Gdje su crnogorske kompanije na listi 999 najuspješnijih velikih preduzeća cijelog regiona?

Velika preduzeća imaju posebno mjesto u ekonomskim sistemima zemalja bivše Jugoslavije, ne samo zbog svoje veličine, već i zbog uticaja koji ostvaruju na cjelokupan poslovni ekosistem. Njihova uloga daleko nadilazi bilanse pojedinačnih kompanija: velike firme često predstavljaju oslonac čitavim lancima dobavljača, utiču na produktivnost, zapošljavanje, investicije i izvoz, a u razvijenijim segmentima privrede mogu biti i važan kanal za transfer tehnologije i poslovnog znanja.

OECD u najnovijoj analizi Zapadnog Balkana upravo ukazuje na potencijal velikih preduzeća da budu „sidro“ razvoja dobavljačkih lanaca, transfera tehnologije i razvoja vještina, uz napomenu da je produktivnost velikih kompanija u dijelu regiona i dalje značajno ispod nivoa.

Odnos velikih kompanija i ostatka privrede jedan je od važnih pokazatelja kvaliteta ekonomskog sistema. Velike kompanije mogu biti pokretači produktivnosti i konkurentnosti, ali njihov puni efekat zavisi od sposobnosti da oko sebe razvijaju širu mrežu poslovanja, dobavljača i partnera. U takvom ekonomskom ambijentu šest država regiona – Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije – predstavljaju zanimljiv prostor za poređenje poslovne snage najvećih privrednih društava.

Razlike u veličini tržišta, strukturi privrede i stepenu razvijenosti značajne su, ali upravo zbog toga poređenje kompanija prema kvalitetu finansijske pozicije može pokazati mnogo više od pukog rangiranja najvećih sistema prema prihodima. Finansijski izvještaji predstavljaju najobjektivniju polaznu osnovu za takvu analizu. Bilans stanja i bilans uspjeha omogućavaju da se sagledaju imovina, kapital, zaduženost, prihodi, profitabilnost, likvidnost i sposobnost kompanije da dugoročno posluje.

Drugim riječima, veličina sama po sebi nije dovoljna da bi se ocijenila snaga jednog preduzeća. Za potpuniju sliku potrebno je posmatrati način na koji kompanija upravlja raspoloživim kapitalom, koliko je stabilna njena finansijska konstrukcija i koliko uspješno pretvara obim poslovanja u održivu vrijednost.

Regionalni Zlatni Bilans kao mjerilo uspješnosti

Upravo na takvom pristupu zasnovan je novi projekat bonitetne kuće CompanyWall, realizovan u saradnji sa regionalnim ekonomskim portalima Biznis.rs, Financije.hr, Lider.si i Biznis.me. Analiza obuhvata 999 preduzeća koja su se, u okviru svoje kategorije veličine – velikih, srednjih i malih – izdvojila kao poslovno najuspješnija, odnosno kao kompanije sa najboljim bilansom.

Takva metodologija pomjera fokus sa tradicionalnog pitanja ko je najveći na nešto složenije i ekonomski relevantnije pitanje: ko posluje najkvalitetnije?

Pri tome nije presudan samo obim prihoda ili veličina ostvarene dobiti. Relevantna je cjelokupna slika finansijskog zdravlja kompanije – kvalitet imovine, struktura kapitala, nivo zaduženosti, likvidnost, profitabilnost i sposobnost stvaranja vrijednosti. Upravo kombinacija tih pokazatelja omogućava da se napravi razlika između kompanije koja je velika zbog samog obima poslovanja i one koja je istovremeno velika, efikasna, stabilna i finansijski otporna.

U poslovnom ambijentu šest država regiona, rangiranje kompanija prema kvalitetu bilansa daje mogućnost da se uoče i razlike koje se ne vide odmah kroz veličinu nacionalnih ekonomija. Broj uspješnih velikih kompanija može biti indikator strukture privrede, zastupljenosti pojedinih industrija i sposobnosti kompanija da održavaju stabilno poslovanje u promjenljivim ekonomskim okolnostima.

U tom kontekstu treba posmatrati i Regionalni Zlatni Bilans, ekskluzivni poslovni događaj koji okuplja vlasnike kompanija, direktore, CFO menadžere i lidere najuspješnijih preduzeća. Događaj je posvećen poslovnoj izvrsnosti, finansijskoj stabilnosti i kompanijama koje svojim rezultatima, rastom i odgovornim poslovanjem postavljaju standarde u privredi.

Pored učešća kompanija sa regionalnim priznanjem Zlatni Bilans, na događaju koji će biti organizovan u beogradskom hotelu Metropol 22. oktobra, pred okupljenima će u okviru pojedinačnih predavanja i panel-diskusija govoriti značajni predstavnici privrede iz šest zemalja regiona, predstavnici relevantnih poslovnih udruženja, donosioci odluka i kreatori uspješnih poslovnih strategija. Time događaj dobija širi regionalni karakter, jer se poslovna uspješnost ne posmatra izolovano unutar granica pojedinačnih tržišta, već u kontekstu privrednog prostora koji dijeli sličnu ekonomsku istoriju, ali danas funkcioniše kroz različite institucionalne i tržišne okvire.

