Iako za političare povećanje zarada opravdava cilj, predloženi Euro model, prema mišljenju ekonomista i analiitičara otvara brojna pitanja, koja mogu imati velike posljedice po cjelokupnu privredu, zaposlene i posebno penzionere. Turistički poslenici strahuju za opstanak ukoliko vladin program počne da se primjenjuje od januara.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović smatra da program treba realizovati po fazama i to u nekoliko godina.
„Euro model treba modifikovati, a ne ga uvesti ovakvog. Treba da bude podijeljen u faze, koje će se realizovati najmanje tri godine uz obavezu da će sve ono što je trebalo da urade prije nego što su uveli ovaj program, uraditi u prvoj i u drugoj godini. U trećoj možda neće ni biti potrebno, jer bi sve mogli da sprovedu za dvije godine“, zaključio je Radulović.
Istakao je da Hotel Splendid neće zatvarati, a grupacija kojom on rukvodi, godinama je, kaže, u Crnoj Gori pozicionirana kao prva ili druga po uspješnom poslovanju. Očekuje da Vlada učini dostupnim informacije koje bi ukazale opravdanost predloženih mjera.
„Ako mi imamo ove probleme koje imamo sad, što je onda sa onima koji su 50 u nizu, kako će ovo njih pogoditi. Splendid se zatvarati neće i ako nastupi ekonomska kriza biće posljednji u državi i regionu koji bi se zatvorio“, istakao je Radulović. Ne krije da je i ta opcija bila na stolu.
„Razmatrana je i ta opcija i to je potpuno očekivano da razmišljamo što bi nam taj model donio. Analize su pokazale da ne treba ništa raditi ishitreno“, istakao je Radulović.
Redovni profesor Fakulteta za biznis i turizam Ivo Županović upozorava da će se, ukoliko najavljeni „Euro model“ bude primijenjen, uslužna privreda suočiti sa dvije mogućnosti – povećanje cijena ili istovremeno poskupljenje i otpuštanje radnika. Predlaže da je prije planirane primjene Euro modela neophodno organizovati široku javnu raspravu naredna tri mjeseca.
„I za nekog ko je upućen u ovu oblast, a kamoli građani koji ne poznaju ovu tematiku, postoje ogromne nedoumice. Crnogorska turistička privreda već posluje sa visokim cijenama, koje su posljednje četiri godine porasle skoro 50 odsto „, kazao je Županović, ističući da je u septembru zabilježen rast oko šest odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Naš sagovornik je mišljenja da bi efekat turističke sezone bio znatno bolji da su cijene bile pristupačnije, mada je, kaže, zabilježen trend rasta dolazaka i noćenja turista. Pred turističkom privredom, posebno, je dodatni izazov uvođenje viznog režima i pronalaženja načina da se nadomjestiti dio turista koji više neće biti naši gosti – upozorio je Županović.
Dok poznavaoci ekonomskih prilika i privrednici analiziraju primjenu euro modela, iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga uvjeravaju da predloženi model treba da se odradi na nivou Vlade, a onda da se spusti na nivo socijalnih partnera.
„Ovaj model donosi mnogo mogućnosti. Mi oko zarada pregovaramo punih godinu i više dana i imali smo desetine sastanaka, gdje je više puta rečeno da, ako se ne postigne dogovor između socijalnih partnera, onda će premijer, što je legitimno i u Evropi poznato, da izađe sa svojim modelom”, kazala je resorna ministarka Naida Nišić.
Uvjerava da je predloženi model bolje rješenje od povećanja obračunske vrijednosti koeficijenta, kako je pregovarano u posljednjem periodu, jer to, kaže, ne bi donijelo odgovarajuće povećanje i benefite za zaposlene u javnom i privatnom sektoru.
Sa druge strane iz Privredne komore Crne Gore kažu da primjena najavljenog Euro modela može ugroziti egzistenciju malih preduzeća iz sektora saobraćaja i špeditera, ali i velikih sistema na koje su oslonjena. Saglasni su da treba naći održiv model za povećanje zarada usklađen sa uslovima poslovanja i rastom ekonomije. Iz sektora saobraćaja upozoravaju da oni nemaju dovoljno prostora da nadoknade eventualne gubitke.
