Možda najvažniji razlog brodoloma republikanaca je – visoki troškovi života, za koje Trump nema lijeka. Hoće li stvari biti bolje i drugačije za građane sada, s novim Kongresom? Ne mogu se očekivati brze promjene.
Visoke cijene energije, a zatim i tarife i rastući javni dug: sve je to odigralo važnu ulogu u teškom porazu republikanaca. Jer Donald Trump je čvrsto obećao da će sve ovo poboljšati, ali milioni Amerikanaca mogli su samo vidjeti kako je sve postalo – još gore, prenosi SEEbiz.
Ali šta činjenica da su demokrate osvojile i Senat i Predstavnički dom znači za američku ekonomiju i ekonomsku politiku dok Trumpu ostaju još dvije godine u Bijeloj kući?
Čudno slavlje na Wall Streetu
Prva reakcija finansijskih tržišta bila je – čudna. Wall Street uglavnom nije naklonjen demokratama, ali baš na dan objave rezultata izbora, Dow Jones indeks pokazao je najveći skok vrijednosti od međuizbora prije 44 godine – kada je i predsjednik Reagan uzalud tražio način da izvede zemlju iz recesije. Izuzetak su posebno dionice Trumpovog miljenika, Elona Muska: i Tesla (-3,3%) i SpaceX (-3,9%) zabilježili su pad.
Američki dolar je takođe donekle oslabio, ali berza nije posebno zabrinuta zbog toga: s jedne strane, to pogoduje američkom izvozu i hroničnom deficitu vanjske trgovine, ali analitičar Deutsche Banke George Saravelos u svom komentaru ističe da američki državni dug ipak neće moći rasti jer – došlo je do blokade vlasti. Demokrate sada imaju udobnu većinu u oba doma Kongresa, dok Trump ostaje predsjednik. Trump je već najavio da će postati „gospodin Veto“ i blokirati zakonodavstvo koje predlažu demokrate. A to takođe znači da će ili predsjedniku ili Kongresu biti teško donijeti mjere stimulansa.
Proslava na Wall Streetu je takođe rezultat čudne činjenice da investitori zapravo vole takve političke blokade. To znači da neće biti iznenadnih zakona i promjena poreza, a prilično su sigurni da će se Trump i demokrate u Kongresu teško moći dogovoriti oko bilo čega. Dakle, sve je predvidljivo i neće biti iznenađenja – to je muzika za uši investitora.
Jacob Funk Kirkegaard iz Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju smatra da SAD ulaze u period potpune blokade. „Mislim da nas očekuju dvije godine potpune, stopostotne blokade. Apsolutno ništa se neće dogoditi.“
(Ne)popularna AI
Ali zanimljivo je da su nakon izbora dionice Nvidie zabilježile značajan pad – 3%, a posebno kompanija koje stvaraju infrastrukturu za vještačku inteligenciju. Jer to je bila velika tema u predizbornoj kampanji, a otpor velikog dijela američke javnosti prema podatkovnim centrima, ključnoj infrastrukturi za razvoj vještačke inteligencije, pomogao je brojnim demokratskim kandidatima da pobijede na izborima.
Kirkegaard u ovome vidi širi trend: „Ovi izbori pokazuju da je politička podrška brzom i agresivnom razvoju vještačke inteligencije manje čvrsta nego što se ranije mislilo. To ne znači da će se razvoj zaustaviti ili biti zabranjen, ali dinamika se promijenila.“
Jer jedan od najglasnijih zagovornika takvog razvoja korisničkog interfejsa je predsjednik Trump.
Brown upozorava da bi, ako demokrate pobijede na predsjedničkim izborima 2028. godine, imale priliku napraviti velike promjene: „To uključuje moguće povećanje poreza za kompanije i najbogatije građane, ali i regulaciju koja bi mogla usporiti širenje vještačke inteligencije.“
Šta Kongres može učiniti protiv Trumpovih tarifa?
