Sjever Crne Gore bilježi ovog ljeta dobru posjećenost. U Gusinju su zadovoljni ljetom na izmaku, pa sumiraju dosadašnje rezultate.. Iz lokalne turističke orgabizacaije kažu da je, na osnovu prijavljenih gostiju, sezona znatno bolja od prošlogodišnje, mada je brojka mnogo veća jer mnogi izdavaoci ne prijavljuju goste, na čemu će, kažu, raditi u narednom periodu.
Direktorica stručne službe, Nataša Jovović, za Biznis.me navodi da su, za razliku od minulih godina, Prokletije doživjele ekspanziju na turističkoj mapi, pa u utiscima, posjetioci naše prirodne ljepote porede sa Dolomitima.
Razgovarali smo o proteklom ljetu, strukturi gostiju, smještajnim kapacitetima, infrastrukturi i potrebi da zaživi zimski turizam.
N. Jovović: Ljeto u Gusinju proteklo je uspješno i bilježimo značajan rast turističkog prometa u odnosu na
prethodnu godinu. Bilo je dinamično, aktivno i puno manifestacija i aktivnosti za svaku starosnu kategoriju. Iz godine u godinu se bilježi veći broj turista, samim tim i veći broj ideja za kreiranje sadržaja koji bi plasirali.
Prema podacima sa aplikacije koju koristimo i koja je na raspolaganju našim izdavaocima smještaja RB-90, u 2026. godini registrovan je rast broja turista od 57,8 odsto, dok je broj ostvarenih noćenja povećan za 10,4 odsto (podaci nastali poređenjem sa prethodnom godinom). Posebno je značajan rast broja dolazaka, što pokazuje da Gusinje privlači sve veći broj novih posjetilaca.
Biznis.me: Odakle su turisti koji su boravili?
N. Jovović: Gusinje je i ove godine imalo veoma raznovrsnu strukturu gostiju. Prema podacima RB-90, među
najzastupljenijim tržištima po broju dolazaka u 2026. godini su Rusija, Poljska, Njemačka, Srbija, Holandija, Češka, Izrael i Velika Britanija. Pored ovih tržišta, evidentirani su gosti iz velikog broja drugih zemalja, među kojima su SAD, Australija, Kanada, Francuska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija i brojne druge zemlje. Ovakva struktura pokazuje da Gusinje sve više izlazi iz okvira regionalne destinacije i privlači goste sa različitih međunarodnih tržišta.
Biznis.me: Šta je bilo njihovo interesovanje?
N. Jovović: Najveće interesovanje je za prirodu i aktivni odmor. Gosti dolaze prvenstveno zbog netaknute
prirode, Prokletija, planinarenja, hikinga, planinskih vrhova, jezera, katuna i drugih prirodnih atrakcija koje bi da dožive iz sopstvene perspektive. Posebno su atraktivne planinarske staze i lokaliteti poput naše najatraktivnije koja vodi najčešće iz doline Grebaje pa do Volušnice, Talijanke i Popadije. Zatim, naši lokaliteti kao što je dolina
Ropojane, vodopad Grlja, Oko Skakavice i Ali- pašini izvori. Upravo u tome vidim našu najveću prednost, što Gusinje može ponuditi autentičan boravak u prirodi, daleko od masovnog turizma, čemu po mom mišljenju i ne treba težiti.
Biznis.me: Da li je Gusinje tranzitna destinacija ili grad u kojem turisti traže odmor?
N. Jovović: Poslednjih godina su Prokletije doživjele ekspanziju na turističkoj mapi, svjedoci smo svakodnevnih turista koji naše ljepote porede sa Dolomitima, tako da u tom smislu bih rekla da ljudi sada već namjenski dolaze u Gusinje da sami vide o čemu je riječ i kakva nam je priroda data na dar. Turisti kod nas mogu naći sve ono čemu savremeno doba teži. Od mira u prirodi, preko autentične kuhinje do savršenih pejzaža i vrhova. Podaci o rastu broja registrovanih turista pokazuju da Gusinje ima sve veći potencijal kao destinacija u kojoj se boravi, a ne samo mjesto kroz koje se prolazi.
Biznis.me: Kakvi su smještajni kapaciteti, šta nedostaje Gusinju?
N. Jovović: Gusinje raspolaže najviše privatnim smještajem, apartmanima, bungalovima, planinskim resortima, planinarskim domovima i drugim objektima. Međutim, za dalji razvoj turizma potrebno je povećanje broja kvalitetnih smještajnih kapaciteta. Smatram da bi razvoj i izgradnja hotelskog smještaja, uz dalji razvoj privatnog sektora, značajno doprinio produženju turističke sezone.
Biznis.me: Šta ste primijetili kao nedostatak koji je moguće ukloniti u budućem periodu?
N. Jovović: Jedan od glavnih izazova jeste turistička i putna infrastruktura. Potrebno je dodatno ulagati u
planinarske staze, signalizaciju, odmorišta, vidikovce, parking infrastrukturu i dostupnost informacija.
Staze i putevi prema najljepšim vrhovima datiraju iz doba vojske i prošlog vijeka, gdje jedino terenska vozila ili pješaci mogu proći. Smatram da bi država trebalo da skrene malo više pažnje ka ovim našim lokalitetima.
Takođe, moramo raditi na tome da turistička ponuda bude aktivna tokom cijele godine, a ne dominantno tokom nekoliko ljetnjih mjeseci. Doduše, radimo na manifestacijama i nakon ljeta, ali vremenski uslovi i “zimska insfrastruktura” nam za sada ne idu u prilog.
