle cijene rafiniranih proizvoda više nego što bi cijene sirove nafte opravdale.
Prema podacima koje je objavio Reuters, cijena nafte porasla je za oko 25 posto od početka američko-izraelskog rata s Iranom 28. februara. Cijene prerađenih proizvoda rasle su još snažnije, pa je evropski dizel poskupio za više od 70 posto, a benzin za približno 20 posto.
Pritisak na tržište rezultat je ozbiljno ograničenog prometa kroz Ormuski moreuz, kroz koji je prije sukoba prolazila petina svjetske ponude nafte. Podaci o brodarstvu pokazali su da je tokom vikenda tom rutom prošlo manje od 20 teretnih brodova.
Iranske zalihe nafte kineskim kupcima takođe su pale, a cijene su porasle nakon što su američke sankcije dodatno smanjile iranski izvoz. Međutim, Iran je dozvolio prolaz određenom broju iračkih tankera nakon ponovljenih zahtjeva iz Bagdada.
Pročitajte još:
Analitičari Morgan Stanleyja upozoravaju da se globalne zalihe sirove nafte brzo smanjuju. Količina nafte koja se trenutno prevozi morem zabilježila je jedan od najoštrijih padova u posljednjih nekoliko sedmica, dok zalihe na kopnu, uključujući i one u Kini, takođe padaju. Izvoz s Bliskog istoka, prema nekoliko izvora, vratio se na nivoe iz marta i aprila, što sugeriše da bi oporavak zaliha mogao potrajati duže nego što se očekivalo.
Cijene nafte pale su u ponedjeljak za više od jednog dolara po barelu, jer su investitori ostvarili profit nakon dvije sedmice rasta. Brent i američki WTI prethodno su porasli za više od pet posto drugu sedmicu zaredom, podstaknuti zastojem u mirovnim pregovorima i očekivanjem novih američkih sankcija Iranu.
EU do sada nije objavila da priprema novi porez na ekstraprofit, a prijedlog nema jednoglasnu podršku čak ni unutar zemalja koje su potpisale pismo. Njemački ministar finansija Lars Klingbeil iz SPD-a zalaže se za vraćanje prekomjerne krizne dobiti potrošačima, ali se kršćansko-demokratska CDU kancelara Friedricha Merza protivi novom nametu.
