Starosna granica za penzionisanje raste širom Evrope, a za neke od današnjih mlađih radnika, radni vijek bi mogao trajati do 70. godine ili čak i duže. OECD procjenjuje da će se prosječna starosna granica za penzionisanje dodatno povećati u budućnosti kako se očekivani životni vijek povećava, a brojne zemlje su već uvele postepena povećanja.
Danska se najviše ističe. Već je odlučila da će zakonska starosna granica za penzionisanje porasti na 70 godina do 2040. godine, dok OECD predviđa još višu starosnu granicu za generacije koje su tek ušle na tržište rada ako se nastavi trenutni način povezivanja starosne granice za penzionisanje sa očekivanim životnim vijekom, prenosi Poslovni.hr.
Prema najnovijem izdanju OECD-ovog izvještaja „Penzije na prvi pogled“, prosječna normalna starosna granica za penzionisanje za osobe koje su se penzionisale 2024. godine je oko 64,7 godina za muškarce i 63,9 godina za žene.
Za one koji su tek ušli na tržište rada, OECD očekuje znatno duži radni vijek. Prosječna buduća starosna granica za penzionisanje procjenjuje se na 66,4 godine za muškarce i 65,9 godina za žene.
Danska ide najdalje
Danska je na vrhu evropske rang liste. Trenutna normalna starosna granica za penzionisanje tamo je 67 godina, a parlament je već odobrio povećanje na 70 godina od 2040. godine.
OECD predviđa da bi, ako se nastavi primjenjivati trenutna formula povezana sa očekivanim životnim vijekom, buduća starosna granica za penzionisanje u Danskoj mogla porasti i na 74 godine.
Važno je, međutim, naglasiti da 74 godine nisu zakonski fiksna granica za određenu godinu, već projekcija koja zavisi od toga da li će Danska nastaviti povezivati starosnu granicu za penzionisanje sa povećanjem očekivanog životnog vijeka. Zemlja već razmatra mogućnost ublažavanja ove formule nakon 2040. godine.
Visoke buduće granice očekuju se i u drugim evropskim zemljama.
Estonija bi mogla dostići 71 godinu, dok OECD predviđa normalnu starosnu granicu za penzionisanje od oko 70 godina za Italiju, Holandiju i Švedsku.
Finska bi prema trenutnim pravilima mogla dostići oko 68 godina, a Slovačka oko 69, dok se u nizu drugih zemalja buduća normalna starosna granica za penzionisanje približava 67. godini.
Sve više zemalja već uvodi reforme
Promjene više nisu samo projekcije. Nekoliko evropskih zemalja već je uvelo reforme koje postepeno povećavaju starosnu granicu za penzionisanje ili povezuju njen budući razvoj sa očekivanim životnim vijekom.
Belgija će dostići starosnu granicu za penzionisanje sa 67 godina, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo predvidjelo dalje povećanje prema 68. godini.
Češka je takođe usvojila postepeno povećanje zakonske starosne granice na 67 godina.
Slovenija je reformisala svoj penzioni sistem i povećala zakonsku starosnu granicu, ali međunarodna poređenja bi trebala uzeti u obzir i mogućnost punog penzionisanja sa dovoljnim brojem godina radnog staža.
Hrvatska je trenutno među zemljama koje nemaju zakonski definisano povećanje redovne starosne granice za penzionisanje iznad 65 godina. Muškarci stiču pravo na starosnu penziju sa 65 godina i najmanje 15 godina penzijskog staža a za žene još uvijek postoji prelazni period. U 2026. godini, žena će imati pravo na starosnu penziju sa 64 godine i najmanje 15 godina penzijskog staža.Granica za žene će se tada povećavati za tri mjeseca godišnje da bi od 1. januara 2030. godine uslovi postali izjednačeni, tako da će i muškarci i žene u Hrvatskoj imati pravo na redovnu starosnu penziju sa 65 godina.
Za sada nije donesena odluka prema kojoj bi se redovno doba za odlazak u penziju u Hrvatskoj povećala iznad 65 godina što Hrvatsku zasad razlikuje od država koje su već zakonski povezale doba za penziju s očekivanim životnim vijekom ili usvojile povećanje prema 67, 68 ili 70 godina.
Pročitajte još:
Glavni razlog za takve reforme je demografija. Evropljani žive duže, dok se u mnogim zemljama smanjuje udio radno sposobnog stanovništva koje finansira penzione sisteme.
Kao rezultat toga, zemlje pokušavaju pronaći ravnotežu između dužeg očekivanog životnog vijeka, broja godina provedenih u penziji i finansijske održivosti sistema.
Muškarci i žene se približavaju istoj granici
Razlike u starosnoj granici za penzionisanje između muškaraca i žena postepeno se smanjuju.
U većini evropskih zemalja, muškarci i žene već imaju istu zakonsku starosnu granicu za penzionisanje, dok se razlike samo održavaju u nekim zemljama.
A neke zemlje u kojima ova razlika još uvijek postoji već su odlučile da je postepeno ukinu, tako da će se broj sistema u kojima žene mogu penzionisati ranije od muškaraca dodatno smanjiti.
