Ko predvodi privredu regiona?

U trenutku kada poremećaji u lancima snabdijevanja, promjenljivi troškovi i tehnološki pritisci primoravaju kompanije da preispituju poslovne modele, finansijska stabilnost postaje presudnija od samog rasta prihoda. Upravo time bavila se konferencija „Regionalni Zlatni Bilans 2026“, koja je sinoć održana u beogradskom hotelu Metropol Palace, u organizaciji portala Biznis.rs i regionalnih poslovnih medija – crnogorskog portala Biznis.me, hrvatskog portala Financije.hr i slovenačkog portala Lider.si – uz korišćenje podataka i analitike regionalne bonitetne kuće CompanyWall Business.

Događaj je po prvi put na regionalnom nivou na jednom mjestu okupio najuspješnije privrednike i vodeće finansijske stručnjake iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, sa jasnim ciljem – da se kroz konkretne primjere iz prakse sagleda kako najotpornije kompanije u različitim regulatornim i tržišnim uslovima održavaju likvidnost, čuvaju radna mjesta i planiraju nove investicije.

Konferenciju je otvorio izvršni urednik portala Biznis.rs i Biznis.me Marko Miladinović, koji je pojasnio metodologiju izbora 999 najuspješnijih malih, srednjih i velikih preduzeća iz šest zemalja regiona. Firme su rangirane u tri kategorije – prema težinskom faktoru, ostvarenoj dobiti i ukupnim prihodima – uz uslov da imaju višegodišnje pozitivno poslovanje i uredno izmirivanje obaveza bez blokada računa.

Govoreći o rezultatima analize privrede Srbije i regiona, Miladinović je ukazao na dominaciju trgovinskih djelatnosti u cijelom regionu, rast građevinskog sektora posebno u Hrvatskoj i Srbiji i značaj velikih energetskih sistema i rudarstva. Ipak, naglasio je da snagu ekonomije ne čine samo najveći sistemi, već preduzeća koja posluju odgovorno i bez velikih oscilacija.

„Često su u fokusu javnosti isključivo najveći igrači i rekordne brojke, ali prava snaga svake ekonomije leži u onim kompanijama koje u kontinuitetu pokazuju otpornost, odgovorno upravljaju finansijama i uredno izmiruju sve svoje obaveze. Stabilnost nije privilegija samo velikih kompanija, već rezultat jasne vizije i discipline u poslovanju, bez obzira na veličinu firme. Jer stabilne kompanije znače stabilniju privredu“, poručio je Miladinović.

Zaduženost iznad tri puta EBITDA – signal za uzbunu

Branko Greganović, nezavisni konsultant i finansijski stručnjak sa više od 35 godina iskustva u bankarstvu i korporativnim finansijama, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora NLB banke u Beogradu i Skoplju, u razgovoru sa glavnim i odgovornim urednikom portala Biznis.rs, Markom Andrejićem, govorio je o zaduženosti kompanija, značaju finansijskih izvještaja, stabilnosti bankarskog sektora i perspektivama razvoja privrede Srbije i regiona. Posebno je upozorio na rizike prekomjernog zaduživanja, ističući da se ovom pokazatelju u regionu ne posvećuje dovoljno pažnje.

„Zaduženost je pokazatelj kojem se u čitavom regionu posvećuje iznenađujuće malo pažnje“, naveo je Greganović, objašnjavajući da dug veći od dva do tri puta iznosa normalizovane EBITDA može predstavljati ozbiljan problem za preduzeća.

Govoreći o značaju finansijskih izvještaja i priznanja poput Zlatnog bilansa, naglasio je da su podaci iz prošlosti važni prvenstveno za procjenu budućnosti.

„Prošlost je važna u onoj mjeri u kojoj ti pomogne da razumiješ šta će se desiti“, poručio je, dodajući da nezavisne analize i potvrde uspješnog poslovanja povećavaju povjerenje banaka i olakšavaju procjenu kreditnog rizika.

Osvrćući se na evropske integracije, Greganović je ocijenio da su Slovenija i Hrvatska ostvarile značajniji ekonomski napredak od ostatka regiona, ne samo zahvaljujući članstvu u EU već i primjeni evropskih standarda poslovanja.

„Evropski standardi poslovanja imaju vrijednost sami po sebi, čak i ako ne uđete u Evropsku uniju“, istakao je, naglašavajući da zemlje regiona ne bi trebalo da čekaju članstvo kako bi unaprijedile poslovno okruženje.

„Pitanje članstva u Evropskoj uniji je sekundarno u poređenju sa pitanjem uvođenja standarda poslovnog okruženja Evropske unije“, ocijenio je Greganović.

Govoreći o projektu EXPO, naglasio je da njegov značaj treba posmatrati kroz dugoročne ekonomske efekte.

„EXPO je uvijek u svijetu promotivna aktivnost“, rekao je Greganović, objašnjavajući da nije riječ o klasičnoj produktivnoj investiciji. Prema njegovim riječima, uspjeh projekta mjeriće se time koliko će u narednih deset godina doprinijeti međunarodnoj prepoznatljivosti Srbije, privlačenju kvalitetnih stranih investitora i povećanju interesovanja za domaću privredu i turizam.

Greganović je ocijenio i da je bankarski sektor Srbije stabilan, ali da tradicionalne banke moraju brže da se prilagođavaju tehnološkim promjenama i razvijaju nove modele finansiranja. Kao ključne preduslove dugoročnog uspjeha kompanija izdvojio je odgovorno upravljanje dugom, jačanje korporativnog upravljanja i ulaganje u stručne kadrove.

