Iako je Zakon o poreskim savjetnicima donesen prije skoro dvije decenije, a izmjene pretrpio u dva navrata, 2010. i 2017. godine, prvi poreski savjetnici licencirani su decembra 2020. godine, pa Komora sada ima 36 angažovanih koji imaju veliko iskustvo u toj oblasti, kazao je za Biznis.me predsjednik Komore poreskih savjetnika Zoran Vukićević.
„Komora poreskih savjetnika aktivna je na planu koji je zacrtala. Osim što djeluje u Crnoj Gori, vrlo važne su i međunarodne aktivnosti. Upravo smo se vratili sa jednog takvog događaja međunarodnog karaktera održanog u Bukureštu, na kojem su poreski savjetnici saznali novine u okviru poreske politike i prakse. U tom pravcu naša komora je delegirala pet poreskih savjetnika u radna tijela, u okviru tog međunarodnog organa“, kazao je Vukićević.
Ističe da su za njihov rad posebno značajna poglavlja 16 i 29 – porezi i carine.
„Kada govorimo o poglavlju 29, ono je privremeno zatvoreno a naša Uprava carina, je u toj oblasti napredovala, sve do onoga što zahtijevaju evropska pravila“, ističe naš sagovornik. „Mi smo tokom boravka u Rumuniji upoznati sa vrlo interesantnim temama, koje naša Uprava carina primijenjuje, radi se o e-sistemu, elektronske dokumentacije, što smo mi već pripremili za ulazak u EU“, objasnio je Vukićević.
Naglašava da, kada su u pitanju porezi, odnosno poglavlje 16, Ministarstvo finansija je na tom planu učinilo dosta u cilju usklađivanja cijele poreske regulative.
„Set poreskih propisa je obiman u procesu usklađivanja zakona. U tom pravcu u minulom periodu jedan od segmenata je i primjena drugih sistema, jer samim ulaskom u EU mi moramo biti spremni na ta pravila, prije svega, da se uključimo u kompletan E sistem izvještavanja“, ističe Vukićević.
Objašnjava da je Komora poreskih savjetnika krovni partner Ministarstvu finansija i Poreskoj upravi i delegira svoje članove u razna radna tijela za izradu zakona kako bi zajednički bolje ujednačili poresku praksu.
Na pitanje Biznis.me da li poreski savjetnici mogu efikasnije uticati na sivu ekonomiju, prvi čovjek Komore je kazao da je ta pojava uvijek egzistirala, ali da je važna uloga države u tom pravcu.
„Ulaskom u e-sistem, odnosno elektronsko evidentiranje kompletne baze podataka artikala koji su predmet trgovine, svakako da bi trebalo da u velikoj mjeri smanjimo sivu ekonomiju. Jedan od narednih zadataka je da li postoji odgovarajući registar svih artikala na nivou Evrope i kakva je praksa tamošnjih komora, odnosno predstavnika određenih zemalja, tako da vidimo da naša Poreska uprava radi u pravcu formiranja jedinstvenog registra, tako da će sam taj poreski organ moći da koristi bazu podataka koju dobija prilikom fiskalizacije i na taj način prati tok pojedinih artikala koji su interesantni za same kontrole.
Upitan da li nova evropska pravila donose dodatna opterećenja Vukićević kaže da je njihov cilj transparentnost uključivanja u evropski sistem koji podrazumijeva da naša država bude u okviru svega što je definisano evropskim pravilima. „Nacionalne ekonomije imaju slobodu kreiranja svoje fisklane politike od stopa i slično, ali globalno želimo da se krećemo u određenom evropskom nivou. Tako na primjer kada su u pitanju poreske stope, kod nas sada egzistiraju četiri, za koje nijesam baš siguran da postoje u EU, u svim zemljama. U svakom slučaju nacionalne ekonomije se moraju kreatati u nekim okvirima koja postavljaju evropska pravila“, kazao je naš sagovornik.
Vukićević ističe da je informacioni sistem Evropske unije zahtjevan, te da naša država mora biti u potpunosti spremna za njegovu primjenu.
„Nacionalne ekonomije su odgovorne za svoju bazu podataka koju sadrži taj informacioni sistem. Tako, na primjer, kada su u pitanju poreske obveznice jedna od primarnih aktivnosti jeste uspostavljanje fiskalnog broja. Od nove godine mi imamo privredna društva u Crnoj Gori koja imaju novi fiskalni broj koji će uključivanjem u sam sistem EU biti vidljivi svim korisnicima iz cijelog regiona.
Tako će, na primjer, privrednici iz bilo koje evropske zemlje prilikom poslovnog aranžmana sa preduzećima iz naše zemlje biti u mogućnosti da ulaskom u odgovarajuće aplikacije vide da li je taj poreski subjekat sa kojim ostvaruju poslovnu saradnju registrovan za porez, a samim tim će imati direktnu informaciju na koji način da kreiraju odgovarajući dokument prema korisniku iz Crne Gore“, objašnjavaju iz Komore poreskih savjetnika.
Za uključenost poreskih savjetnika u evropske standarde važna je njihova edukacija, pa u Komori nastoje da organizuju seminare koji se prije svega odnose na edukacije za licenciranje poreskih savjetnika.
Narednog mjeseca najavljuju početak PDV akademije, gdje će, ističu, poreska savjetnica iz Slovenije održati predavanje na temu poreza kako bi upoznali naše poreske savjetnike i sve zainteresovane sa onim što Crnu Gore očekuje ulaskom u Evropsku uniju.
Pročitajte još:
„Komora poreskih savjetnika je profesionalna organizacija koja svoj rad bazira na volonterskoj osnovi. Mi nemamo ni jednog zaposlenog, niti poslovni prostor, ali imamo vrlo kvalitetan kadar koji svojim angažovanjem doprinosi radu i razvoju same komore. Koliko smo postigli za ove tri godine najbolje govori činjenica da su svi naši poreski savjetnici koji učestvuju na raznim medjunarodnim konferencijama veoma prepoznatljivi sa svojim izlaganjima i doprinose afirmaciji poreskih savjetnika Crne Gore i našeg sistema uopšte u cijelom okruženju“, kaže Vukićević.
On objašnjava da se, 36 poreskih savjetnika, samofinansiraju iz članirana, te da to nisu neka velika
sredstva jer samim pripadanjem svjetskoj organizaciji imaju i odgovarajuća zvanja, a sredstva osim inicijalnih od ministarstva obezbjeđuje komora svojim aktivnostima,održavanjem raznih seminara.
Iz Komore poreskih savjetnika se nadaju da će nadležno ministarstvo imati dovoljno sluha za njihove aktivnosti, posebno u susret jesenjoj konferenciji u nekoj od evropskih gradova.
