Vlada Crne Gore trebalo bi da nastavi postupanje u slučaju spornog kupališta kompanije Carine u Baošićima novim, pravno pažljivije postavljenim zaključcima, kojima se više ne ide direktno na poništavanje cijelog postupka dodjele investicionog kupališta, već na stavljanje van snage akata koji su, prema ocjeni državnih organa, omogućili izdavanje građevinske dozvole bez prethodne saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Prema novoj Informaciji o lokaciji koju čine katastarske parcele 771, 772, 773/1 i 774 KO Baošići, koja je pripremana za Vladinu komisiju za ekonomsku politiku, a u koju je Pobjeda imala uvid, fokus države sada se pomjera na dva ključna mjesta u administrativnom lancu: mišljenja Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom na idejno rješenje i glavni projekat, kao i građevinsku dozvolu koju je Opština Herceg Novi izdala kompaniji Carine.
Time je slučaj Baošići ušao u novu fazu. Poslije rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, sudskih odluka kojima je odbijeno odlaganje izvršenja, mišljenja zaštitnice imovinsko-pravnih interesa i povučene Vladine informacije, sada se pokušava otvoriti put za uklanjanje pravnih akata koji su omogućili da se radovi na obali formalno pokriju građevinskom dozvolom, prenosi Pobjeda.
Uslovi postojali
Najvažniji dio nove informacije jeste tvrdnja da konzervatorski uslovi nijesu bili nepoznati, naknadni ili sporedni element postupka. Naprotiv, u dokumentu se navodi da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara izdala konzervatorske uslove za predmetnu lokaciju u Baošićima. Kada je razmatrana odluka Upravnog odbora Morskog dobra od 15. aprila 2025. godine, kojom je predviđeno raspisivanje javnog poziva za tu lokaciju, Uprava je dala mišljenje uz obavezu da se odluka dopuni izričitim navođenjem izdatih konzervatorskih uslova. Odluka je, kako stoji u dokumentu, u skladu sa mišljenjem Uprave korigovana, nakon čega je Vlada 30. aprila 2025. godine na nju dala saglasnost.
To je važna promjena u odnosu na ranije dileme i argumentaciju kompanije Carine, koja je uporno ukazivala da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara zakasnila sa izdavanjem konzervatorskih uslova u postupku izdavanja urbanističko-tehničkih uslova. Nova informacija ne negira taj sporni momenat iz 2023. godine, ali fokus pomjera na kasniju fazu, iz 2025. i 2026. godine: trenutak kada su konzervatorski uslovi već postojali, bili uneseni u odluku i ugovor, ali, prema ocjeni predlagača, nijesu stvarno sprovedeni kroz projektnu dokumentaciju.
Obavezujući ugovor
Nakon sprovedenog javnog poziva, Morsko dobro i kompanija Carine zaključili su 26. novembra 2025. godine ugovor o zakupu, odnosno korišćenju morskog dobra. U novoj informaciji se navodi da je članom 6 tog ugovora izričito utvrđena obaveza zakupca da radove realizuje u skladu sa urbanističko-tehničkim i konzervatorskim uslovima Uprave. Članom 9 ugovora bilo je predviđeno da se tehnička dokumentacija u svakoj fazi izrade, uključujući idejno rješenje i glavni projekat, dostavlja Morskom dobru na izjašnjenje. Upravo tu, prema dokumentu, nastaje ključni problem.
Morsko dobro je, nakon toga, dalo mišljenje na idejno rješenje, a zatim i na glavni projekat, čime je omogućeno dalje sprovođenje revizije projekta i pribavljanje dokumentacije za izdavanje građevinske dozvole. Sve je to, prema informaciji, urađeno bez prethodno pribavljene saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara na projektnu dokumentaciju, u skladu sa izdatim konzervatorskim uslovima. Drugim riječima, država sada ne tvrdi samo da je investitor nešto propustio. Tvrdi da je institucija koja je upravljala morskim dobrom dala pozitivna mišljenja na dokumentaciju koja nije imala prethodnu saglasnost organa nadležnog za zaštitu kulturnih dobara.
Uloga Opštine
Nakon mišljenja Morskog dobra, postupak se preselio u Opštinu Herceg Novi. Nadležni opštinski organ izdao je kompaniji Carine građevinsku dozvolu za predmetni zahvat. Međutim, u Vladinoj informaciji se navodi da je i ta dozvola izdata bez prethodno pribavljene saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara na projektnu dokumentaciju, pri čemu je mišljenje Morskog dobra na glavni projekat bilo dio dokumentacije na osnovu koje je Opština odlučila o zahtjevu investitora.
Ovo je, zapravo, centralna teza nove informacije: građevinska dozvola jeste formalno izdata, ali je prethodni lanac dokumenata bio manjkav jer nije sprovedena obaveza postupanja u skladu sa konzervatorskim uslovima. U dokumentu se zato izričito navodi da ta obaveza nije sprovedena prilikom izrade i davanja mišljenja na projektnu dokumentaciju, niti prije izdavanja građevinske dozvole. To je, kako se naglašava, konstatovano i aktom zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Zbog toga je, prema informaciji, potrebno preduzeti radnje radi otklanjanja nastalih pravnih posljedica, odnosno stavljanja van snage nezakonito donijetih akata.
