Najuspješnija velika preduzeća u Crnoj Gori: Nastavlja se pad dobiti, EPCG ispao sa liste

Velika preduzeća i dalje su izrazita manjina u crnogorskoj privredi, ali njihov broj raste. Prema podacima MONSTAT-a, u 2025. godini bilo je 68 velikih preduzeća, naspram 59 u 2024. i 59 u 2023. godini, dok ih je 2022. bilo 57. To znači da je njihov broj za dvije godine povećan za devet, odnosno oko 15,8 odsto, iako je njihov udio u ukupnom broju poslovnih subjekata ostao izuzetno mali.

U 2025. godini Crna Gora je imala 63.823 aktivna poslovna subjekta, pa velika preduzeća čine tek oko 0,1 odsto ukupnog broja. Istovremeno, struktura privrede se snažno širi na drugoj strani: ukupan broj poslovnih subjekata porastao je 8,2 odsto u odnosu na 2024. godinu.

Šira struktura poslovnog sektora pokazuje gdje je koncentrisana najveća poslovna aktivnost: u 2025. godini najviše subjekata bilo je u trgovini na veliko i malo i popravci motornih vozila — 16.800, zatim u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima (8.566), građevinarstvu (7.795), smještaju i uslugama ishrane (7.402) i informisanju i komunikacijama (3.970).

S druge strane, finansijski podaci za najveće kompanije koje smo dobili od regionalne bonitetne kuće CompanyWall potvrđuju da su među krupnim privrednim sistemima posebno zastupljeni trgovina, energetika, građevinarstvo i telekomunikacije.

Poređenje s regionom

Poređenje sa regionom zahtijeva oprez, prije svega zbog različitih kriterijuma. Veličina se određuje na osnovu dva od tri kriterijuma — prosječnog broja zaposlenih, prihoda i vrijednosti aktive; tj. veliko je preduzeće koje prelazi najmanje dva od tri praga za srednje preduzeće. To je šira definicija od jednostavnog evropskog statističkog kriterijuma od 250 i više zaposlenih, koji koristi Eurostat za strukturne poslovne statistike i koji je pogodniji za međunarodno poređenje. OECD upravo upozorava da se crnogorski podaci o veličini preduzeća ne mogu uvijek direktno porediti sa regionalnim zbog razlika u definicijama i dostupnosti podataka. Za ilustraciju razmjera: u EU su velika preduzeća sa 250 i više zaposlenih činila oko 0,2 odsto poslovnih subjekata u 2024, ali su zapošljavala 36,3 odsto radne snage poslovne ekonomije. Crnogorska velika preduzeća su, dakle, brojčano slična evropskom obrascu ekstremne koncentracije, ali njihova veličina, sektorska struktura i ekonomska težina nijesu direktno uporedive bez svođenja na isti kriterijum.

U poređenju sa neposrednim okruženjem zemalja bivše Jugoslavije, velika preduzeća u Crnoj Gori imaju znatno užu sektorsku i finansijsku bazu.

Krupni domaći sistemi najviše su koncentrisani u trgovini, energetici, telekomunikacijama, građevinarstvu i djelatnostima povezanim sa turizmom, dok su u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji među najvećim kompanijama mnogo snažnije zastupljeni industrija, energetika, finansije i izvozno orijentisana proizvodnja.

Po rezultatima poslovanja, razlika je još izraženija kada se posmatra produktivnost i sposobnost stvaranja dodatne vrijednosti.

Recimo, podaci OECD-a govore da su mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori stvarala 76,2 odsto ukupne dodate vrijednosti poslovnog sektora u 2024. godini, što govori o relativno ograničenoj težini velikih kompanija. U Srbiji je taj udio bio 53,7 odsto, dok je udio zaposlenih u MSP sektoru bio 65,7 odsto, naspram 70,7 odsto u BiH i 72,9 odsto u Sjevernoj Makedoniji.

Drugim riječima, crnogorska velika preduzeća imaju značajnu ulogu za domaće tržište i zaposlenost, ali nemaju ekonomsku masu, izvoznu orijentaciju i sektorsku raznovrsnost karakterističnu za najveće kompanije većih ex-Yu ekonomija.

Rangiranje najuspješnijih

Ove godine, u sada već tradicionalnom rangiranju najuspješnijih kompanija koje objavljujemo uz pomoć analitičkog partnera CompanyWalla, analizom je obuhvaćeno 52 velikih preduzeća koja su ostvarila neto dobit, što je manje od prošlogodišnjih 66 privrednih subjekata, i predstavlja prvi znak upozorenja.

