Povodom 16. oktobra, Svjetskog dana hrane, i 17. oktobra, Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, Banka hrane Crne Gore upozorava da se siromaštvo može suzbijati jedino konkretnim mjerama i odgovornom socijalnom politikom.
U Crnoj Gori, gdje je više od petine stanovništva izloženo riziku od siromaštva, mnoge porodice teško obezbjeđuju dovoljno hrane, dok se istovremeno hrana baca duž cijelog lanca snabdijevanja. Posebno su ugroženi djeca, samohrani roditelji, stariji bez penzije, nezaposleni, osobe sa invaliditetom i hronični bolesnici, kazala je za Biznis.me, predsjednica NVO Banka hrane, Marina Medojević.
„Najavljena povećanja zarada od početka naredne godine ponovo otvaraju pitanje: šta država nudi onima koji nemaju platu? Kao ni prethodna dva programa povećanja zarada, ni novi program ne donosi direktnu korist ljudima koji žive od socijalne pomoći ili nemaju nikakva primanja. Dok se najavljuju veće plate, ostaje bez odgovora pitanje kako će preživjeti oni kojima ni postojeća socijalna davanja nijesu dovoljna za hranu, račune i ljekove“, istakla je Medojević.
Ona upozorava da socijalna zaštita mora biti pravo, a ne milostinja. Navodi da niska socijalna davanja, strogi kriterijumi za ostvarivanje pomoći i nedovoljna podrška porodicama ostavljaju dio ljudi bez sredstava za osnovne životne potrebe.
„Dijete ne smije biti gladno zato što mu roditelji nemaju novca, niti starost i bolest smiju značiti život bez dostojanstva. Crna Gora, na putu ka Evropskoj uniji, mora izgraditi sistem socijalne zaštite koji odgovara stvarnim potrebama građana. To podrazumijeva povećanje adekvatnosti socijalnih davanja, fleksibilnije kriterijume za ostvarivanje pomoći, dostupne školske obroke, podršku porodicama u siromaštvu, zaštitu starijih i razvoj socijalnog stanovanja“, naglašava naša sagovornica.
Navodi da država mora zakonski urediti doniranje viškova hrane, uvesti podsticaje za donatore i uspostaviti efikasan sistem kojim bi se bezbjedna hrana preusmjeravala onima kojima je najpotrebnija, jer je, navodi, nedopustivo da hrana postaje otpad dok ljudi gladuju.
Iz Banke hrane Crne Gore pozivaju Vladu da borbu protiv siromaštva postavi među prioritete i da uz povećanje zarada obezbijedi konkretne mjere za građane koji od tih povećanja nemaju korist. Insistiraju na većim i pravednijim socijalnim davanjima, dostupnijoj pomoć i podršci onih koji su ostali izvan tržišta rada.
Sagovornica našeg portala naglašava da ekonomski rast nema puni smisao ako dio građana ne može da obezbijedi ni osnovne uslove za život. Evropski standard nije samo zakon na papiru, već država koja nikoga ne ostavlja bez hrane, sigurnosti i dostojanstva.
Zašto su važni 16. i 17. oktobar?
Svjetski dan hrane koji je ustanovljen 16.oktobra, obilježava se kao sjećanje na osnivanje Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija – FAO 1945. godine s ciljem podizanja svijesti o gladi, neuhranjenosti i važnosti održivih prehrambenih sistema. Dan kasnije, 17. oktobar u kalendaru je upisan kao Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Obilježava se od 1987. godine kada se u Parizu na Trgu ljudskih prava i sloboda (Trocadéro), okupilo više od sto hiljada ljudi u znak sjećanja na žrtve ekstremnog siromaštva, gladi i nasilja. Generalna skupština UN-a je 1993. godine usvojila rezoluciju kojom je 17. oktobar proglašen Međunarodnim danom borbe protiv siromaštva. Cilj je promovisanja dijaloga i razumijevanja između ljudi koji žive u siromaštvu i šire zajednice, kao i ukazivanja na probleme marginalizacije i rasta troškova života
Pročitajte još:
Minulog mjeseca 82 tone nebezbjedne hrane zaustavljeno na granici
Dok su mnoge porodice gladne u stvarnosti se događa da se hrana uništava zbog neispravnosti. Samo u septembru je spriječeno stavljanje na tržište više od 82 tone hrane iz uvoza jer su laboratorijska ispitivanja utvrdila da 13 uzoraka ne odgovara propisanim zahtjevima.
Među pošiljkama koje su vraćene bile su stono grožđa, bademovo brašno, riža, banane, šljive, kivi, krastavaci, paprike, listića badema… kao i hrana za životinje. Laboratorijskim analizama utvrđene su povišene vrijednosti rezidua pesticida u pojedinim pošiljkama riže, stonog grožđa, krastavaca, paprike i kivija.Pored hemijskih neusaglašenosti, pojedine pošiljke nijesu ispunjavale zahtjeve kvaliteta.