Novi zaključci
Za razliku od ranijeg materijala, kojim je bilo predviđeno da se ide na poništenje Vladine saglasnosti, poništenje odluke Morskog dobra o izboru najpovoljnijeg ponuđača i raskid ugovora sa Carinama, novi prijedlog zaključaka je uži, ali preciznije usmjeren.
Prvim zaključkom Vlada bi usvojila Informaciju o lokaciji u Baošićima.
Drugim zaključkom Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zadužuje se da, u skladu sa zakonom, izda urbanističko-tehničke uslove za parcele 771, 772, 773/1 i 774 KO Baošići, na osnovu Državne studije lokacije „Sektor 5 – Kumbor – Đenovići – Baošići“.
Trećim zaključkom isto ministarstvo zadužuje se da do 1. novembra 2026. informiše Vladu o aktivnostima preduzetim na izdavanju tih uslova.
Četvrtim zaključkom Upravni odbor Morskog dobra zadužuje se da, u okviru svojih nadležnosti, preduzme potrebne radnje radi stavljanja van snage mišljenja na idejno rješenje od 4. decembra 2025. godine i mišljenja na glavni projekat od 12. decembra 2025. godine.
Peti zaključak zadužuje Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore da, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa zakonom, preduzme potrebne radnje radi stavljanja van snage građevinske dozvole koju je Opština Herceg Novi izdala 13. januara 2026. godine.
Šestim zaključkom Opštini Herceg Novi, odnosno Sekretarijatu za urbanizam i građevinsku inspekciju, preporučuje se da i sama, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa zakonom, preduzme potrebne radnje radi stavljanja van snage iste građevinske dozvole.
Sedmim zaključkom Morsko dobro se zadužuje da, nakon izdavanja urbanističko-tehničkih uslova, pristupi izradi tehničke dokumentacije u skladu sa rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara od 17. jula 2026. godine i utvrđenim konzervatorskim uslovima, radi vraćanja lokacije u prvobitno stanje.
Vraćanje lokacije
Nova informacija istovremeno objašnjava zbog čega se ponovo traže urbanističko-tehnički uslovi za istu lokaciju.
Pročitajte još:
U cilju izvršenja pravosnažnog rješenja kojim je naloženo vraćanje predmetne lokacije u prvobitno stanje, Uprava za zaštitu kulturnih dobara izdala je konzervatorske uslove za izradu potrebne tehničke dokumentacije. Tim uslovima predviđeno je uklanjanje novoizgrađenih struktura i nasutog materijala, restauracija starog mandraća i rehabilitacija obalnog dijela lokacije. Morsko dobro je obavezano da izradi projekat u skladu sa tim uslovima. Za izradu te tehničke dokumentacije, kako se navodi, potrebno je prethodno pribaviti urbanističko-tehničke uslove. Zbog toga se Uprava obratila Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine sa zahtjevom za njihovo izdavanje na osnovu važeće Državne studije lokacije „Sektor 5 – Kumbor –Đenovići – Baošići“. U dokumentu se posebno naglašava da zahtjev nije za neku posebnu vrstu urbanističko-tehničkih uslova za vraćanje lokacije u prvobitno stanje, već za UT uslove koji proizilaze iz važećeg planskog dokumenta, dok je vraćanje lokacije svrha njihovog pribavljanja.
To je odgovor na jednu od dilema koja se pojavila u Vladi: da li ministarstvo može da izda UT uslove za „vraćanje u prvobitno stanje“ ako takva vrsta uslova ne postoji u zakonu. Nova informacija pokušava da tu dilemu riješi tvrdnjom da se ne traže specijalni uslovi, nego redovni UT uslovi iz važećeg plana, koji će poslužiti kao osnova za projekat sanacije.
Pokušaj da se odgovori na ključne argumente Carina
Ovim dokumentom slučaj Baošići se postavlja drugačije nego prije nekoliko sedmica. Raniji Vladin materijal išao je na širi zahvat: stavljanje van snage ranijeg Vladinog zaključka, poništenje Vladine saglasnosti na odluku Morskog dobra, poništenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača i raskid ugovora sa kompanijom Carine.
Novi materijal je, makar formalno, oprezniji. Ne dira direktno početni javni poziv, izbor ponuđača i ugovor. Umjesto toga, udara u sve one nezakonite akte koji su doveli do građevinske dozvole: mišljenja Morskog dobra na idejno rješenje i glavni projekat, pa samu dozvolu Opštine Herceg Novi.
Takav pristup očigledno pokušava da odgovori na jedan od najjačih argumenata kompanije Carine – da su oni izabrani na javnom pozivu države, da imaju ugovor sa Morskim dobrom i da su radove izvodili na osnovu važeće građevinske dozvole.
Nova informacija ne pokušava da ospori sve odjednom. Novi dokument kaže: javni poziv i ugovor jesu sadržali konzervatorske uslove, ali su ti uslovi nestali iz stvarnog toka projektovanja, saglasnosti i izdavanja dozvole. Ako je to tačno, onda se problem ne nalazi samo u ponašanju investitora, već i u postupanju Morskog dobra i Opštine Herceg Novi.
Nova informacija zapravo tvrdi sljedeće: ako su akti koji su prethodili građevinskoj dozvoli doneseni bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, onda se mora otvoriti postupak za njihovo stavljanje van snage.
