Poglavlje 27 predstavlja jedan od najsloženijih i najzahtjevnijih ispita institucionalne zrelosti države. Njegovo zatvaranje neće biti samo formalna potvrda ispunjenosti pregovaračkih mjerila, već i pokazatelj sposobnosti Crne Gore da standarde Evropske unije dosljedno primjenjuje u praksi.
Do pristupanja EU, Evropska komisija će pažljivo pratiti rezultate sprovođenja, zbog čega u ovoj oblasti neće biti prostora za formalizam, improvizaciju ili selektivnu primjenu, kazao je u razgovoru za Biznis.me, Nenad Vitomirović, Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Kazao nam je i koji su to ključni mehanizmi zaštite, o administrativnim kapacitetima, institucijama koje imaju važnu ulogu i drugim pitanjima.
Biznis.me: Pregovaračko poglavlje 27 obuhvata oblast životne sredine i klimatskih promjena, i predstavlja jedno od najzahtjevnijih, najskupljih i najobimnijih segmenata u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Zahtijeva potpuno usvajanje i primjenu evropskih standarda u cilju očuvanja prirode, čistijeg vazduha, vode i sigurnijeg upravljanja. Iako su poglavlja 23 i 24 ključna u pregovorima u pristupanju EU, ništa manji značaj nema Poglavlje 27. Kada se očekuje njegovo zatvaranje?
N. Vitomirović: Poglavlje 27 predstavlja jedan od najsloženijih i najzahtjevnijih ispita institucionalne zrelosti države. Njegovo zatvaranje neće biti samo formalna potvrda ispunjenosti pregovaračkih mjerila, već i pokazatelj sposobnosti Crne Gore da standarde Evropske unije dosljedno primjenjuje u praksi. Stepen razvijenosti jedne države ne procjenjuje se samo prema vladavini prava, koju obuhvataju poglavlja 23 i 24, već i prema kvalitetu zaštite životne sredine, očuvanosti prirodnih resursa i odgovornosti prema budućim generacijama. U skladu sa planiranom dinamikom pregovaračkog procesa, zatvaranje Poglavlja 27 predviđeno je do kraja ove godine.
Biznis.me: Kako to treba da izgleda u praksi, jer je sada sve usmjereno na administrativnom zatvaranju Poglavlja 27?
N. Vitomirović: Zaštita prirode počinje jasnim političkim i društvenim opredjeljenjem, koje je Crna Gora izrazila još 1991. godine. Drugi nivo predstavlja uspostavljanje odgovarajućeg normativnog i institucionalnog okvira, odnosno donošenje zakona i podzakonskih akata kojima se to opredjeljenje pretvara u konkretne obaveze. Upravo završavamo obaveze iz ovog nivoa. Međutim, administrativno zatvaranje poglavlja nije završetak procesa. Treći i najvažniji nivo jeste kontinuirana, dosljedna i mjerljiva primjena propisa, uz dalje unapređivanje institucija i njihovih kapaciteta. Do pristupanja Evropskoj uniji Evropska komisija će pažljivo pratiti rezultate sprovođenja, zbog čega u ovoj oblasti neće biti prostora za formalizam, improvizaciju ili selektivnu primjenu zakona.
Biznis.me: Da li očekujete brze, vidljive i trajne rezultate na polju ekologije, te koji su ključni mehanizmi očuvanja prirode?
N. Vitomirović: Očekujem relativno brze i vidljive rezultate u oblastima koje ne zavise od velikih i vremenski zahtjevnih infrastrukturnih projekata. Trajnost tih rezultata, međutim, zavisiće od kontinuiteta javnih politika, stabilnog finansiranja i dosljednog institucionalnog djelovanja. Ključne mehanizme zaštite prirode čine kvalitetan pravni okvir, efikasan nadzor i sprovođenje propisa, pouzdan monitoring i plansko upravljanje, ali bih dodao i ekonomski i podsticajni instrumenti kojima se odgovorno ponašanje građana i privrede čini racionalnim i dugoročno održivim izborom.
