Sektor bankarstva se za deceniju i po promijenio brže nego za čitavi vijek poslovanja tog sektora, čulo se na konferenciji INFINTECH koja se danas završava u Tivtu.
Učesnici skupa iz sektora bankarstva to objašnjavaju brzim tehnološkim promjenama. Andraš Šebok iz OTP banke navodi da bankarstvo postaje uslužna djelatnost koja se na tržištu teško može izdvojiti od drugih.
“Prelazimo na mobilne usluge, korisnici traže brzu uslugu, što nas uslovljava da pojednostavimo servise. No, nije to jednostavno postići jer sve usluge zavise od bezbjednosti i 24-časovne dostupnosti.Banke danas ne mogu riješiti probleme bez tehnologije, pa smo postali tehnološka kompanija”, kazao je Šebok.
Na veliki uticaj tehnologija na bankarstvo ukazala je i Marija Šuković, generalna sekretarka Udruženja banaka Crne Gore, navodeći da ona utiče na mnoge segmente u toj oblasti.
„Tehnologija mijenja način na koji funkcioniše bankarstvo, način na koji klijenti komuniciraju sa finansijskim institucijama, kako upravljaju rizicima, ali i na izgradnju povjerenja“, istakla je Šukovića napominjući da je baš zbog toga INFINTECH konferencija od velikog značaja, jer povezuje tehnologiju, finansije, regulativu i ljude.
“Budućnost bankarstva oblikovaće ljudi koji razumiju tehnologiju, finansije, regulativu, ali prije svega odgovornost koja uz to ide. Za to bankarsko udruženje želi biti dio te rasprave kroz konstruktivan dijalog sa jasnim i dosljednim glasom u ime sektora koji zastupa. Snažan bankarski sektor važan je za cijelu zemlju, posebno u trenutku njenog pozicioniranja unutar evropske ekonomije“, naglasila je Šukovićka ističući da gledajući u budućnost, ne postavlje se hoće li se bankarstvo prilagoditi, već koliko će se sigurno i samouvjereno bankarski sektor nositi s tim promjenama i oblikovati ih. Uvjerena je da situacija izgleda vrlo optimistično i obećavajuće.
O prevenciji zloupotreba u bankarskom poslovanju i instant plaćanju govorila je Jelena Petrović, iz NLB banke, koja je kazala da su u tom pravcu ,sredinom jula, instalirali Bankart shield.
„Kroz Bankart shield pratimo 360 stepeni aktivnosti klijenta, u smislu kartične i nekartične tranzakcije, SEPA, SVIFT, TIPS, sve platne šeme, 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici. Bankart shield nam omogućava da primijenimo pravila za prevenciju zloupotreba, koja već važe u Evropskoj uniji, a koja smo prilagodili domaćem tržištu i smjernicama Centralne banke, naročito u kontekstu instant režima“, istakla je Petrović za Biznis.me.
Napominje da dolaze servisi koji će TIPS otvoriti ka evropskim platnim sistemima, pa iz tog razloga biraju kvalitetne partnere, kao što je bankart, koji nudi kvalitetna rešenja, unaprjeđenje tehnologije.
„Kontinuirano radimo na podizanju svjesti i edukaciji klijenata, jer će jedino ta kombinatorika dati zadovoljavajući odgovor na izazove koje slijede u bankarskom sektoru u budućnosti. Današnji oblici prevara se značajno razlikuju u odnosu na one prije nekoliko godina u svijetu, zbog sve većeg koriišćenja vještačke inteligencije i napretka digitalnih servisa“, kazala je naša sagovornica koja očekuje, ali i upozorava, na pojave novih i sofisticiranijih oblika prevara na koje će banke morati brzo da reaguju. Najbolje bi bilo, kaže, ukoliko bi tržište imalo neki sistem koji bi prevenciju doveo do savršenstva, da se ona čak i ne dogodi.
„Čuli smo da je umreženost banaka veoma bitna, kao prevencija, da bi se odgovorilo brojnim manipulacijama. U tom smislu Udruženje banaka Crne Gore je spremilo odgovor i na te izazove, kroz razmjenu informacija o prevarama pa djelujemo sistemski.
Osim što banke u neposrednoj komunikaciji razmjenjuju informacije od značaja za prevenciju zloupotreba, djeluju i sistemski, kazala je Petrovićka i objašnjava kako to izgleda u praksi.
„Ako se jednoj domaćoj banci desila neka zloupotreba, razmjenjujemo informacije među sobom, djelujemo preventivno i adhok, u smislu da štitimo jedni druge“.
Svakodnevno bankarski sektor je na oprezu pa je briga o računu klijenta strožija.
„Ako danas imate podizanje gotovine na bankomatu, recimo, u Tivtu, a za neki sat vremena, na primjer, pokušate realizaciju transakcije kroz mobilno bankarstvo iz Pariza, onda to sigurno nećete moći da uredite, već ćete dobiti poziv od kolega iz bankarskog kontakt centra, koji će vam zatražiti potvrdu te transakcije. To bi izgledalo ovako: Dobar dar, pozivamo vas iz kontakt centra banke, primjetili smo sumljivo ponašanje, da li ste vi pokušali da realizujete transakciju, sa detaljima. I vi, onda, imate mogućnost da spriječite zloupotrebu svojih kartičnih i nekartičnih, na kraju i ličnih podataka“, objašnjava sagovornica našeg portala i naglašava da su građani u Crnoj Gori prihvatili primjenu nove tehnologije.
Pročitajte još:
„Sa karticama je na početku bilo malo teže. Čini mi se da sad sve više plaćaju karticama u odnosu na keš. Od kolega iz Slovenije smo čuli da su oni već 100% na instantu, tako da je to izvjesno i kod nas“, poručuju iz NLB banke. Ističu da je ekspanzija digitalnih servisa i usluga, budućnost u svijetlu korišćenja vještaćke inteligencije, pa u tom smislu, navode, treba dodatno raditi na edukaciji klijenata.
„Brzina života nas nekad navede na ishitrenu reakciju, jer nemamo vremena da se posvetimo provjeri nekih podataka. Mi, kao banka, najčešće preko društvenih mreža i svih naših zvaničnih kanala, pokušavamo da upozorimo klijente da prije svake akcije provjere ko tu aktivnost ili podatke traži. Ako dobijete link na kojem piše NLB banka, to ne mora da znači da je stvarno NLB banka poslala, jer ni naša banka, kao ni druge banke, ni jedna ozbiljna institucija neće od vas tražiti lične i kartične podatke putem poruka, poziva ili maila“, kazala je Jelena Petrović iz NLB banke i pozvala građane da budu obazrivi pri upotrebi digitalnih platformi.
