Četvrto izdanje konferencije INFINTECH 2026 okupilo je minule sedmice više od 400 donosilaca odluka iz bankarstva, finansija, tehnologije, telekomunikacija i regulatornog sektora. Više od 30 učesnika govorilo je o promjenama koje već oblikuju finansijsku industriju.
Samo Kumar, izvršni direktor IBM Slovenija za Biznis.me je kazao da budućnost finansijskih institucija zavisi od vještačke inteligencije i digitalnog bankarstva do sajber otpornosti. Govoreći o društvu Bankrat, regionalnom provajderu savremenih platnih instrumenata, objasnio je kako je najbolje upravljati POS terminalima i platnim operacijama.
„Što se tiće Instant Payment aplikacija, Slovenija jeste naprijed, ali i Crna Gora je dobra po tom pitanju. Imate dobru tehnologiju i kompanjije koje se time bave. Primijetio sam da i Centralna banka Crne Gore razmišlja ne samo kako napraviti neke servise, nego i kako ih zaštititi. Upućen sam da već par kompanija učestvuje u kreiranju tima kako bi zaštitili tržište“, istakao je Kumar.
Napominji da uvijek treba naći balans i pronaći bankarski rizik.
„Treba izbjegavati samostalni nastup banaka. Neophodno je da postoje grupacije koje dogovoraju kako raditi edukaciju sa građanima. Tehnološki se može spriječiti sve, ali na kraju čovek je taj koji uvjek pravi najveće greške pa je edukacija ljudi veoma važna, jer ona stvara povjerenje u bankarstvo“, objasnio je sagovornik našeg portala.
Upitan da prokomentariše da li brzi napredak tehnologije pomaže bankarskom sektoru, Kumar je odgovorio potvrdno. „Tehnologija itekako pomože. Recimo, mi pratimo kad vi uđete u neku mobilnu aplikaciju, kako držite telefon, ponekad je potrebno iz lijeve ga prebacite u desnu ruku i da, recimo, još jednom tražimo da unesete podatke. Ili ako ste na nekoj lokaciji, gdje nikad nijeste bili, recimo u Tadžikistanu, to su sve neki podaci koji prave neki rizik a na kraju čovjek, kao takav, treba da ima da je svjestan toga što se događa, pogotovo sada, zbog AI-a“, objasnio je prvi čovjek IBM Slovenija.
„Umreženost je neophodna, to mora postojati, inače jedna banka će bit unaprijeđena, druga ne, i tu nastaje zastoj. Za to banke u Crnoj Gori moraju napraviti sistem koji će objediniti čitavu zemlju i biti uvezan sa evropskim finansijskim institucijama“, istakao je Kumar.
Da vještačka inteligencija sve brže ulazi u bankarski sektor potvrdio je i Zarija Milić, glavni operativni direktor NLB banke.
„Uspješna primjena ne zavisi samo od tehnologije, već i od spremnosti organizacija da mijenjaju način rada. U našem sistemu odobravanja kredita i sprječavanja prevara već koristimo dva modela – preventivni i detektivski, dok se bankarski sektor u regionu još uglavnom nalazi u fazi testiranja, razvoja i dokazivanja koncepta AI rješenja“, kazao je Milić.
Ističe da je preventivni model integrisan u proces odobravanja kredita te da AI agent prepoznaje određene korelacije i provjerava podatke u različitim bazama.
„To je jednostavniji model, dok bi složenija detektivska varijanta, bila mnogo bolja jer ona koristi više skupova podataka“, poručuje. U tom smislu saglasan je i sa kolegom iz Slovenije da je povezivanje sa različitim servisima za velike podatke neophodno, i kao primjer naveo poresku upravu čiji podaci značajno pomažu u radu.
Pročitajte još:
Digitalna bankarska platforma Erste grupe, prema podacima sa konferencije, ima oko 12 miliona korisnika, saopštila je Izabela Frej (Isabella Frey). Ona je kazala da je platforma pokrenuta prije deset godina kako bi bankasrtvo dobilo prepoznatljiv brend.
„Razvoj konverzacione vještačke inteligencije otvorio je nove izazove. Korisnicima je trebalo ponuditi način da započnu razgovor sa platformom i pomoći im da razumiju koja pitanja mogu da postave. Sistem je savršeno razumio problem korisnika i davao razuman odgovor, ali mi takvu uslugu nijesmo nudili, jer nijesmo imali odgovarajuću funkcionalnost ili proizvod. Zato smo morali da ograničimo i usmjerimo rad velikog jezičkog modela, kako bi odgovor bio, ne samo razuman, već i usklađen sa našim poslovanjem“, istakla je Frej i objasnila kako to funkcioniše.
„Korisnici sa platformom razgovaraju kao sa ljudskim bićem. Zahvaljuju joj, žele joj dobar dan i pitaju je kako je. Ipak, kada je riječ o konkretnom raspolaganju novcem, žele da zadrže kontrolu. Ne žele da veliki jezički model ili neki ‘George’ izvrše prenos sredstava. Taj korak je i dalje rezervisan za čovjeka“, naglasila je Frej.
