Nelogičnosti sa izmjenama seta zakona iz Euro modela: Poslodavac sebi poveća platu i smanji porez

Foto: Unsplash

Izmjena seta zakona iz Euro modela dovešće do neobične situacije da se zarade oporezuju po nižim stopama nego dobit pravnih lica, zbog čega će vlasnici kompanija legalno moći da sebi i povezanim licima isplaćuju velike zarade i da na taj način plate ukupno manje poreza.

Ako se ovaj set zakona usvoji, na zarade više nema doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i za nezaposlenost, ostaje neoporezivi dio zarade do 700 eura, a na iznos preko postoji samo porez na dohodak od 9 odsto bez obzira na ukupni iznos prijavljene zarade. Kod poreza na dobit preduzeća se ukida srednja poreska stopa, pa će za dobit do 100.000 eura porez iznositi devet odsto, a za dio preko te sume 15 odsto, prenose VIjesti.

Na primjer, ako poslodavac ima dobit od 300 hiljada eura i ako želi da taj iznos podigne kao svoju dobit imaće ukupni trošak od skoro 80 hiljada, a ako ga podigne kao svoju prikazanu zaradu trošak će biti 27 hiljada. Odnosno, njegova ušteda na ovom primjeru je preko 50 hiljada eura, a toliko država dobija manje.

Primjer o tome kako se stvara situacija da kompanije legalno umanje obaveze plaćanja poreza na dobit i dividendu, objasnio je za Vijesti forenzički revizor i sudski vještak ekonomsko-finansijske struke Bojan Andrejević.

“Na primjeru ukupne dobiti od 300.000 eura prvo se obračunava porez na dobit od 9% na prvih 100.000 i 15% na ostatak, to je 39.000 eura. Ostane 261.000 za isplatu, pa na to ide 15% poreza na dividendu, 39.150. Vlasniku ostane 221.850 eura. Ako isti novac 300.000 eura isplati sebi kao kao platu, to je trošak firme, dobiti nema i porez na dobit se ne plaća. Ostaje samo 9 odsto poreza na dohodak, pa mu ostane 273.000. Odnosno, ostalo mu je preko 51 hiljadu više nego kroz dividendu”, kazao je Andrejević.

Ova mogućnost dovešće do toga da vlasnici privatnih fimi koji su i zaposleni u njima sebe prijavljuju na visoke zarade, i da to neće biti pojedinačni slučajevi. To će uticati i da statistički dođe do znatno veće prosječne zarade u državi.

Andrejević ukazuje da je dodatni problem što Država u svojim strategijama računa na veći prihod od porez na dobit, dok predlaže sam model koji daje zakonitu mogućnost da se ta dobit ne iskaže i ne plati taj porez.

U Fiskalnoj strategiji do 2027. godine se navodi da se očekuje prosječna godišnja stopa rasta prihoda od poreza na dobit od 7,4 odsto.

U Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2026-2029. se očekuje da će prihod od poreza na dobit imati stabilan rast i da će u državnim prihodima biti sve važnija kategorija.

“Prihodi od poreza na dobit pravnih lica u srednjem roku procijenjeni su na osnovu projektovanog nominalnog rasta BDP-a u periodu 2026-2029. godina, kao i konkretnih i relevantnih mjera poreske politike. Prihodi budžeta po osnovu poreza na dobit pravnih lica su tokom protekle dvije godine premašili godišnji plan i postaju sve važnija kategorija, kako strukturno tako i vrednosno. U periodu 2026-2029. godine ova kategorija prihoda zabilježiće prosječnu godišnju stopu rasta od oko 3,5%, i kretaće se u intervalu od 243,7 miliona u 2026. godini do 268,2 miliona eura u 2029. godini”, navedeno je u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za naredni trogodišnji period.

Ove Smjernice su usvojene u julu ove godine, dva mjeseca prije predloga seta izmjena zakona koji su nazvani Euro model.

Ko izbjegne porez na dobit kroz veće plate, dobiće i veću penziju

Izmjenama zakona o obaveznim socijalnim doprinosima i o penzionom i invalidskom osiguranju, koje su takođe dio predloženog Euro modela, osim potpunog ukidanja doprinosa za PIO, koji je do sada bio na teret zaposlenog od 10 odsto, uvodi se drugačiji način utvrđivanja koeficijenta za buduću penziju, pa on neće zavisiti od iznosa uplate doprinosa, kojih više nema, već od visine njegove zarade koju prijavljuje poslodavac.

Tako da ako poslodavac sebi isplati veće zarade, da bi smanjio iznos plaćenog poreza na dobit, istovremeno će dobiti veći koeficijent za svoju buduću penziju. Odnosno, stvorena mu je zakonita mogućnost da bude na dvostrukom dobitku, platiće manje ukupnog poreza, a imaće koeficijente za znatno veću buduću penziju.

Neko je morao cijeli Euro model da pažljivije analizira

Sadašnji zakonski propisi ne ograničavaju visinu zarade koju poslodavac može da odredi sebi ili nekom drugom radniku. Kroz izmjene koeficijenata i varijabile ona može biti i milion eura, ali se do sada nikome nije u privatnim kompanijama isplatilo prikazivanje tolikih zarada sebi jer su ukupna poreska opterećenja zarade bila veća nego dobiti firme.

Sagovornici Vijesti iz oblasti računovodstva i revizije kažu da se izmjenama ovih zakona, namjerno ili ne, stvara prostor za potpuno legalno umanjenje poreza na dobit, i stvaranje ušteda kroz isplate većih zarada vlasnicima firmi.

“Neko je morao sve ovo mnogo pažljivije da analizira, a ovo dokazuje da nisu. Predlagači su morali mnogo dublje i sveobuhvatnije da sagledaju sve aspekte i uticaje njihovih predloga”, kazao je sagovornik Vijesti.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popularno

Nažalost, za sada nema podataka.

Novi broj magazina „Biznis.me” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regiona i svijeta…

Komentari

Želite da u Google-u vidite više aktuelnih vijesti sa portala biznis.me?

Dodajte biznis.me među svoje omiljene izvore u Google-u. Tako ćete naše aktuelne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discover servisu.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discover-u
Budite u toku sa najnovijim informacijama