Krađa oko 6,3 milijarde dolara sa Binance platformi, možda najveća finansijska pljačka u istoriji, pokrenula je pitanje koje nadilazi sudbinu ukradenih kriptovaluta: Koliko je sigurna infrastruktura na koju finansijska industrija želi prenijeti trgovanje dionicama, obveznicama i fondovima?
Najveća svjetska kripto berza obećala je da će nadoknaditi korisnicima gubitke, ali povrat novca ne uklanja sumnje u sposobnost industrije da zaštiti kapital koji pokušava privući, prenosi Poslovni.hr.
„Ovo je najveća sajber krađa ikada zabilježena, ne samo najveća krađa u kripto sektoru. Ovo će potkopati povjerenje u kripto. Industrija nastoji privući institucionalni kapital, ali institucije neće ignorisati ponovljene propuste u čuvanju i sigurnosti“, upozorila je Aneirin Flynn, izvršna direktorica firme za sajber sigurnost FailSafe, prema Bloombergu.
Napad od 29. oktobra dolazi u trenutku kada kriptokompanije proširuju svoju ponudu tokenizovanih dionica, državnih obveznica i investicionih fondova. Tokenizacija podrazumijeva digitalni prikaz imovine i prava na blockchainu, uz obećanje bržeg trgovanja i poravnanja.
Ali za banke i fondove, brzina nije dovoljna ako ne mogu biti sigurni ko drži imovinu, kako se odobravaju njihovi transferi i ko snosi gubitak kada zaštita zakaže.
Za razliku od tradicionalnih berzi, kripto berze poput Binancea istovremeno organizuju trgovanje i drže sredstva investitora. Koncentracija ovih funkcija čini ih posebno atraktivnim metama, a sigurnosni propust može istovremeno ugroziti imovinu i njenu mogućnost povlačenja.
„Najveća svjetska berza trebala bi imati najstrožije kontrole u industriji, a ipak je pretrpjela sigurnosni propust. Investitori će sada pažljivije pratiti gdje se njihova imovina drži i ko je odgovoran kada nešto pođe po zlu“, rekao je za Reuters Kenneth Goh, šef upravljanja privatnim bogatstvom u UOB Kay Hian.
Početna istraga Binancea ukazala je na kompromitovani računar koji pripada inženjeru, a kompanija je kasnije saopštila da je otkrila dodatne tačke upada. Za finansijske institucije ovo mijenja procjenu partnera jer veličina platforme i obim trgovanja nisu dovoljni pokazatelji sigurnosti.
Luca Parlamento, osnivač i glavni investicioni direktor u D2 Finance, upozorio je da „svaka banka, upravitelj imovine i operater berze koji pokušava prebaciti državne obveznice, fondove ili dionice na blockchain mora odabrati infrastrukturu za poravnanje“.
„Lekcija za svakoga ko koristi investicioni kapital nije da je kriptovaluta rizična. Lekcija je da je stanje na računu berze neosigurani zajam kompaniji koja može izgubiti svoje ključeve“, rekao je Parlamento, prema Bloombergu.
Finansijske posljedice nisu se zaustavile samo na ukradenim sredstvima.
„Čak i ako pogođeni korisnici na kraju budu obeštećeni, privremeno blokiranje sredstava može dovesti trgovce u situaciju da ostvare profit na jednoj platformi, ali ne mogu pristupiti kapitalu, dok se na drugoj suočavaju s nedostatkom pokrivenosti i prisilnim zatvaranjem pozicija“, ističe Damon Xu, osnivač 1Token-a, izvještava Reuters.
Dakle, sigurnosni propust na jednoj berzi može pokrenuti prodaju na drugima.
Sajber osiguranje može pokriti troškove istrage, oporavka sistema i podataka, pravne pomoći i krizne komunikacije.
