Još malo će godina od kada je najavljeno donošenje zakona o stalnom sezoncu. Vlada je pripremila dokument koji bi pred poslanicima mogao da se nađe u naredna dva mjeseca.
Tome su se posebno radovali studenti jer im, po predloženom dokumentu, sezonski rad neće trajati sam od maja do septembra, veće će primati utvrđeni dio zarade i onda kada budu kući. Uvođenjem stalnog sezonca do kraja godine, država je najavila da će već od narednog ljeta, po uzoru na Hrvatsku, sezonska radna mjesta učiniti stabilnim i istovremeno osigurati cjelogodišnji angažman za domaće radnike.
No, naš evropski susjed zbog većeg broja uvezene radne snage odustao je od tog modela, a Crna Gora ga je kao uspješan primjer preuzela, upravo od njih. Iz Hrvatske ne spore da su dijelom uspjeli da zadrže domaće radnike, ali su se, navode, suočili i s drugim problemom.
„Pojavila se velika potreba za uvozom strane radne snage, što je smanjilo pritisak na mjeru stalni sezonac, a i zbog činjenice da je ta mjera bila relativno administrativno kompleksna i sve manje benefita, pa se na kraju od te mjere i odustalo“, kazala je direktorica Udruženja poslodavaca Hrvatske Irena Veber.
Kakav je plan kod nas?
Poslodavci pozivaju da se predloženi Euro model prilagodi prilikama na tržištu. Iz Ministarstva tvrde da ne odustaju od stalnog sezonca i navode da bi ukidanje doprinosa za PIO, koje predviđa predloženi Euro model, moglo odraziti na stalnog sezonca.
Načelnik Direkcije za radne odnose Marko Ćipović kaže da je to čitav paket ujedinjenih mjera koje će u narednom periodu analizirati. Iz Unije poslodavaca predlažu da sačekaju da zakon zaživi i onda procijene njegov uticaj na tržište.
„Povezanost obrazovnog sistema i tržišta rada kao i utvrđivanje potencijala domaće radne snage i poslodavaca da zapošljavaju tu radnu snagu, pokazaće opravdanost zakona. Ako sve to ne da neki odgovarajući rezultat, onda procedure i postupke za zapošljavanje strane radne snage, koja je neophodna privredi, treba pojednostaviti“, istakla je Radulović, podsjetivši da crnogorskoj privredi tokom ljetnje i zimske turističke sezone hronično nedostaje između 20 i 25 hiljada sezonskih radnika, a Vlada je za ovu godinu utvrdila kvotu od gotovo 29 hiljada dozvola za privremeni boravak i rad stranaca.
I član Odbora za turizam u Privrednoj komori Dragan Ivančević kaže da se priča o stalnom sezoncu promijenila nakon najave Euro modela. Saglasan je da je neophodna detaljna analiza te da bi prije usvajanja zakona trebalo riješiti brojne nedoumice prije svega ko će plaćati doprinose, jer je navodi upitna naknada od 108 eura u zimskim mjesecima. Ivančević naglašava da bi Crna Gora morala da omogući domaćim radnicima veću sigurnost zaposlenja.
„Uslovi su se promijenili, pa se ni inicijativa o stalnom sezoncu ne može posmatrati kao prije jer predloženi Euro model mijenja način obračuna zarada, ali i troškove rada. Sporno je da li će turistička privreda koja posluje izrazito sezonski moći da iznese nove obaveze ukoliko se one ne budu međusobno uskladile. Ako se istovremeno mijenja sistem zarada i doprinosa, onda moramo jasno utvrditi kako će se ta dva modela uklopiti i ko će snositi troškove u mjesecima kada turistički objekti ne rade“, objasnio je Ivančević i naglašava da se ne smiju donositi dvije ekonomske mjere odvojeno, a istovremeno očekivati da u praksi funkcionišu kao jedinstven sistem.
Prema riječima turizmologa Iva Županovića, priča o stalnom sezoncu ima smisla ali da se prije usvajanja zakona moraju donijeti Zakon o studentskom i đačkom radu. Neophodno je i usklađivanje obrazovnog sistema sa potrebama turističke privrede, ali je nedoumica ko će plaćati doprinose. Navodi i da je najavljena naknada od 108 eura neadekvatna.
Prema sadašnjoj verziji teksta zakona koji je u skupštinskoj proceduri od februara, stalni sezonac bi tokom zimskih mjeseci imao osiguranje koje bi plaćao poslodavac, a naknadu država.
Stiže li u Crnu Goru radna snaga sa Dalekog Istoka
Dok hotelijeri i ugostitelji mjerkaju predloženi zakon nakon najave primjene Euro modela upitno je i koliko će oni biti u finansijskoj mogućnosti da isti primijene, mada su se prvobitno radovali tom mehanizmu, jer su očekivali da je to kraj njihovim mukama u potrazi za radnom snago,posebnom ljeti.
Zabrinjava ih i nedavna posjeta crnogorskog poslanika Gordana Stojovića, Bangladešu i poziv da u Crnu Goru angažuju 50 hiljada kvalifikovanih radnika koji bi, kako je kazao, nadomjestili deficit na tržištu rada. Načelno je i postignut dogovor o uspostavljanju međudržavnog sporazuma koji bi regulisao legalnu mobilnost radne snage.
Pročitajte još:
Dok privrednici čekaju usvajanje zakona o stalnom sezoncu, predstavnici vlasti pozivaju građane Indijskog okeana, da nam priteknu u pomoć i zarade, posebno u sektoru turizma, građevinarstva, ugostiteljstva i zdravstvene njege. Iz te južnoazijske zemlje su saopštili, da upravo u tom smislu i sprovode reforme za povećanje legalne migracije stručnjaka i pohvalili se da posebno raspolažu velikim brojem IT profesionalaca, inženjera i medicinskog osoblja, što odgovara rastućim potrebama crnogorske privrede. I Crna Gora i Bangladeš ocijenile su da je neophodno maksimalno pojednostaviti postupke izdavanja radnih dozvola i vizne olakšice.
Očekuju da će model direktne saradnje između vlada dviju zemalja smanjiti uticaj posrednika i osigurati bolju zaštitu prava radnika. Fokus je stavljen na precizno uređenje mobilnosti kako bi se olakšao doprinos bangladeških državljana crnogorskoj ekonomiji bez administrativnih barijera koje su do sada usporavale ovaj proces.
Dvije zemlje imaju i druge planove kao što je jačanje trgovinske razmjene kroz uvoz farmaceutskih proizvoda, kože, keramike i jute. Crnogorski predstavnik iskazano je i interesovanje za projekte obnovljive energije i investicije u razvoj bangladeškog turističkog sektora. S druge strane, iz Bangladeša je ukazano na potencijale ekoturizma, poljoprivrede i upravljanja otpadom. Dogovoreno je i osnivanje parlamentarne grupe prijateljstva radi brže razmjene informacija.
