Nakon brojnih upozorenja i protesta mještana Bjelopavlića zbog izlivanja otpadnih voda u rijeku Zetu, posebno iz dva privredna društva, dobili su uvjeravanje od Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori da će posredovati u rješavanju tog problema, ne samo opasnog po Danilovgrad već i čitavu Crnu Goru.
Ekološki aktivista Vuk Iković za Biznis.me je kazao da je dogovorena izrada akcionog plana koji bi trebalo da obuhvati evidenciju svih izvora zagađenja, način rješavanja pojedinačnih problema, rokove i jasno definisane odgovornosti institucija i drugih subjekata.
Plan će, kaže naš sagovornik, sadržati evidenciju svih zagađivača, način rješavanja pojedinačnog problema, konkretne rokove i jasno definisanu odgovornost. Tu će biti evidentirane otpadne vode, kamenolomi, čvrsti otpad, krivolov, buka, emisije zagađujućih čestica i drugi izvori, objašnjava Iković.
Iako ima obećanje da će razgovor, pretočen u plan, bit etapno realizovan, plaši se da to ne ostane sastanak zabilježen na papiru. No, kako god se odnijeli prema njemu, naš sagovornik kaže da Danilovgrađani, ali i ekološki aktivisti iz drugih gradova neće odsutati od onog što su zacrtali, a to je odbrana rijeke Zete.
Nezadovoljstvo odnosa institucija prema prirodi iskazaće, kaže, u subotu, 19.septembra, na Žabljaku gdje je planirano svečano okupljanje povodom 35 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom.
„Na Žabljaku će predstavnici vlasti, sa zagađivačima, slaviti ekološku državu. Mi idemo da ih pitamo gdje je ta ekološka država i da li su pojedini funkcioneri uključeni u ekocid koji se vrši ne samo nad rijekom Zetom nego i na drugim rijekama i prirodnim resursima. Ako stvarno ne učestvuju, onda da nam kažu kad ćemo da imamo rješenje za ovako velike probleme, za spas naše prirode i životne sredine, zahvaljujući kojoj smo opstajali vjekovima“, kazao je naš sagovornik naglašavajući da ekolozi i građanski aktivisti idu na Žabljak kako bi poslali poruku da žele ekološku državu i da na tome rade, a to su, ističe Iković, pitka voda, čist vazduh i zdrava hrana. Tražiće, kaže, da im preko četiri hiljade funkcionera obezbijede te osnovne stvari.
Saopštenja menadžementa pojedinih privrednih društava, koje su ekolozi označili zagađivačem, koji žele da skinu odgovornost sa sebe, za Vuka Ikovića je samo skretanje pažnje sa problema i predlaže da se s riječi pređe na djelo, jer posla ima za sve institucije.
„Ako hoće institucije da rade i pokažu volju onda će to biti riješeno vrlo brzo, za manje od 12 mjeseci. Tu postoje kratkoročne i dugoročne mjere jer nije lako riješiti 500 hiljada litara, na dnevnom nivou, otpadnih voda koje završavaju u rijeku Zetu samo od Spuža. To što danas uđe u Zetu nizvodno, to dođe sjutra u Moraču. Ako tome dodamo vode koje dolaze iz Danilovgrada koje su zagađene zbog neriješene kanalizacione mreže i sistema za prečišćavanje otpadnih voda, onda je to još veći pritisak tako da to nije lokalni problem, to je problem čitave Crne Gore i država mora tim prije da se posveti tome“, naglašava Iković i podsjeća da je rijeka Zeta sa Bjelopavlićkom ravnicom, Park prirode a nominovana je da bude evropsko ekološko dobro, odnosno Natura 2000 mreže.
Objašnjava da Zeta daje oko pola vode Morači, a ona se uliva u Skadarsko jezero čime se čitav vodeni tok uništava.
„To je čitavi Nacionalni park Skadarsko jezero i UNESCO rezervoat biosfere, tako da to nije samo pitanje Crne Gore, nego i međunarodno pitanje. Jer, Crna Gora je prepoznata kao država koja je bogata prirodnim resursima, poznata je po svojim rijekama i to je ono što sam ja često govorio da je neophodno da uložimo u institucije i postanemo destinacija sigurnih voda čime bismo dodatno predstavili sebe kao turističku državu koja ima jedinstvenu turističku ponudu“, naglašava Iković .
Kaže da bi na Zeti, da je čista, mogle da se razviju brojne vrste turizma, te da bi kraj brzo zaživio.
