Svjetske cijene energije će ove godine porasti za 32 posto, objavila je Svjetska banka, mnogo jače nego što se očekivalo, uz nagli porast cijena plina u Evropi usred poremećaja u snabdjevanju zbog sukoba na Bliskom istoku.
U aprilskom izvještaju, Svjetska banka je predvidjela porast cijena energije za 24 posto ove godine. U 2027. godini cijena energenata trebala bi pasti za 11,5 posto, a banka očekuje gotovo isti postotni pad i u 2028. godini, prema novim prognozama, prenosi SEEbiz.
Ponuda nafte trebala bi se smanjiti za 5,2 posto ove godine, najviše u posljednje četiri decenije, isključujući recesiju 2020. godine.
Zbog smanjene proizvodnje nafte, cijena nafte Brent trebala bi ostati na visokom nivou u kratkom roku, s prosjekom od 92 dolara po barelu ove godine. Cijene bi bile i više da se ne očekuje pad potražnje od 2,5 posto, napominju u SB. Potražnja je više opala samo u pandemijskoj godini 2020. i 1980. godine, tokom naftne krize.
Smanjene zalihe tečnog prirodnog gasa (LNG) trebale bi ove godine podići cijene gasa u Evropi za skoro 60 posto, izračunala je SB.
U 2027. godini evropske cijene gasa trebale bi pasti za osam posto, uz nastavak ograničene ponude. Normalizacija tržišta u 2028. godini trebala bi sniziti cijene ovog energenta na Starom kontinentu za skoro 30 posto.
Blagi porast cijena đubriva
Cijene đubriva trebale bi ove godine porasti za 14 posto, izračunala je SB, prepolovivši prognozu iz aprilskog izvještaja.
U 2027. godini njegove cijene trebale bi pasti za 12,4 posto i vratiti se na nivo iz 2025. godine. Trend pada trebao bi se nastaviti u 2028. godini, s prognoziranim padom cijena od 8,2 posto.
Cijene prehrambenih sirovina trebale bi ove godine porasti za nešto više od deset posto, a 2027. za nešto više od sedam posto.
U najgorem scenariju, koji uključuje izuzetno snažan El Niño, nove poremećaje u isporukama žitarica preko Crnog mora, eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i daljnju štetu ruskoj naftnoj infrastrukturi, cijene hrane mogle bi biti 12 posto više od očekivanih, upozorila je Svjetska banka.
Moguća prehrambena kriza
Takav razvoj događaja mogao bi izazvati prehrambenu krizu sličnu onoj s početka 2010-ih, kada je još četrdeset miliona ljudi gurnuto u ekstremno siromaštvo, naglašavaju. U 2028. godini hrana bi trebala pojeftiniti za 5,2 posto, pokazuju proračuni SB-a.
Pročitajte još:
Cijene nafte, prirodnog plina, hrane i metala naglo su porasle ove godine zbog niza globalnih šokova, saopštila je Svjetska banka, a situacija bi se mogla dodatno pogoršati ako se sukob na Bliskom istoku intenzivira i ako se šteta na ruskoj naftnoj infrastrukturi pogorša.
„Rastuće cijene energije i poremećaji u trgovini podstiču inflaciju, ugrožavaju zalihe hrane i usporavaju ekonomski rast“, rekao je Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke.
Rast i cijena metala
Cijene metala mogle bi ove godine porasti za 25 posto na rekordne nivoe. Aluminijum, bakar i kalaj mogli bi biti skuplji zbog ograničene ponude i veće potražnje potaknute ulaganjima u obnovljive izvore energije, električna vozila i podatkovne centre.
Očekuje se da će cijene plemenitih metala ove godine porasti za 40 posto zbog povećane potražnje za sigurnim investicijama usred geopolitičke neizvjesnosti, dok se očekuje da će se sljedeće godine smiriti.