Vrijednost prisilno zatvorenih pozicija u kripto fjučers ugovorima učetverostručila se na 1,57 milijardi dolara, prema podacima koje je CoinDesk objavio 30. oktobra. To su pozicije otvorene uz pomoć leveragea, odnosno zaduživanja, koje se zatvaraju kada investitor više nema dovoljno pokrića.
Poremećaj je takođe povećao troškove trgovanja.
Aravind Srinivasan iz GSR-a, kompanije koja održava likvidnost na kripto tržištu, rekao je za Reuters 30. oktobra da je razlika između kupovne i tražene cijene bitcoina na Binanceovom spot tržištu u jednom trenutku bila pet puta veća nego inače, a za ether 2,5 puta veća. Investitor je stoga morao prihvatiti veći gubitak na razlici u cijeni prilikom direktne kupovine i prodaje.
Binance je objavio da je do 1. novembra zamijenio 95 posto ukradenih tokena i da postepeno omogućava isplate, a njihovo otvaranje odmah je postalo test povjerenja. Prema njihovim podacima, u prvih devet i po sati nakon djelimičnog ponovnog omogućavanja isplata, neto odliv je iznosio 3,64 milijarde dolara. Kompanija tvrdi da se isplate stabilizuju. Izdvojila je više od 6,34 milijarde dolara vlastitih sredstava za njihovo pokrivanje, dok će konačni gubitak zavisiti i od povrata ukradene imovine. Bitcoin se djelimično oporavio nakon što je pao na najniži nivo u posljednjih šest sedmica. Ali oporavak cijene ne odgovara na pitanje sigurnosti infrastrukture.
Binance će morati obnoviti povjerenje provjerljivim pokrićem imovine i pouzdanim isplatama. Iza ovih velikih brojki krije se pitanje s kojim se svaka kompanija može suočiti: koliko bi nas koštao napad i gdje bismo platili oporavak?
Slučaj Binance je još jedan razlog da menadžment provjeri vlastitu zaštitu, od sigurnosnih procedura do onoga što njihovo osiguranje zapravo pokriva. Za kompaniju, posljedice mogu izgledati drugačije: zaustavljena proizvodnja, nedostupne rezervacije, zaustavljena isporuka ili novac uplaćen na lažno kreiran račun. Pored izgubljenog prihoda, brzo stižu i računi za stručnjake koji trebaju istražiti šta se dogodilo i obnoviti poslovanje.
„Kada posao stane, menadžmentu su potrebni jasni odgovori: koga zovemo, kako nastavljamo raditi i ko snosi troškove. To moramo razjasniti prije napada. Najbolje vrijeme za razgovor o riziku je dok još možemo utjecati na njega, ojačati zaštitu, pripremiti ljude i dogovoriti osiguranje koje zadovoljava stvarne potrebe kompanije“, kaže Jasminka Horvat Martinović, izvršna direktorica Marsha Croatia.
Pročitajte još:
Prema Marshu, sajber osiguranje, ovisno o uslovima, može pokriti troškove istrage, oporavka sistema i podataka, pravne pomoći i krizne komunikacije, kao i određene gubitke zbog prekida poslovanja. Međutim, sama krađa novca ili kriptovalute možda neće biti pokrivena istom polisom.
Marsh upozorava da biste trebali provjeriti pokriće protiv krivičnih djela i prevare te posebna rješenja za digitalnu imovinu.
Binance možda može povratiti ukradene milijarde, ali povjerenje banaka, fondova i drugih investitora ovisiće o tome može li dokazati da je njihova imovina sigurna i dostupna čak i u vrijeme krize. Istovremeno, napad podsjeća svaku kompaniju koja ovisi o digitalnim sistemima da mora znati kako će nastaviti poslovati i finansirati svoj oporavak.
Za kripto industriju, koja želi preuzeti sve više posla tradicionalnih finansija, ulozi su još veći: mora dokazati da može preuzeti i svoju temeljnu odgovornost – zaštititi tuđi novac.
