99 najuspješnijih: Mala preduzeća sve brojnija, ali sporo povećavaju ekonomsku vrijednost

U 2025. godini značaj malih preduzeća u Crnoj Gori treba posmatrati kroz jednu važnu metodološku ogradu: dostupna državna statistika ne omogućava uvijek čisto razdvajanje malih od mikropreduzeća. OECD navodi da MONSTAT u strukturnim poslovnim statistikama koristi klasifikaciju od 1–49 zaposlenih, čime se mikro i mala preduzeća često objedinjuju, pa nije moguće za sve pokazatelje dati zaseban rezultat samo za firme sa 10–49 zaposlenih.

No, Evropska unija, kao i naš aktuelni Zakon o računovodstvu, definišu mala preduzeća kao pravna lica koja zadovoljavaju barem dva od tri kriterijuma: da imaju prosječan broj zaposlenih u poslovnoj godini do 50, ukupan prihod na godišnjem nivou do osam miliona eura, te ukupnu aktivu do četiri miliona eura.

OECD-ova analiza pokazuje da je upravo rast broja malih preduzeća bio glavni pokretač povećanja broja aktivnih MSP firmi u Crnoj Gori između 2021. i 2024. godine: broj aktivnih firmi porastao je za 48 odsto, dok je rast njihove ukupne dodate vrijednosti bio svega šest odsto. Drugim riječima, crnogorska privreda je dobijala sve više firmi pretežno ove veličine, ali znatno sporije povećavala ekonomsku vrijednost koju one stvaraju.

U regionalnom poređenju, crnogorska mala preduzeća pripadaju istom strukturnom obrascu kao i ona u većem dijelu Zapadnog Balkana, ali se razlikuju po ekonomskom okruženju u kojem posluju. OECD Crnu Goru svrstava, zajedno sa Albanijom i Kosovom, u ekonomije čija je cijela MSP baza dominantno orijentisana na domaće usluge, trgovinu, građevinarstvo i turizam, dok Srbija, Bosna i Hercegovina i Turska imaju izraženiju proizvodnu komponentu.

Trgovina je najveća pojedinačna djelatnost među MSP firmama u svim posmatranim ekonomijama, ali je u Crnoj Gori turizam i ugostiteljstvo posebno važan generator aktivnosti i dodate vrijednosti među malim preduzećima. To znači da su crnogorske male firme slične regionalnim po veličini i osnovnoj poslovnoj strukturi, ali su više izložene sezonalnosti i domaćoj tražnji, dok su mala preduzeća u Srbiji i BiH u većoj mjeri uključena u proizvodne lance i industrijske dobavljačke mreže.

Rezultati dodatno pokazuju da Crna Gora nije nužno slabija od regiona po ukupnom ekonomskom značaju malih firmi — naprotiv, MSP sektor u cjelini stvara oko 76 odsto dodate vrijednosti crnogorske privrede, što je među višim udjelima u regionu.

Ali upravo kod domaćih malih firmi OECD uočava problem slabog povećanja produktivnosti: između 2021. i 2024. dodata vrijednost po preduzeću porasla je svega 18 odsto kod privrednih društava ove veličine, dok je kod velikih preduzeća rast iznosio 76 odsto.

To sugeriše da je crnogorski problem manje u nedostatku novih malih firmi, a više u njihovoj sposobnosti da prerastu početnu fazu poslovanja, povećaju produktivnost i dostignu veću ekonomsku skalu. U tom smislu, Crna Gora dijeli ključni problem sa regionom — veoma široku bazu malih i mikro firmi, ali ograničen broj kompanija koje uspijevaju da naprave ozbiljan iskorak ka većoj produktivnosti, izvozu i uključivanju u regionalne i evropske lance vrijednosti.