„Recimo, prije deset godina pored Zete nije bio ni jedan kamp, danas zvanično imamo osam vrsta kampova, što znači da se ostvaruje na godišnjem nivou preko deset hiljada noćenja. Za deset godina biće sigurno pedeset takvih kampova. Zeta može biti jedinstvena rijeka u Evropi, specifična destinacija za sportski ribolov. Došlo bi i 50 hiljada ljudi koji bi se zbog Zete zadržali do sedam dana i taj novac bi ostao domaćinstvima jer oni traže ribolovne dozvole, smještaj , hranu, vodiča….nekoga ko iznajmnjuje čamce, kajake.
„Taj novac će da ostane svim tim ljudima koji imaju takvu vrstu ponude i opština treba da podstiče taj vid turizma koji istovremeno podstiče i poljoprivredu“, kaže Iković. Navodi da ništa manje nijesu zagađene i druge rijeke, ali se, uvjeren je, o tome manje priča. „U ovom trenutku postoje ekstremna zagađenja i na Limu i na Ćehotini i na Skadarskom jezeru. Međutim, danas se priča o rijeci Zeti kao o jednoj od najzagađenijih rijeka, a da se ovoliko priča i o drugim rijekama i one bi se doživljavale kao zagađene. Znači, kod nas je ovdje problem prisutan i postoji samo koliko se govori o njemu“, objašnjava Iković.
Podsjeća da su građani, ekološki aktivisti i drugi, prvo veće okupljanje imali upravo na Zeti 2019. godine, kada ime je, kaže, bilo obećano da će riješiti pitanje farme i klanice, te da će početi odgovorno da posluju. Iković navodi da se 2020. godine sve utišalo i ništa se nije desilo. Stanje je, tvrdi, gore a za sve ima dokumentaciju i fotografije koje su slali nadležnim inspekcijama.
„I kad bi izašla inspekcija na teren izvještaju nijesu kao stvarno stanje, pa su mještani okolnih sela razočarani načinom na koji se obavljaju kontrole. Zahtijevaju nezavisne, nenajavljene i stručne kontrole, uz javno objavljivanje nalaza o kvalitetu vazduha, vode i zemljišta, načinu upravljanja otpadom i postupanju sa uginulim životinjama“, objašnjava naš sagovornik.
Dok građanski aktivisti stražare i bilježe što se dešava na terenu, preduzeća koja su označena kao glavni krivci za ekološku katastrofu ograđuju se od problema.
Prvog dana septembra Mjesna zajednica Spuž i Odbor za zaštitu građana od negativnih uticaja farmi svinja pozvali su nadležne institucije da hitno reaguju zbog, kako tvrde, višegodišnjih problema koje stanovnicima tog područja stvaraju farma svinja i klanica, ne samo neprijatnim mirisima, već zagađenjem i devastacijom životne sredine, neadekvatnim uklanjanjem uginulih životinja, kao i ispuštanjem fekalija i otpadnih voda na okolna imanja i u rijeku Zetu. Kažu da njihov kvalitet života godinama ugrožavaju dva privredna subjekta koja posluju u komšiluku.
Pročitajte još:
Menadžerka za regulatorne poslove jednog od tih društava Vesna Daković kaže da je sistem na farmi organizovan tako da se otpad odvodi posebnim kanalima i cijevima do laguna, te da ne postoji mogućnost da otpadne vode dospiju u rijeku.
„Farma je napravljena tako da se bavi uzgojem svinja po tehnologiji. Sve ono što nastane kao otpad od svinja, odnosno đubrivo, odvodi se posebnim kanalima u lagune koje služe za prikupljanje tečnog dijela otpada“, kazala je ona.
Objasnila je da se otpad sa farme najprije odvodi u jamu, nakon čega prolazi kroz separator gdje se razdvajaju tečni i čvrsti dio. Uvjerava da otpadne vode sa farme ne mogu dospjeti u rijeku Zetu.
No, takva objašnjenja ekolozi demantuju fotografijom i video zapisima na kojima se vidi kako se u rijeku uliva krv iz otvora označenih kompanija. „I ne samo krv, tu je i životinjski otpad i ko zna što sve nije“, tvrdi Iković.
Uvjeren je da to vide rukovodioci, i sad kad je „stislo“ sa svih strana najavljuju projekat izgradnje zatvorenih laguna, investicije vrijedne dva miliona eura, ali ona ne rješava glavni problem.
Daković objašnjava što su zatvorene lagune. „To je zapravo samo sa jednim ciljem, da se obezbijedi manji uticaj na mirise u vazduhu. Kroz te zatvorene lagune, koje su hermetički zatvorene, radi se isti posao kao sa otvorenim lagunama, pri čemu će neprijatni mirisi biti manji“, kazala je ona, naglašavajući da je projekat završen, a obezbijeđena su i finansijska sredstva.