Anketa istraživačkog centra Pew provedena početkom oktobra pokazala je da 56 posto Amerikanaca smatra da Trumpova tarifna politika uglavnom šteti zemlji. Samo 20 posto ispitanika smatra da ona donosi više koristi nego štete.
Takvo raspoloženje birača pomoglo je demokratama, posebno u državama koje su teško pogođene tarifama. To uključuje države s ekonomijama zasnovanim na izvozu poput Teksasa, Michigana, Iowe i Illinoisa, kao i područja koja intenzivno posluju s Kanadom.
Carine su bile tema ovih izbora, a pritisak na Trumpa mogao bi postati još jači jer je već donesen niz sudskih odluka kojima se predsjedniku uskraćuje pravo da samostalno donosi takve odluke.
„Bit će svađe“
No Deborah Elms iz zaklade Hinrich u Singapuru misli kako će to dovesti samo do još žešćeg sukoba predsjednika i Kongresa: Trump je politički i ideološki privržen carinama još otkako se prije gotovo pola stoljeća pojavio na američkoj javnoj sceni. „Trump neće postati umjereniji“, uvjerena je Elms. „Treba očekivati da će nastaviti remetiti međunarodnu trgovinu i voditi takvu carinsku politiku sve dok bude u Bijeloj kući.“
Iako američki Ustav Kongresu daje ovlaštenja nad carinama, do sad se Trump pozivao na izuzetke i ovlaštenja za njihovo uvođenje „u ime nacionalne sigurnosti“ ili „privrednih izvanrednih okolnosti“. A tu će se i dalje voditi bitka, ko o tome smije i može odlučivati – dok carine i dalje budu na snazi.
Cijena nafte i goriva je neosporno bio jedan od glavnih razloga ovog teškog poraza republikanaca. Za Wall Street je vrlo jasan zahtjev demokrata da se okonča rat s Iranom pobudio nadu u normalizaciju na tržištu nafte, a već na dan kad su objavljeni izborni rezultati su i mnogi republikanci postali još glasniji u zahtjevima za promjenom politike prema Bliskom istoku. I potpredsjednik Vance je objavio kako je rat protiv Irana bila „greška“, a traži se i smjena Trumpovog ministra obrane Hegsetha.
Trump je za Financial Times već prije izbora takođe rekao da „ne planira širiti sukob” s Iranom. Za Kirkegaarda je jasno što će ovaj Kongres tražiti od Trumpa: „Morate postići dogovor s Iranom i sniziti cijene goriva. Politički gledano, to je sada najvažnije pitanje.“
Ko je tu trpao novac u džep?
Uprkos uvjerljivoj pobjedi demokrata, činjenica jeste kako je Trump i dalje u Bijeloj kući i svakako će željeti nastaviti svoju privrednu politiku. No Kongres sa demokratima u većini sad raspolaže snažnim političkim pritiskom: istražnom komisijom.
Pročitajte još:
Jedna od tema koja je takođe zaokupljala birače su i optužbe za korupciju i lično bogaćenje članova Trumpove vlade. To otvara mogućnost da demokrate pokrenu nove istrage pa čak i još jedan postupak opoziva predsjednika.
Takav razvoj događaja mogao bi Trumpa prisiliti na pregovore o pojedinim privrednim pitanjima kako bi zaštitio svoj politički položaj. Jer čak i impeachment nije baš sasvim isključen za Kirkegaarda: „Možete li pronaći deset ili dvanaest republikanskih senatora koji bi, suočeni s dokazima o ozbiljnoj korupciji, bili spremni podržati opoziv? Ja tu mogućnost ne bih isključio.“
U tom bi slučaju Trump mogao postati mnogo spremniji na ustupke: „Tada bi možda bio znatno otvoreniji za odustajanje od većine svojih carina.“
Ipak, uprkos jasnom nezadovoljstvu birača Trumpovom privrednom politikom, demokrate će se suočiti s teškim zadatkom. Novi senatori i poslanici moraće pronaći način kako promijeniti politiku predsjednika koji i dalje sjedi u Ovalnom kabinetu.