Gledajući zbirno, svih 52 velikih preduzeća sa liste ostvarilo je u posljednjoj izvještajnoj godini 351.244.018 eura neto dobiti. To je za oko šest miliona eura manje nego godinu dana prije, ali je zapravo pad dobiti znatno sporiji nego prethodnog puta. Dakle – manje velikih firmi je bilo u plusu na kraju godine, ali je njihova zbirna dobit zaustavila drastičan pad uočen godinu dana ranije – to znači da su dobitaši na samom vrhu bili profitabiliniji.

Ukupni prihodi svih listiranih preduzeća dosegli su tokom 2025. godine 4.531.653.353 eura, što takođe predstavlja pad u odnosu na prethodni izvještaj, ali ovo je razumljivo jer je manje subjekata ovaj put ispunilo kriterijum za ulazak na listu.

Najveća vijest je, naravno, što ove godine među uspješnima nema Elektroprivrede Crne Gore. Razlog za to su veliki neto gubici u nacionalnoj kompaniji.

Na godišnjoj listi najuspješnijih velikih preudzeća, prvak po neto dobiti je podgorički Vezuv sa 28.173.079 eura, dok je po prihodima vodeći Voli Trade, sa 390.143.159 eura.

lektroprivreda Crne Gore (EPCG) završila je 2025. godinu sa neto gubitkom od 92,1 milion eura, nakon što je godinu ranije imala oko 11 miliona eura dobiti. Ključni razlog bio je osmomjesečni zastoj Termoelektrane Pljevlja zbog ekološke rekonstrukcije, kojem se pridružila loša hidrološka situacija i manja proizvodnja hidroelektrana. Zbog manjka sopstvene proizvodnje EPCG je morala da kupuje električnu energiju na tržištu, što je prema podacima kompanije stvorilo dodatni trošak od oko 101,7 miliona eura. Istovremeno, prihod od prodaje smanjen je na 397,4 miliona eura, dok su ukupni poslovni troškovi porasli na 466,1 milion. Dakle, gubitak nije posljedica samo pada prihoda, već prije svega kombinacije velikog pada proizvodnje i izuzetno skupog nadomještanja energije iz uvoza.

Nasuprot njima, Voli Trade je 2025. ostvario rekordnih 390,1 milion eura prihoda, oko 5,8 odsto više nego godinu ranije, uz 2.406 zaposlenih. Veliki prihod prije svega je posljedica obima poslovanja: Voli je najveći maloprodajni lanac u zemlji, sa širokom mrežom objekata i velikim brojem transakcija, pa relativno mala marža na pojedinačnu prodaju daje veoma veliki ukupan promet.

Vezuv, koji posluje u oblasti igara na sreću i između ostalog upravlja mrežom VolkanoBet, imao je sasvim drugačiji profil poslovanja: prihod mu je u 2025. porastao na 72,2 miliona eura, ali je još značajnija bila neto dobit od 28,2 miliona eura. To znači neto profitnu maržu od oko 41 odsto, višestruko veću nego kod klasične trgovine. Razlog treba tražiti u prirodi djelatnosti: prihod od igara na sreću može da se ostvaruje uz znatno drugačiju strukturu troškova nego u trgovini, gdje veliki dio prihoda odlazi na nabavku robe. Vezuv je u 2025. povećao broj zaposlenih sa 434 na 634, aktivu sa 91,9 na 123,4 miliona eura, dok je EBITDA dostigla 33,9 miliona eura. Rast prihoda i dobiti bio je oko 13 odsto, pa podaci ukazuju da njegova visoka profitabilnost nije bila posljedica jednokratnog skoka, već nastavka vrlo profitabilnog poslovnog modela u sektoru igara na sreću.

Metodologija rangiranja

Pri rangiranju najuspješnijih velikih preduzeća u Crnoj Gori obuhvaćeni su ključni parametri poslovanja, izračunati na osnovu informacija iz godišnjih finansijskih izvještaja kompanija kojima raspolaže analitički partner CompanyWall.

Ti parametri su ukupni prihodi, neto dobit, dodata vrijednost po zaposlenom, indeks rasta prihoda u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, EBITDA u 2025. u odnosu na 2024. godinu, kao i kriterijum zaduženosti.

Nabrojani parametri su potom uvršteni u jedinstvenu matematičku formulu, gdje je svakom od njih dodjeljena različita ponderska vrijednost po važnosti. Primera radi, kriterijum dodate vrijednosti po zaposlenom imao je najjači ponder, pa potom dobit i rast dobiti, a zatim prihodi i rast prihoda. Cilj ovakvog načina izračunavanja je da se pronađe set parametara za dobijanje objektivne slike poslovanja velikih preduzeća u Crnoj Gori.