U mnogim evropskim zemljama bicikl je odavno jedno od glavnih prevoznih sredstava. Nije iznenađenje vidjeti, recimo, gradonačelnika Madrida Manuela Karmena kako biciklom dolazi na posao ili Marka Rutea, bivšeg premijera Holandije.
U Crnoj Gori, ali i drugim balkanskim zemljama, rijetko koji političar, pa i iz najmanjih lokalnih zajednica, koristi ovog dvotoškaša da dođe na posao, osim u svrhu političkih kampanja, što je takođe rijetko. Iz Evrope, kojoj težimo, šalju poruke da je vožnja bicikla i pješačenje, ne samo zdrava već i ekonomski isplativa. Od ponuđenog u Crnoj Gori, radije biraju četvorotočkaše koji su ekološki prihvatljivi.
Stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova ponudila je mogućnosti i rješenja za smanjenje zagađenja i buke. Ona je u razgovaru sa ministrom saobraćaja Radošem Zečevićem razmatrala efikasniji i ekološki prihvatljiviji saobraćaj i njegovo unaprjeđenje, kako bi smanjili zagađenje vazduha, koje je posljednjih godina u porastu, upravo zbog većeg broj automobila od kojih su mnogi stariji više od dvije decenije.
Samo u glavnom gradu registrovano je više od 90 hiljada automobila, što dovoljno govori koliko su blokirane saobraćajnice. I stručnjaci i građani saglasni su da je pješacima i biciklistima neophodno više prostora.
“Prema podacima Monstata od prošle godine, u Podgorici je registrovano preko 90 hiljada automobila, od čega je 75 odsto vozila na dizel gorivo, što govori o tome da imamo problem sa opterećenim saobraćajnicama, sa jedne strane, a sa druge strane zagađenjem vazduha“, kazao je za Biznis.me, Stefan Bulatović, iz NVO ,,Biciklo.me“.
Naglašava da je Podgorica administrativni, univerzitetski i kulturni centar, pa su saobraćajni pritisci i iz susjednih opština, Zete, Danilovgrada, Tuzi i Cetinja. Jedino rješenje, za smanjenje zagađenja, gužve i buke, prema riječima Bulatovića je alterrnativni prevoz.
“Što prije se moramo okrenuti održivim vidovima prevoza kao što su javni prevoz, upotreba bicikla i pješačenje, jer Podgorica je grad sa velikim brojem sunčanih dana i zaista je šteta da toliko vremena provodimo u automobilima“, kazao je Bulatović i očekuje da će u Glavnom gradu što više raditi na stvaranju biciklističkih staza.
To što u Podgorici nema dovoljno parking prostora, u NVO Biciklo.me ne vide kao glavni problem, jer je, ističu, nemoguće za svaki automobil obezbijediti parking mjesto. Saobraćaj, kažu, treba planirati strateški da bude prilagođen, prije svega, ljudima. Kao nedostatak uočavaju bolju povezanost naselja biciklističkim stazama i trotoarima, pa bi u budućem perioda glavni grad trebao raditi u tom pravcu, kako bi putovanje na posao ili izlazak bio stvaran izbor, a ne da automobil bude jedina opcija.
U Službi glavne gradske arhitektice analiziraju stanje saobraćaja, pa će, navode, novi planski dokumenti donijeti drugačiji odnos prema javnom prostoru. Ističu da nije problem samo kako brže proći automobilom kroz grad, već kako pješacima obezbijeti prohodne trotoare, biciklistima bezbjedne staze, a građanima efikasan javni prevoz.
Bicikl je potreban iz više razloga
Istraživanja pokazuju da se u regionu bicikl prevashodno doživljava kao rekreativno sredstvo, a ne kao ozbiljan vid prevoza.
Podaci govore da gotovo polovina Beograđana poseduje bicikl, ali svega oko jedan odsto njih ga koristi kao svakodnevno prevozno sredstvo, a ne samo za vikend rekreaciju. U manjim sredinama situacija je često još nepovoljnija jer se žale na nedostatak infrastrukture i kulturne prepreke koje otežavaju prelazak na dva točka.
Stručnjaci za urbanizam tvrde da je bicikl, dokazano, najbrže prevozno sredstvo za kretanje po gradu do 15 minuta, relaciju koja se ne može preći brže ni kolima niti pješice. Građani koji se voze biciklom kažu da brže stižu na odredište, ne traže parking, a prevoz ih košta znatno manje.
Manji gradovi i opštine imaju specifične prednosti u odnosu na veće gradove kada je u pitanju upotreba bicikla kao štu su manje saobraćajne gužve, pa samim tim i prohodnije puteve i veću bezbjednost. Potom, kraće dnevno rastojanje između doma, posla i škole i vrlo važno, niži troškovi života, jer je bicikl kao pristupačno prevozno sredstvo posebno pogodan za sve slojeve društva, naročito za one sa nižim primanjima.
Svijet je prepoznao značaj bicikla
Evropska unija prepoznaje biciklizam kao punopravni vid transporta. Za period 2021–2027. izdvojeno je čak 4,5 milijardi eura za razvoj biciklističke infrastrukture, od čega 3,2 milijarde iz EU fondova, što će rezultirati izgradnjom više od 12 hiljada kilometara novih ili obnovljenih biciklističkih staza.
Posebno ohrabruje podatak da upotreba bicikla u ruralnim područjima Evrope bilježi rast od 1,4 odsto godišnje, što pokazuje da se trend pozitivno pomjera i van velikih gradova.
Pročitajte još:
Istraživanja pokazuju da većina ljudi u 28 zemalja smatra vožnju biciklom važnom za smanjenje emisije ugljen-dioksida (u prosjeku 86 odsto) i u smanjenje saobraćaja (80 odsto).
Upotrebe bicikla u svakodnevnoj mobilnosti najveća je u zemljama u kojima to vide kao bezbjedan način prevoza poput Holandije, Kine i Japana. Ukazujući na stalne izazove za biciklističko planiranje i politiku, polovina ispitanika iz čitavog svijeta kaže je da je vožnja bicikla u njihovom području previše opasna. Ipak, značajna većina građana podržava ideju da biciklima da prednost u odnosu na automobile u novim infrastrukturnim projektima.
Bicikl je najčešći način prevoza za kratka lokalna putovanja u Holandiji (45 odsto) i Kini (33 odsto), a takođe se u značajnoj mjeri koristi i u Japanu (27 odsto), Indiji (21 odsto), Njemačkoj (21 odsto) i Belgiji (20 odsto). Čak 30 odsto odraslih u Holandiji, 22 odsto u Kini i Indiji, te 20 odsto u Švedskoj navodi da voze bicikl kako bi došli do mjesta rada ili obrazovanja. Nasuprot tome, to čini svega četiri procenta u Kanadi i pet odsto u Južnoj Africi, Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji.