Za 2025. godinu posebno je važna finansijska i razvojna dimenzija. Crna Gora je u toj godini povećala budžetska izdvajanja za podršku MSP sektoru na 3,5 miliona eura, uz pomjeranje podrške sa brojnih malih subvencija ka većim ulaganjima u proizvodne kapacitete, digitalizaciju i konkurentnost. Istovremeno, OECD upozorava da dostupni statistički sistemi još ne daju dovoljno podataka za precizno praćenje produktivnosti baš malih preduzeća, dok CBCG kroz svoje izvještaje i instrumente sve više posmatra pristup finansiranju po veličini preduzeća.

Za Crnu Goru je zato ključno da se politika prema malim firmama ne zasniva samo na njihovom broju: mnogo važnije pitanje za naredni period biće koliko njih uspijeva da raste, investira, izvozi i pređe u viši nivo produktivnosti. Upravo tu se vidi i najveća sličnost sa regionom, ali i najveća razvojna šansa Crne Gore — da mali biznis prestane da bude samo široka baza samozapošljavanja i usluga i postane snažniji kanal za rast produktivnosti i stvaranje srednjih kompanija.

Struktura najuspješnijih

Rangiranje 99 najuspješnijih malih preduzeća u Crnoj Gori u prošloj godini, pokazalo je da su ona, zbirno gledano, prihodovala ukupno 737.363.125 eura, te ostvarila 74.601.092 dobiti. Prosječna dodata vrijednost po zaposlenom bila je 120.099 eura. Svi navedeni pokazatelji viši su nego u prethodnom rangiranju.

Na samom vrhu liste ove godine našlo se preduzeće Pearl Executive Aviation, ujedno i prvo i po ostvarenim prihodima, sa 42.209.169 eura. Prvo po dobiti bilo je privredno društvo XE d.o.o. sa 3.969.182 eura.

Pearl Executive Aviation dio je Menzies Aviation grupe i posluje u uslužnim djelatnostima u vazdušnom saobracaju. U 2025. godini kompanija je ostvarila izuzetno snažan poslovni rezultat, koji se teško može objasniti samo rastom tržišta, već prije svega specijalizovanim poslovnim modelom i pozicioniranjem u segmentu biznis avijacije. Kompanija je prihod povećala sa 33,66 miliona eura u 2024. na 42,21 milion eura u 2025, odnosno za približno 25 odsto, dok je neto dobit više nego udvostručena — sa 727.000 na 1,68 miliona eura. Dodatnu prednost predstavlja regionalna mreža — kompanija pruža usluge na više od 25 aerodroma u regionu — kao i dozvole za obavljanje različitih usluga zemaljskog opsluživanja na aerodromima Podgorica i Tivat.

Što se tiče raspoređenosti po djelatnostima, među najbrojnijima u najuspješnijih 99 malih preduzeća u zemlji spadaju one firme koje su se bavile nespecijalizovanom trgovinom, drumskim saobraćajem i izgradnjom zgrada.

Kriterijum rangiranja

U sada već redovnom godišnjem rangiranju 99 najuspješnijih malih preduzeća u Crnoj Gori korišćena je pomenuta definiciju iz Zakona o računovodstvu. Sa liste su u startu ispale firme koje su u likvidaciji, neaktivne ili u predstečajnom postupku, ili čiji neto dug (razlika između kratkoročnih obaveza i obrtne imovine) prevazilazi petostruku vrijednost EBITDA.

Od rangiranih privrednih subjekata za našu jednačinu uspješnosti uzeti su ukupni prihodi, dobit, međugodišnji rast prihoda i dobiti, dodata vrijednost po zaposlenom, zaduženost, a njima su potom dodate različite ponderske vrijednosti, u cilju dobijanja najobjektivnije liste najuspješnijih.

Nabrojani parametri su potom uvršteni u posebnu matematičku formulu, gdje je svakom od njih dodijeljena različita ponderska vrijednost po važnosti. Primjera radi, kriterijum dodate vrijednosti po zaposlenom imao je najjači ponder, pa potom dobit i rast dobiti, a zatim prihodi i rast prihoda. Cilj ovakvog načina izračunavanja je da se pronađe set parametara za dobijanje objektivne slike poslovanja malih preduzeća u Crnoj Gori.