Državna pomoć prošle godine 2,87 miliona eura, više od 75 odsto manje nego 2024.

Foto: Pixabay

Crna Gora je tokom 2025. godine dodijelila ukupno 2,87 miliona eura državne pomoći, što je za čak 75,79 odsto manje nego godinu ranije, kada je iznosila 11,85 miliona eura. Odvojeno od toga, kroz takozvanu de minimis pomoć dodijeljeno je još 22,25 miliona eura. Među najvećim programima izdvajaju se podrška filmskoj proizvodnji, programi Fonda za inovacije i samozapošljavanje, dok je među konkretno imenovanim korisnicima najveći pojedinačni iznos od 600.000 eura dobio FK Dečić.

Prema Godišnjem izvještaju o dodijeljenim državnim pomoćima u Crnoj Gori za 2025. godinu, koji je pripremila Agencija za zaštitu konkurencije, ukupna državna pomoć u prošloj godini iznosila je 2.867.610,03 eura. To predstavlja pad od 75,79 odsto u odnosu na 2024. godinu, kada je ukupno evidentirano 11.846.877,90 eura, prenosi CDM.

Od ukupnog iznosa, 46,05 odsto odnosilo se na sektorsku pomoć, odnosno 1.320.392,50 eura, 32,99 odsto ili 946.030 eura činila je horizontalna pomoć, dok je za regionalnu pomoć izdvojeno 601.187,63 eura, odnosno 20,96 odsto.

Najveći iznos u osnovnom zbiru državne pomoći odnosi se na program sufinansiranja proizvodnje kinematografskih djela, koji je realizovao JU Filmski centar Crne Gore. Za ovaj program evidentirano je 1.320.392,50 eura.

“Važno je naglasiti da ovaj iznos ne treba tumačiti kao 1,32 miliona eura koje je dobila jedna kompanija ili osoba. Riječ je o programu za sufinansiranje filmske proizvodnje, odnosno iznosu koji je u izvještaju evidentiran uz Filmski centar kao davaoca/realizatora programa”, pojašnjeno je u Izvještaju.

Značajni iznosi evidentirani su i kroz de minimis pomoć, koja se vodi odvojeno od ukupnog iznosa državne pomoći.

Izdvaja se Fond za inovacije Crne Gore.

Kroz program jačanja inovativnosti mikro, malih i srednjih preduzeća evidentirano je 2.444.064,15 eura, dok je kroz program podrške inovacijama za energetsku efikasnost dodijeljeno još 2.199.070,79 eura. To znači da je kroz ova dva programa Fonda za inovacije evidentirano ukupno 4.643.134,94 eura de minimis pomoći.

U Izvještaju se naglašava da je među većim programima i program samozapošljavanja Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, kroz koji je u 2025. godini evidentirano 1.252.228,89 eura de minimis pomoći.

Naime, novac je bio usmjeren na podršku pokretanju sopstvenog biznisa, a ovaj program se po ukupnom iznosu nalazi među značajnijim oblicima de minimis podrške evidentiranim u izvještaju.

Za razliku od državne pomoći koja je uključena u osnovni zbir od 2,87 miliona eura, de minimis pomoć nije uračunata u taj iznos. Agencija u izvještaju izričito navodi da se de minimis pomoć vodi kao posebna kategorija.

Ukupno je tokom 2025. godine evidentirano 22.247.900,63 eura de minimis pomoći.

Među većim programima bili su: Program za unapređenje konkurentnosti privrede Ministarstva ekonomskog razvoja – 3.209.879,29 eura; Fond za inovacije – jačanje inovativnosti mikro, malih i srednjih preduzeća – 2.444.064,15 eura; Fond za inovacije – inovacije za energetsku efikasnost – 2.199.070,79 eura; program energetske efikasnosti u hotelijerstvu Eko-fonda – 2.039.166,91 eura;
program samozapošljavanja Zavoda za zapošljavanje – 1.252.228,89 eura; Investiciona podrška Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO – 1.117.325 eura; podrška električnim i hibridnim vozilima Eko-fonda – 1.087.267,01 eura.