Iza dobrih bilansa stoje ljudi i dugoročne odluke

U drugom dijelu programa fokus je pomjeren na ljude koji stoje iza poslovnih rezultata i strateških odluka. Razgovor je vodila novinarka portala Biznis.rs Ljiljana Begović, a učesnici su iznijeli svoja iskustva o tome kako se grade i vode stabilni sistemi u uslovima stalnih promjena na regionalnom i evropskom tržištu.

Suvlasnica i članica Uprave hrvatske kompanije Simpak usluge Daniela Soviček osvrnula se na izazove održavanja visokog kvaliteta poslovanja, digitalizacije i odnosa sa klijentima u uslovima rasta troškova. Posebno je istakla značaj odgovornog liderstva i organizacione zrelosti kompanija.

„Dobar lider je onaj koji umije da donosi ispravne odluke u neizvjesnim i teškim situacijama, čak i kada su one nepopularne. Racio uvijek mora biti ispred emocija, jer je naša odgovornost da štitimo interese preduzeća koje predstavljamo. Prava organizaciona zrelost ogleda se u tome da li kompanija može uspješno da funkcioniše i bez stalnog prisustva lidera, odnosno da li zaposleni mogu samostalno da donose odluke i preuzimaju odgovornost za njih“, poručila je Soviček.

Direktorka slovenačke kompanije Plastenka, Janja Kaplja, čija firma ima šest decenija tradicije u proizvodnji PET i HDPE ambalaže, govorila je o značaju pravovremenih investicija, tehnološkog razvoja i očuvanja konkurentnosti na zahtjevnom evropskom i regionalnom tržištu. Posebno je ukazala na važnost usklađivanja proizvodnje sa evropskim standardima u oblasti ambalaže i reciklaže, ističući da je konkurencija u ovom sektoru izuzetno velika.

„Praćenje evropskih standarda i prilagođavanje novim zahtjevima tržišta od ključnog su značaja za dugoročnu konkurentnost. Zato kontinuirano ulažemo u digitalizaciju, unapređenje proizvodnih procesa i obuku mladih ljudi, jer su savremena tehnologija i stručni kadrovi osnova budućeg razvoja“, istakla je Kaplja.

Osnivač i direktor beogradskog Investment Project Groupa, prof. dr Duško Belović, ukazao je na značaj urednih finansijskih izvještaja, preciznog upravljanja projektima i dugoročnog planiranja za izgradnju povjerenja investitora i banaka. Posebno se osvrnuo na važnost pažljivog izbora poslovnih partnera i njegovanja kvalitetnih poslovnih odnosa.

„Dobri poslovni partneri ne pronalaze se preko noći, već se povjerenje gradi godinama, kroz saradnju i zajednička iskustva. Ne možemo samo da tražimo dobre partnere, već moramo da se zapitamo koliko smo i sami dobri partneri. Važno je i prepoznati trenutak kada saradnju treba završiti, kako se poslovni odnos ne bi pretvorio u sukob. U partnerstvima se ponekad javlja i ljubomora kada jedna strana ostvari veći uspjeh od druge. Zato se pri izboru partnera ne mogu posmatrati samo finansijski bilansi i poslovni rezultati, već čitav splet okolnosti, međusobno povjerenje i spremnost na dugoročnu saradnju“, istakao je Belović.

Na pitanje da li će vještačka inteligencija u budućnosti moći da zamijeni zaposlene i donosioce ključnih poslovnih odluka, učesnici panela saglasili su se da se nadaju da do toga neće doći. Istakli su da već koriste alate zasnovane na vještačkoj inteligenciji, koji im omogućavaju da poslove za koje su ranije bila potrebna i po tri dana danas završe znatno brže. Ipak, naglasili su da vještačka inteligencija ne može da zamijeni upravljačke strukture, ljudsko iskustvo i odgovornost u donošenju odluka, ali može biti značajna podrška u unapređenju poslovnih procesa, povećanju efikasnosti i kvalitetnijem upravljanju kompanijama.

Koje su najuspješnije velike kompanije u regionu?

Konferencija prati istoimeno regionalno priznanje koje se dodjeljuje isključivo na osnovu egzaktnih finansijskih izvještaja i bonitetnih pokazatelja. Kompanije su rangirane u tri liste – prema težinskom faktoru, po ostvarenoj dobiti i po ukupnim prihodima – uz praćenje indeksa godišnjeg rasta prihoda i dodate vrijednosti po zaposlenom, dok su osnovni uslovi višegodišnje pozitivno poslovanje i besprekorno izmirivanje obaveza bez blokada računa.

Prvih deset kompanija u kategoriji velikih preduzeća prema težinskom faktoru su:

• EPS AD Beograd (Srbija)
• Petrol d.d., Ljubljana (Slovenija)
• INA, d.d. (Hrvatska)
• Serbia Zijin Mining d.o.o. (Srbija)
• HSE d.o.o. (Slovenija)
• Gorenje, d.o.o. (Slovenija)
• Serbia Zijin Copper d.o.o. (Srbija)
• Krka, d.d., Novo mesto (Slovenija)
• HEP d.d. (Hrvatska)
• Prvo plinarsko društvo d.o.o. (Hrvatska)

Radni dio skupa završen je neformalnim druženjem lidera regionalne privrede, što je bila prilika za direktno povezivanje kompanija i dogovaranje novih poslova na regionalnom tržištu.

Kompletan pregled najuspješnijih velikih, srednjih i malih kompanija u regionu u okviru izbora „Regionalni Zlatni Bilans 2026“ možete pogledati na zvaničnoj stranici projekta golden-balance-sheet.com/rs.