Predsjednik Odbora saobraćaja, Igor Banović, kaže da bi njima jedina mjera, koja je nepopularna bila podizanje cijena prevoza.
„Nama je konkurentnost ionako ugrožena. Poslovanje kompanija u ovom sektoru je dosta oslonjeno na Luku Bar koja ima dosta zaposlenih i ne znamo kako će se tamo nadomjestiti ovako značajan rast troška za plate, pošto se ne može očekivati porast pretovara tereta i prihoda u mjeri koja će to kompenzovati“ istakao je Banović.
Smatra da, naredni period, privreda i izvršna vlast moraju iskoristiti za dijalog jer jedino tako mogu doći do održivog dogovora.
„Odluke koje direktno utiču na poslovanje ne mogu se donositi jednostrano, bez prethodnih konsultacija sa privredom, imajući u vidu da svaka privredna djelatnost ima svoje specifičnosti, troškove i uslove poslovanja koje je neophodno uvažiti prilikom kreiranja ekonomskih mjera“, naglasio je Banović upozorivši da prevelika državna regulacija poslovanja vodi ka rastu sive ekonomije u sektorima gdje već ionako postoji značajna nelojalna konkurencija iz okruženja.
Na sjednici je ocijenjeno i da, predloženo uvećanje zarada, osim što nije u skladu s ekonomskom praksom, nije u duhu Evropske unije jer se kosi s njenom Direktivom o minimalnim zaradama koja je sastavni dio našeg zakonodavstva.
Predstavnici državnih kompanija istakli su da povećanje troškova rada ne prati nužno i mogućnost povećanja prihoda, jer preduzeća koja posluju na tržištu ne mogu jednostavno povećavati cijene svojih usluga bez gubitka konkurentnosti. Posebno su naglasili da željeznički sektor već trpi posljedice velikih infrastrukturnih radova i otežanog prevoza, što dodatno komplikuje poslovanje.
Oni su, takođe, ukazali na potrebu da se predložena rješenja Euro modela sagledaju u kontekstu evropskih pravila i principa, uz uvažavanje ekonomskih analiza i kriterijuma na kojima se zasnivaju politike zarada. Naglasili su da se održivo povećanje zarada mora zasnivati na realnim ekonomskim pokazateljima, produktivnosti i mogućnostima privrede, a ne na administrativnom nametanju obaveza koje poslovni subjekti ne mogu da podnesu.
Posebno su ukazali da se prilikom donošenja odluka o povećanju zarada mora voditi računa o održivosti poslovanja, očuvanju radnih mjesta i konkurentnosti, ali i o posljedicama koje bi dodatni troškovi mogli imati na ukupnu ekonomiju.
Pročitajte još:
Podsjećamo, Euro model predviđa da od januara naredne godine, minimalna neto zarada iznosi 1.000 eura za poslove sa osnovnim obrazovanjem, 250 eura više imali bi srednjoškolci, dok bi zarada visokoobrazovnih građana iznosila 1.400 eura.
Vlada je predloge zakona usvojila 17. septembra, a konačnu riječ ima Skupština. Ekonomista Jovo Rabrenović, sa Instituta ekonomskih nauka, smatra da su Crnoj Gori veće zarade potrebne kako bi se zaustavio odlazak radne snage, smanjilo siromaštvo zaposlenih i potrebe da se obezbijedi dostojanstven život od rada, ali da se efekti povećanja plata ne mogu procjenjivati samo na osnovu iznosa koji prime.
„Prosječna neto zarada u avgustu iznosila je 1.040 eura, što je 2,5 odsto više nego godinu ranije. U istom periodu potrošačke cijene porasle su 4,5 odsto. Kada se te dvije brojke stave jednu pored druge, prosječna plata danas može da kupi oko 1,9 odsto manje nego prije godinu dana, podaci su MONSTAT-a“, istakao je Rabrenović naglasivši da građanin ne živi od iznosa koji piše na platnoj listi,već od onoga što tim iznosom može kupiti.