FK Dečić 600.000 eura

Kada je riječ o konkretno imenovanim korisnicima, najveći iznos u tabeli de minimis pomoći odnosi se na FK Dečić, kojem je Opština Tuzi dodijelila 600.000 eura.

Opština Tuzi je, pored toga, evidentirala i 135.000 eura pomoći KK Dečić, dok je za DOO Vodovod i kanalizacija izdvojeno 326.000 eura, a za DOO Komunalno 450.000 eura.

Najveći iznos u osnovnom zbiru državne pomoći odnosi se na program filmske proizvodnje – 1,32 miliona eura, dok je među jasno imenovanim pojedinačnim korisnicima u tabeli de minimis pomoći najveći iznos, 600.000 eura, dodijeljen FK Dečić.

Posebna kategorija u izvještaju odnosi se na usluge od opšteg ekonomskog interesa, za koje je u 2025. godini evidentirano ukupno 2.158.436,92 eura.

Od toga je Ministarstvo kulture i medija izdvojilo 1.132.226,27 eura za finansiranje medijskih sadržaja u dnevnim, nedjeljnim i periodičnim štampanim medijima i internet publikacijama, kao i za operativne troškove samoregulatornih tijela.

Agencija za elektronske medije evidentirala je još 1.026.210,65 eura za promociju pluralizma i raznovrsnosti medija, odnosno pružalaca linearnih audiovizuelnih medijskih usluga.

U okviru horizontalne državne pomoći, koja je ukupno iznosila 946.030 eura, najveći dio odnosio se na istraživanje i razvoj – 802.000 eura.

Preostalih 144.000 eura odnosilo se na pomoć za otklanjanje štete nastale usljed prirodnih katastrofa.

Regionalna pomoć iznosila je 601.187,63 eura, a kompletan taj iznos evidentiran je kroz aktivnosti Razvojne banke Crne Gore, u skladu sa njenom poslovnom politikom.

Agencija upozorila davaoce pomoći

U izvještaju se ukazuje i na kvalitet i potpunost podataka koje dostavljaju institucije.

„O tačnosti, sveobuhvatnosti i istinitosti podataka, odgovaraju isključivo davaoci“ državne pomoći, navodi se u izvještaju Agencije.

Agencija istovremeno posebno ukazuje na potrebu da svi davaoci državne pomoći blagovremeno i redovno unose podatke u registre.

To je značajno i zbog činjenice da pojedine lokalne samouprave nijesu dostavile sve tražene podatke. Tako je, prema registru, za Opštinu Pljevlja evidentirano 50.000 eura de minimis pomoći, ali ta opština nije dostavila podatke Agenciji, zbog čega će biti zatražena dodatna pojašnjenja. Slična situacija zabilježena je i kod Opštine Zeta, za koju je u registru evidentirano 29.650 eura pomoći.

Ko je dobio najviše?

Ako se podaci posmatraju precizno, odgovor zavisi od toga šta se smatra korisnikom.

Najveći iznos u osnovnom zbiru državne pomoći – 1.320.392,50 eura – odnosi se na program sufinansiranja proizvodnje kinematografskih djela Filmskog centra Crne Gore. To nije iznos koji je pripao jednom korisniku, već ukupna vrijednost programa.

Najveći jasno imenovani pojedinačni korisnik u tabeli de minimis pomoći je FK Dečić sa 600.000 eura.

Istovremeno, najveći pojedinačni program de minimis pomoći bio je Program za unapređenje konkurentnosti privrede Ministarstva ekonomskog razvoja, sa 3,21 milion eura, ali ni taj iznos nije pripao jednom korisniku, već predstavlja vrijednost programa.

Važno je i da se 22,25 miliona eura de minimis pomoći ne dodaje na 2,87 miliona eura državne pomoći, jer se prema metodologiji iz izvještaja radi o odvojenim kategorijama.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popularno

Novi broj magazina „Biznis.me” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regiona i svijeta…

Komentari

Želite da u Google-u vidite više aktuelnih vijesti sa portala biznis.me?

Dodajte biznis.me među svoje omiljene izvore u Google-u. Tako ćete naše aktuelne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discover servisu.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discover-u
Budite u toku sa najnovijim informacijama