Novi ekonomski predlog „Euro model“, koji je premijer Milojko Spajić najavio krajem prošle sedmice naišao je na kritike ekonomskih analitičara, zbog, kako objašnjavaju za Biznis.me, plana da se povećanje zarada realizuje kroz rast potrošnje i zaposlenosti, suzbijanje sive ekonomije, povratak dijaspore, rashodnu disciplinu i nove poreske mjere.
Ukoliko vladin predlog bude usvojen u parlamentu, od januara 2027. godine, zaposleni sa osnovnim i nižim obrazovanjem primaće zaradu od 1.000 eura, sa srednjim 1.250, a visokim 1.400 eura. Prosječna penzija iznosiće 600 eura. Da bi sistem to sve izdržao predsjednik Vlade je najavio mogućnost oporezivanja praznih, odnosno tercijarnih nekretnina – stanova i kuća koje vlasnici ne koriste i drže zatvorenim.
Ekonomski analitičar i profesor Vasilije Kostić upozorava da povećanje potrošnje bez odgovarajućeg ekonomskog rezultata ne stvara dugoročnu osnovu za veći životni standard. Iako još nijesu poznati svi detalji koji bi omogućili potpunu ekonomsku računicu, iz onoga što je Vlada predstavila već se, kaže, Kostić, vidi osnovna logika modela.
Objašnjava da „Euro model“ predviđa veće zarade, ali ne zato što je privreda ostvarila veći rezultat, nego se oslanja na veću potrošnju građana i deficitno finansiranje. Ocijenio je da u Crnoj Gori ponovo dominira populizam nad ekonomskim interesima razvoja društva.
Građani žele veće plate i penzije ali se plaše cjenovnog buma
Uvećane zarade ne znače i jaču ekonomiju. Građani koje smo pitali što misle o „Euro modelu“ kažu da im prija veća plata ili penzija, ali se plaše poskupljenja osnovnih životnih namirnica.
„Penzionerka sam, imam 450 eura, sa ovim cijenama to je premalo. Još struja, telefon, o ljekovima da ne govorim. Mislim da ova vlada treba da razmišlja u pravcu nižih cijena osnovnih životnih namirnica, ali i ljekova kojih često
nema na receptu“, objašnjava Vjera iz Podgorice.
I njena sugrađanaka, ima bojazan od najavljenog modela: „Radim, imam 800 eura i moj suprug toliko. Vjerujte mi da jedva „izguramo“ mjesec jer imamo dvoje djece-
polumaturant i maturant. Kombinacaija za budžet nije baš najbolja. Zamislite početak septembra, ekskurzije, priprema za školu… Plašim se da bi najavljeno povećanje zarada, koji svi volimo da čujemo, izazavalo novi skok cijena i onda ništa nijesmo postigli“.
Ekonomski analitičar Novak Svrkota za Biznis me objašnjava koje su moguće negativne posljedice Euro modela iako ne spori činjenicu da je povećanje zarada potrebno, ali ne na ovakav način.
„Ovdje se radi o jednom modelu ukidanja oporezivanja dohodaka i prelaska na model finansiranja iz zdravstva i penzionog fonda i kroz porez na potrošnju. Tako da je to jedna velika promjena koja će imati svoje negativne posljedice gdje će najteže biti mikro i malim preduzećima koji neće moći da istrpe toliko povećanje izdataka za zarade jer to za preduzeća trošak, dok će se veliki nekako snaći i to na način što će prenijeti na krajnje potrošače. Doći će do porasta inflacije, kao što su izazvala i dva prethodna programa“, objašnjava Svrkota i upozorava da će najprije biti pogođene manje razvijene opštine.
„Oduzeće se dio prihoda tih opština, i opet će preduzetnici na sjeveru biti najviše pogođeni, jer jednostavno manje je ljudi, manji je protok kapitala i manje je mogućnosti da te zarade budu realne“, objašnjava naš sagovornik.
Skok cijena hrane nije samo u našoj zemlji. Alarmantno je i u svijetu. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, indeks svjetskih cijena hrane u avgustu bio je čak 2,5 odsto viši nego u istom periodu prošle godine. Za Crnu Goru, koja u velikoj mjeri zavisi od uvoza, svaki novi poremećaj na međunarodnom tržištu je pritisak na kućni budžet. Poskupili su žitarice, ulje, meso, mliječni proizvodi i šećer.
Sve se to, sa svjetskog, preselilo na domaće tržište, a tome svjedoče cijene na podgoričkoj pijaci, gdje na primjer kravlji sir košta 9 eura a kajmak 15 eura. I povrće „drži“ cijenu, pa paradajz košta do tri eura.
U Ministarstvu ekonomskog razvoja još nemaju konkretan plan za rast cijena u trgovinama, već umanjenjem akciza goriva, donekle prave balans, mada je uvoznu inflaciju teško kontrolisati.
Zbog toga ekonomski analitičar Vasilije Kostić upozorava da se novi model, po gruboj računici, bazira na rastu lične potrošnje, odnosno povećanju raspoloživog dohotka građana kroz rast njihovih zarada, nezavisno od ekonomskih rezultata, a to prostim rječnikom znači da država računa da će građani sa većim platama više trošiti, da će ta potrošnja podići ekonomsku aktivnost,.
Pročitajte još:
Centar za ekonomske i evropske studije je prije četiri mjeseca upozorio da prema istraživanju, 65 odsto privrednika smatra da su visoki fiskalni i parafiskalni nameti tokom prethodne godine ograničili mogućnost zapošljavanja novih radnika i da bi ih premijerov model posebno pogodio.
Ističu da bi za mikro i mala preduzeća koja često posluju sa ograničenim finansijskim mogućnostima, rast zarada može predstavljati značajno opterećenje. Procjenjuje se da bi dodatni godišnji trošak zbog povećanja minimalne zarade u Crnoj Gori mogao iznositi do 6.500 eura po zaposlenom, što može otežati nova zapošljavanja, dovesti do otpuštanja dijela zaposlenih ili povećati rizik od neformalnog rada. Ovo naročito predstavlja izazov za sjeverni region, koji ima najveću stopu nezaposlenosti u Crnoj Gori od 19,4 odsto”, objasnili su CEE-a.
