Spoljnotrgovinska razmjena porasla 2,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Srbija najveći partner i u izvozu i u uvozu, dok su električna energija i naftni derivati među najznačajnijim izvoznim proizvodima.
Crna Gora je od januara do septembra ove godine uvezla robu vrijednu 3,4 milijarde eura, dok je izvoz iznosio 434,4 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku MONSTAT. Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena dostigla je 3,83 milijarde eura, što predstavlja rast od 2,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine, prenosi CDM.
Prema podacima MONSTAT-a, vrijednost uvoza iznosila je 3.399,3 miliona eura i bila je veća 2,2 odsto nego u prvih devet mjeseci 2025. godine. Istovremeno, izvoz je porastao 4,8 odsto, na 434,4 miliona eura.
I pored bržeg procentualnog rasta izvoza, pokrivenost uvoza izvozom ostala je niska i iznosila je 12,8 odsto. To znači da je na svakih 100 eura uvezene robe Crna Gora izvozila robu u vrijednosti od svega 12,8 eura.
Razlika između vrijednosti uvezene i izvezene robe, odnosno trgovinski deficit, iznosila je približno 2,96 milijardi eura za period januar – septembar 2026. godine.
U odnosu na isti period prethodne godine, kada je deficit iznosio oko 2,91 milijardu eura, negativan trgovinski saldo povećan je za približno 54,6 miliona eura.
Podaci pokazuju da je Crna Gora i dalje znatno više oslonjena na uvoz nego na izvoz robe, uprkos rastu izvozne vrijednosti.
Srbija je bila najznačajniji spoljnotrgovinski partner Crne Gore i u izvozu i u uvozu.
U Srbiju je tokom prvih devet mjeseci izvezena roba vrijedna 105,3 miliona eura, dok je uvoz iz te zemlje dostigao 597,2 miliona eura.
Među najvažnijim izvoznim tržištima našle su se i Bosna i Hercegovina, sa izvozom od 43,2 miliona eura, te Slovenija, u koju je izvezeno robe vrijedne 33,5 miliona eura.
Kada je riječ o uvozu, nakon Srbije slijede Kina, iz koje je uvezena roba vrijedna 438,4 miliona eura, i Njemačka, sa 304,4 miliona eura.
Prema podacima MONSTAT-a, spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore najveća je sa državama potpisnicama CEFTA-e i Evropskom unijom EU.
U strukturi izvoza, prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najzastupljenija su bila mineralna goriva i maziva, čija je vrijednost dostigla 130,5 miliona eura.
U okviru ove kategorije posebno se izdvaja električna energija, sa izvozom vrijednim 78,5 miliona eura.
Na strani uvoza najviše su zastupljene mašine i transportni uređaji, čija je vrijednost iznosila 787 miliona eura. U toj kategoriji najveći dio odnosi se na drumska vozila, za koja je izdvojeno 303,9 miliona eura.
Podaci ukazuju na različitu strukturu uvoza i izvoza, pri čemu značajan dio uvoza čine mašine, transportna sredstva i drugi industrijski proizvodi, dok se u izvozu ističu mineralna goriva i maziva.
Među ostalim izvoznim kategorijama, hrana i žive životinje ostvarile su vrijednost od 48,5 miliona eura, u odnosu na 40,1 milion eura u istom periodu prošle godine.
Izvoz pića i duvana iznosio je 27,4 miliona eura, dok su proizvodi svrstani po materijalu dostigli 46,2 miliona eura.
Vrijednost izvoza proizvoda od plute i drveta iznosila je 25,4 miliona eura, dok je izvoz obojenih metala dostigao 29,7 miliona eura.
Izvoz hemijskih proizvoda smanjen je sa 53,9 miliona na 49,9 miliona eura, dok je izvoz mašina i transportnih uređaja pao sa 52,4 miliona na 36,2 miliona eura.
U strukturi uvoza posebno se izdvaja rast vrijednosti mineralnih goriva i maziva. Uvoz ove kategorije dostigao je 410,6 miliona eura, što je 16,2 odsto više nego u istom periodu 2025. godine.
Pročitajte još:
Najveći dio odnosio se na naftu i naftne derivate, čiji je uvoz iznosio 354 miliona eura, što predstavlja rast od 50,9 odsto.
S druge strane, uvoz električne energije smanjen je sa 111,8 miliona na 49,1 milion eura, odnosno za 56,1 odsto.
Uvoz mašina i transportnih uređaja iznosio je 787 miliona eura i bio je 2,6 odsto niži nego godinu ranije. U okviru te kategorije uvoz drumskih vozila dostigao je 303,9 miliona eura.
Podaci MONSTAT-a za prvih devet mjeseci 2026. godine pokazuju da je ukupna robna razmjena Crne Gore nastavila da raste, ali da je vrijednost uvoza i dalje višestruko veća od izvoza, uz trgovinski deficit koji se približio iznosu od tri milijarde eura.