Biznis.me: U sklopu tog poglavlja važnu ulogu imaju brojne institucije, jedna od njih je Institut za biologiju mora, u kojem dijelu je njegova uloga bitna?
N. Vitomirović: Institut za biologiju mora u Kotoru predstavlja jednu od ključnih naučnih i stručnih partnera u procesu ispunjavanja završnih mjerila za Poglavlje 27, naročito u oblastima koje se odnose na zaštitu morskog biodiverziteta i praćenje stanja morskog ekosistema. Njegov doprinos posebno je značajan za donošenje odluka zasnovanih na naučnim dokazima. Evropska komisija insistira da politike i propisi u oblasti životne sredine budu utemeljeni na pouzdanim, provjerljivim i uporedivim podacima. Institut obezbjeđuje relevantna terenska, naučna i laboratorijska saznanja o kvalitetu mora, stanju staništa, kao i morskoj flori i fauni. Bez takve stručne osnove Crna Gora ne bi mogla da zatvori Poglavlje 27 i vjerodostojno da izvještava Evropsku komisiju, procjenjuje ekološko stanje morskog prostora niti planira odgovarajuće mjere zaštite.
Biznis.me: U javnosti se pominje naučno-stručna podloga koju je Institut pripremio za predlog morskog dijela mreže Natura 2000. Što ona znači?
N. Vitomirović: Ta naučno-stručna podloga je preduslov za predlaganje morskih područja koja mogu postati dio mreže Natura 2000. Mapiranje biodiverziteta i identifikovanje staništa i vrsta od evropskog značaja jedan su od najzahtjevnijih pokazatelja spremnosti Crne Gore za zatvaranje Poglavlja 27. Institut za biologiju mora imao je vodeću ulogu u mapiranju morskih staništa i evidentiranju vrsta i ekosistema koji zahtijevaju posebnu zaštitu, poput livada morske trave, korala ili morskih kornjača. Predlog morskog dijela mreže Natura 2000 ne bi mogao biti izrađen bez tih podataka, koji su rezultat višegodišnjeg, a mogu slobodno reći višedecenijskog terenskog i istraživačkog rada Instituta, a koji se i dalje kontinuirano nastavlja.
Biznis.me: Ne samo za poglavlje 27, već i druga, potrebni su snažniji administrativni kapaciteti, pouzdan sistem monitoringa i efikasna međuinstitucionalna saradnja. Da li ste zadovoljni u tom pogledu?
N. Vitomirović: Reći ću da nisam nezadovoljan. Ostvaren je određeni napredak, ali prostor za dalje unapređenje i dalje je značajan. Posebno je važno dodatno ojačati stručne i kadrovske kapacitete, unaprijediti razmjenu podataka između institucija i obezbijediti stabilan sistem monitoringa. Ipak, ne postoji razlog za zabrinutost, jer su potrebne aktivnosti već pokrenute, a u narednom periodu očekujem njihovo intenziviranje i konkretnije rezultate. Ključno je da unapređenje ovog segmenta ne bude jednokratna mjera, već trajan proces institucionalnog razvoja.
Biznis.me: U porastu je ekološki kriminal, da li su institucije, odnosno država, spremni da odgovore tom zadatku?
N. Vitomirović: Ne bih rekao da je nužno riječ o porastu ekološkog kriminala, već prije o njegovoj većoj vidljivosti. Ministarstvo i ostale institucije unaprijedile su evidentiranje problema, otvorile prostor da se o njima javno i argumentovano govori, čime su građani i nevladin sektor dodatno ohrabreni da prijavljuju nepravilnosti i zahtijevaju odlučniju reakciju nadležnih organa. Ovo smatramo za naš veliki uspijeh ali se zbog toga može steći utisak i da je stanje lošije nego ranije, dok se istovremeno suočavamo i sa naslijeđenim ekološkim problemima, poput bazena crvenog mulja.