Biznis.me: Koje su informacije turisti najviše tražili od zaposlenih?
N. Jovović: Najčešće se interesuju za planinarske staze i uslove na terenu. Gdje počinje određena staza,
koliko je zahtjevna, koliko traje i koje lokalitete mogu obići tokom boravka, šta mogu obići sa porodicom, sa djecom, lakše ture itd… Turisti sve više pokazuju interesovanje i za autentične sadržaje, lokalnu kulturu, tradiciju i
gastronomiju. Sve zavisi od toga da li oni dolaze namjenski da odmaraju ili da planinare i u zavisnosti od toga traže informacije koje su im potrebne. Naša kancelarija je otvorena za sve turiste i ljude kojima je potrebma neka informacija. Tokom ljetnjeg perioda smo radili u dvije smjene da bi obezbijedili dostupnost i stavili se na raspolaganje ljudima koji imaju određenu potrebu za bilo kakvom vrstom konsultacije.
Biznis.me: Koliko za ovaj kraj znači razvoj eko-turizma?
N. Jovović: Eko- turizam je jedan od najvažnijih pravaca razvoja Gusinja. Naš najveći resurs je priroda i zato turistički razvoj mora biti zasnovan na njenom očuvanju. Ne želimo masovni turizam koji bi ugrozio ono zbog čega gosti dolaze, već održiv razvoj koji će istovremeno donijeti korist lokalnoj zajednici. Poseban potencijal vidimo u povezivanju prirode sa lokalnim stanovništvom kroz seoska domaćinstva, domaću hranu, tradicionalne proizvode, jedinstvene usluge i druge autentične sadržaje.
Biznis.me: Da li je bilo uredno vodosnabdijevanje?
N. Jovović: E, tokom ljetnje turističke sezone vodosnabdijevanje je jedno od pitanja kojem se mora posvetiti
posebna pažnja, imajući u vidu povećan broj turista i dijaspore tokom glavne sezone. Za turističku destinaciju je od velikog značaja da komunalna infrastruktura može da odgovori povećanom broju stanovnika i posjetilaca i ove godine je bilo uredno i zaista odgovorilo onako kako treba svojim izazovima. Ljeto je bilo izuzetno toplo i sušno, ali vodosnabdijevanje je bilo na nivou.
Biznis.me: Higijena u gradu?
N. Jovović: Čistoća javnih površina je veoma važna za ukupnu sliku destinacije. Turista utisak o jednom mjestu ne stiče samo na osnovu prirodnih atrakcija, već i na osnovu toga koliko je grad uređen i čist. Zato je potrebno kontinuirano raditi na održavanju javnih površina tokom cijele sezone, posebno u periodima najveće posjećenosti. Kolege iz Komunalnih djelatnosti su cjelodnevno na terenu i zaista se trude da održavaju prostor i higijenu grada i lokaliteta koji su nam od značaja. Na nekoliko ključnih tačaka imamo veliku frekvenciju turista i to zaista predstavlja izazov za održavanje, ali mislim da savjesno odgovaraju zadacima.
Biznis.me: Koji su kulturni sadržaji realizovani u Gusinju i da li su u planu događaji za naredni period?
N. Jovović: Turistička ponuda Gusinja tokom ljeta nije bila zasnovana samo na prirodi. Kroz program „Gusinjsko ljeto“ realizovan je veliki broj kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja. Poseban akcenat stavljen je na promociju lokalne tradicije i identiteta, ali i na sadržaje koji aktiviraju destinaciju i van klasičnog turističkog razgledanja. Imali smo premijere filmova “Ulica vjera”, “Svadba”, crnogorske kinematografije “Planeta 7693”, preko Likovne
kolonije do promocije monografija gdje smo imali priliku od autora čuti poučne stvari i naučiti nešto novo.
Organizovani su i brojni događaji povezani sa aktivnim turizmom i planinarenjem, među kojima je i ”Prokletije Trail”, koji je ove godine održan po drugi put. U pitanju je planinska trka na našim najatraktivnijim stazama, za koju je sve više interesovanja da se istraži u svakom mogućem obliku. Cilj nam je da nastavimo sa događajima i nakon glavne ljetnje sezone, jer želimo da Gusinje bude aktivna destinacija tokom cijele godine. U narednom periodu slijedi istraživanje vrhova, priprema zimske manifestacije, kao i kreiranje novog sadržaja.
Pročitajte još:
Biznis.me: Kakvo je interesovanje za zimu? Što u tom dijelu Gusinje može ponuditi?
N. Jovović: Zimski turizam vidimo kao veliki potencijal za produženje sezone. Prokletije pružaju mogućnosti za različite oblike aktivnog odmora i tokom zime. Od zimskog planinarenja, skijanja i šetnji po snijegu do drugih aktivnosti u prirodi. Međutim, za ozbiljniji razvoj zimske turističke ponude potrebno je dodatno ulaganje u infrastrukturu, smještajne kapacitete i sadržaje koji bi turistima omogućili višednevni boravak. Trebalo bi adaptirati prostor i, generalno, grad da bude funkcionalan u mjesecima kada snijeg napada. Naš dugoročni cilj je da Gusinje bude destinacija tokom sva četiri godišnja doba. Ljetnja sezona pokazala je da interesovanje postoji, a
sada je zadatak da taj interes pretvorimo u duži boravak i da ga proširimo i na proljeće, jesen i zimu
