Njemački kabinet predvidio je da se od 1. januara 2027. godišnja kvota za zapošljavanje radnika sa Zapadnog Balkana smanji sa 50.000 na 25.000 prvih saglasnosti. Osnivačica udruženja Balkan2Europe Alma Alić upozorava da bi smanjenje pogodilo i građane Crne Gore koji već imaju ponudu za posao ili čekaju dokumentaciju.
– Prepolovljavanje godišnje kvote za zapošljavanje radnika sa Zapadnog Balkana u Njemačkoj smanjilo bi mogućnosti za ljude koji već imaju konkretnu ponudu za posao, ali i za poslodavce koji su pronašli odgovarajuće radnike i računaju na njihov dolazak, ocijenila je Alma Alić, osnivačica udruženja Balkan2Europe i direktorica kompanije A&N Construction GmbH, prenosi Pobjeda.
Peticija
Alić je pokrenula peticiju kojom se traži da Njemačka zadrži godišnju kvotu od najmanje 50.000 saglasnosti i ubrza obradu zahtjeva i izdavanje viza. Njemački kabinet je 4. novembra usvojio uredbu kojom je predviđeno da se kvota od početka 2027. smanji na 25.000 prvih saglasnosti godišnje.
– Iza svakog zahtjeva stoje ljudi koji planiraju budućnost, kao i firme koje računaju na radnike kako bi mogle da završe ugovorene poslove – kazala je Alić.
Ona smatra da nadležni treba jasno da utvrde kako bi se promjena odnosila na zahtjeve koji su već podnijeti ili su u postupku. Radnici i poslodavci, kaže, moraju unaprijed znati koja će pravila važiti za njihov slučaj.
– I ljudi i poslodavci moraju unapred da znaju koja pravila važe za njihove slučajeve – naglasila je Alić.
Regulativa za Zapadni Balkan omogućava građanima Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije da, uz konkretnu ponudu za posao i potrebnu saglasnost, zatraže vizu za rad u Njemačkoj po pojednostavljenom postupku. Alić ocjenjuje da bi smanjenje ukupne kvote značilo manje dostupnih saglasnosti i za građane Crne Gore koji se zapošljavaju tim putem. Njemačka Savezna agencija za rad navodi da se kvota raspoređuje po mjesecima i državljanstvima.
Alić je kao pokazatelj velikog interesovanja u regionu navela podatak njemačke Savezne agencije za rad, koji je prenio Forbes Srbija, da je ukupna kvota bila iscrpljena prije kraja 2025. godine. Sama Agencija založila se da kvota ostane na 50.000 saglasnosti godišnje. Dugotrajni postupci i čekanje na vizu, dodaje Alić, već otežavaju planiranje i ljudima koji žele da počnu da rade i firmama koje ih čekaju.
Zasluge
Alić ističe da ljudi sa Balkana već decenijama učestvuju u izgradnji Njemačke i da rade na nekim od najzahtjevnijih građevinskih projekata u Berlinu, Frankfurtu, Hamburgu, Minhenu i drugim gradovima. Na mnogim gradilištima, kaže, može se čuti samo naš jezik.
– Bez znanja, rada i zalaganja ljudi sa Balkana njemačko građevinarstvo ne bi izgledalo isto – kazala je Alić.
Smatra da se o doprinosu tih radnika u njemačkoj javnosti govori mnogo manje nego što zaslužuju. Dio razloga vidi u tome što ljudi sa ovih prostora često sebe stavljaju u drugi plan. Primjećuje da su i pripadnici druge generacije u dijaspori, možda pod uticajem iskustava roditelja, često skromni kada govore o tome šta su svojim radom doprinijeli Njemačkoj.
Koliko se građevinarstvo oslanja na te radnike, Alić je ilustrovala ocjenom da bi taj sektor, kada bi ljudi sa Balkana obustavili rad samo na jedan dan, bio „u potpunom kolapsu“.
U septembarskom saopštenju na koje se Alić pozvala, Centralno udruženje njemačkog građevinarstva (ZDB) navelo je da se oko 30 odsto viza izdatih po regulativi za Zapadni Balkan odnosi na građevinarstvo. U saopštenju od 3. novembra ZDB je naveo udio od oko 35 odsto i procijenio da bi zbog prepolovljavanja kvote građevinskim kompanijama moglo nedostajati gotovo 9.000 radnika.
Alić kaže da je teško razumjeti prepolovljavanje kvote u trenutku kada se Njemačka suočava sa nedostatkom radnika i stručnog kadra, a istovremeno planira velike projekte u stanogradnji i infrastrukturi. Poslodavcima su, kako navodi, potrebni pouzdani načini da popune radna mjesta, dok ljudima koji već imaju ponudu za posao treba jasna perspektiva.
Regulativa za Zapadni Balkan, prema njenim riječima, omogućava uređen način zapošljavanja ljudi koji već imaju ponudu poslodavca.
– Bila bi velika šteta da se godišnji kontingent smanji na 25.000 odobrenja – kazala je Alić.
Alić smatra da institucije Crne Gore i drugih zemalja regiona mogu da ukažu na značaj ovog pitanja za građane i privredu, obavijeste javnost i podijele peticiju. Ambasade, privredne komore i poslovna udruženja mogu preko svojih kanala da informišu građane i privrednike i pozovu ih da potpišu peticiju. Veći broj potpisa, smatra ona, povećao bi izglede da se odluka preispita.
Alić je kazala da je već kontaktirala Zanatsku komoru Berlina (Handwerkskammer Berlin) i Privrednu komoru Berlina (IHK Berlin). Prema njenim riječima, Zanatska komora izrazila je zabrinutost zbog planiranog smanjenja kvote. U odgovoru koji je dobila naveli su da su se preko Centralnog udruženja njemačkog zanatstva založili da njihov stav bude proslijeđen Saveznom ministarstvu za rad i socijalna pitanja. Naveli su i da razmatraju mogućnost da se obrate poslanicima Bundestaga iz Berlina.
Glas privrede
Zanatska komora Berlina, kako je prenijela Alić, podržava peticiju i vidi je kao pozitivan korak privrednika.
Pročitajte još:
– Važno je da se čuju i glas privrede i iskustva ljudi na koje bi se ova promena odnosila. Verujem da zajedničkim angažovanjem možemo doprinijeti tome da se odluka preispita – kazala je Alić.
Peticija, koju je Alić pokrenula kao osnivačica udruženja Balkan2Europe i direktorica kompanije A&N Construction GmbH, upućena je Odboru za peticije njemačkog Bundestaga. Njome se traži da godišnja kvota ostane na najmanje 50.000 saglasnosti za zapošljavanje u svim djelatnostima, kao i da obrada zahtjeva i izdavanje viza budu brži i transparentniji.
Alić kaže da je naredni korak prikupljanje što većeg broja potpisa kako bi zahtjev za očuvanje kvote dobio širu podršku.
– Nadam se da će što veći broj ljudi potpisati i podijeliti peticiju kako bismo pokazali koliko je važno sačuvati ovu mogućnost zapošljavanja – poručila je Alić.