Država unapređuje kapacitete da odgovori na svaki oblik ekološkog kriminala, i sa usvajanjem Zakona o zaštiti prirode, izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika i Zakona o odgovornosti za štetu u životnoj sredini, kao i očekivanim izmjenama i dopunama Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela i drugih relevantnih propisa, gradi se potpuniji institucionalni okvir. Cilj je da specijalizovane jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova i operativni tim za borbu protiv ekološkog kriminala pri Vrhovnom državnom tužilaštvu mogu efikasnije da istražuju, procesuiraju i sankcionišu takva djela.
Biznis.me: Ima li Crna Gora dovoljan broj inspektora, sudija, tužilaca za oblast životne sredine?
N. Vitomirović: Smatram da postojeći kadrovski kapaciteti još nijesu dovoljni, što je i jedna od preporuka Evropske komisije za naredni period. Jačanje administrativnih i pravosudnih kapaciteta ne podrazumijeva samo povećanje broja inspektora, tužilaca ili sudija, već i kontinuirane specijalizovane obuke kroz međunarodnu saradnju kao i razvoj prakse koja omogućava efikasno dokazivanje i sankcionisanje ekoloških krivičnih djela.
Biznis.me: SO Ulcinj usvojila je Odluku o davanju saglasnosti na Statut društva sa ograničenom odgovornošću za upravljanje Parkom prirode “Ulcinjska solana” kao i Plan upravljanja Društva za upravljanje Parkom prirode Ulcinjska Solana, da li je to jedan od neophodnih koraka?
N. Vitomirović: To je izuzetno važan korak i jedno od značajnijih pitanja u okviru Poglavlja 27. Nakon što je Ulcinjska solana 2019. godine odlukom Skupštine opštine Ulcinj proglašena parkom prirode, sada je uspostavljen stalni upravljač zaštićenog područja. Tu funkciju je do sada privremeno obavljalo Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore. Uspostavljanje stalnog upravljača i usvajanje plana upravljanja omogućavaju da zaštita ovog područja pređe iz formalnog statusa u kontinuirano i odgovorno upravljanje. To smatram velikim institucionalnim uspjehom i važnim preduslovom za dugoročnu zaštitu jednog od najvrjednijih prirodnih područja Crne Gore.
Biznis.me: I Velika plaža je dobila status zaštićenog područja, znači li to da neće biti investicionih zahvata u tom pojasu?
Pročitajte još:
N. Vitomirović: Podsjećam da govorimo o 709 hektara zaista vrijednog područja koje štiti zakon od raznih negativnih uticaja, a što je u krajnjem suština zaštite. Spomeniku prirode „Velika plaža kod Ulcinja“ je zbog svojih prirodnih odilka, očuvanih još od 1968. godine, kada je zvanično zaštićeno, potvrđena zaštita Odlukom o reviziji proglašavanja spomenika prirode koju je nedavno usvojila SO Ulcinj. Ovo područje se, takođe, našlo na listi Predloga područja ekološke mreže, Natura 2000. Samim tim, ovo predstavlja ograničenje za investicione zahvate u tom pojasu.
Biznis.me: Koji su po Vašem mišljenju najvažniji ekološki izazovi u narednom periodu?
N. Vitomirović: Kao što sam već napomenuo, najveći izazovi biće koncentrisani u vremenski zahtjevnim oblastima u kojima je prethodno potrebno obezbijediti složene infrastrukturne, finansijske i organizacione preduslove. To se prije svega odnosi na upravljanje otpadom i otpadnim vodama. Zbog toga rezultati u tim oblastima ne mogu uvijek biti trenutni, ali moraju biti planski, mjerljivi i zasnovani na jasno utvrđenoj institucionalnoj odgovornosti. Sa druge strane, upravo u tim oblastima biće i najveći napredak.