Ko su prvoplasirani među velikima?

Od tačno 999 velikih kompanija koje su ušle na listu za priznanje Zlatni Bilans, njih 372 locirane su u Srbiji, 285 u Hrvatskoj, 139 u Bosni i Hercegovini, 84 u Sloveniji, 84 u Sjevernoj Makedoniji, te 35 u Crnoj Gori. Struktura liste u velikoj mjeri odražava veličinu pojedinačnih tržišta. S obzirom na to da je Srbija i najveće tržište, podatak da je više od trećine plasiranih privrednih društava ove računovodstvene veličine iz naše zemlje ne treba da čudi.

Za crnogorsku privredu posebno je značajan podatak da Crna Gora ima 35 predstavnika na listi, odnosno približno 3,5 odsto. Iako je riječ o znatno manjem broju kompanija u odnosu na veća regionalna tržišta, prisustvo 35 crnogorskih velikih preduzeća na listi pokazuje da i kompanije iz male ekonomije mogu imati značajnu regionalnu poslovnu poziciju. Upravo zato rezultate crnogorskih kompanija treba posmatrati u kontekstu veličine domaćeg tržišta i specifičnosti crnogorske privredne strukture.

Najveće učešće na listi 999 velikih kompanija sa Regionalnim Zlatnim Bilansom ima djelatnost nespecijalizovane trgovine na veliko. U toj djelatnosti nalazi se 46 privrednih društava, odnosno oko 4,6 od ukupnog broja listiranih kompanija. Ostale djelatnosti zastupljene su prilično raznovrsno, među njima gradnja, trgovina na malo, energetika i trgovina farmaceutskim proizvodima.

Ovakva struktura pokazuje da se kvalitetno i održivo poslovanje u regionu ne vezuje za jednu industriju. Naprotiv, kompanije sa dugoročno besprekornim bilansima stanja i uspjeha dolaze iz različitih djelova privrede. To istovremeno govori da finansijska stabilnost nije samo posljedica pripadnosti određenom sektoru, već i načina na koji pojedinačno preduzeće upravlja kapitalom, imovinom, prihodima i rizicima.

Kada se ove kompanije posmatraju po parametru najveće ostvarene dobiti, u prvih deset najviše ih je iz Srbije, čak pet (Serbia Zijin Mining, Serbia Zijin Copper, EPS, Telekom Srbija, Beograd na vodi). U prvih deset onda upadaju i hrvatska Pliva, slovenački DARS i već pomenuti Beograd na vodi.

Po dobiti od crnogorskih kompanija prvoplasiran je MTEL, sa 76.703.936 eura. Ovo ga svrstava na 30. poziciju među svih 999 velikih kompanija iz regiona. Taj rezultat predstavlja važan pokazatelj pozicije jedne crnogorske kompanije u regionalnom poslovnom prostoru, posebno imajući u vidu razliku u veličini crnogorskog tržišta u odnosu na najveće ekonomije regiona.

Po prihodima gledano, domaći šampion Voli Trade nalazi se na 95. mjestu u regionu, sa 390.143.159 eura. I ovaj podatak ukazuje na prisustvo crnogorskih kompanija među značajnim regionalnim poslovnim sistemima i pokazuje da veličina domaćeg tržišta nije jedini faktor koji određuje regionalni poslovni domet kompanije.

Objektivnost na osnovu mnoštva različitih podataka

Konačna ocjena za dodjelu priznanja Zlatni Bilans formirana je na osnovu više međusobno povezanih finansijskih i poslovnih pokazatelja, među kojima su ostvareni poslovni prihodi; ostvarena dobit; profitabilnost poslovanja; finansijska stabilnost; likvidnost i sposobnost urednog izmirivanja obaveza; kontinuitet i uspješnost poslovanja; bonitetni pokazatelji; kretanje poslovnih rezultata u posmatranom periodu; položaj kompanije u odnosu na druga preduzeća iste veličine i kategorije; težinski indeks poslovne uspješnosti.

Težinski indeks predstavlja jedan od glavnih faktora ukupne ocjene. Njime se različitim finansijskim i bonitetnim pokazateljima dodjeljuje odgovarajući značaj, odnosno težina, u skladu sa njihovim uticajem na stabilnost, uspješnost i pouzdanost poslovanja. Na taj način se ne posmatra samo pojedinačni rezultat, poput visine prihoda ili dobiti, već se procjenjuje cjelokupna poslovna slika kompanije.

Jedinstvena matematička metodologija omogućava da se kompanije rangiraju prema objektivnim i mjerljivim kriterijumima. Za crnogorska preduzeća ovakav pristup ima poseban značaj jer omogućava da se njihov poslovni rezultat sagleda u širem regionalnom kontekstu, a ne samo kroz veličinu domaće ekonomije. Na taj način 35 crnogorskih kompanija na listi dobija mjesto u poređenju koje obuhvata ukupno 999 velikih poslovnih sistema iz šest zemalja regiona, dok rezultati MTEL-a i Voli Trade-a dodatno pokazuju domet crnogorskih kompanija u ključnim finansijskim pokazateljima.