Preduzeća u Crnoj Gori obuhvaćena MONSTAT-ovim strukturnim istraživanjem ostvarila su u 2025. godini promet od 13,94 milijarde eura, što je 1,22 milijarde ili 9,6 odsto više nego godinu ranije. Trgovina je donijela dvije trećine ukupnog povećanja, sa prometom koji je dostigao 6,46 milijardi eura.
Prema Strukturnom istraživanju o poslovanju preduzeća za 2025. godinu, koje je Uprava za statistiku objavila 27. oktobra, ukupan promet povećan je sa 12,72 milijarde eura u 2024. na 13,94 milijarde eura prošle godine, prenosi portal Investitor.
Promet predstavlja obračunate prihode od prodaje roba i usluga bez PDV-a. Zbog toga rast ovog pokazatelja ne znači automatski i veću dobit preduzeća, a bez izdvajanja uticaja cijena ne može se izjednačiti ni sa realnim povećanjem obima poslovanja.
Trgovina ostvarila gotovo svaki drugi euro prometa
Najveći dio prometa ostvaren je u trgovini na veliko i malo i popravci motornih vozila i motocikala. Ovaj sektor zabilježio je 6,46 milijardi eura, odnosno 46,4 odsto ukupnog prometa obuhvaćenih preduzeća.
U odnosu na 2024. godinu, promet trgovine povećan je za 810,6 miliona eura, odnosno 14,3 odsto. Prema računici Investitora na osnovu MONSTAT-ovih podataka, to predstavlja 66,7 odsto ukupnog neto povećanja prometa svih posmatranih djelatnosti.
Građevinarstvo je ostvarilo promet od 1,44 milijarde eura, uz rast od 13,1 odsto. Slijedi prerađivačka industrija sa 1,25 milijardi eura, što je 4,4 odsto više nego godinu ranije.
Rang po prometu u milionima eura i povećanje u odnosu na godinu ranije, prema Monstatu, je slijedeći:
1 Trgovina i popravka motornih vozila i motocikala: 6.463,7+14,3%
2 Građevinarstvo: 1.437,2+13,1%
3 Prerađivačka industrija: 1.247,4+4,4%
4 Usluge smještaja i ishrane: 953,8+4,7%
5 Saobraćaj i skladištenje: 719,4+5,2%
6 Snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija: 712,9−9,4%
7 Stručne, naučne i tehničke djelatnosti: 702,4+11,7%
8 Informisanje i komunikacije: 474,6+2,6%
9 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti: 335,3+12,5%
10 Umjetnost, zabava i rekreacija: 239,4+7,5%
Prikazan je promet na zajedničkoj skali od nule. Procenti označavaju nominalnu promjenu prema 2024, izračunatu iz izvornih podataka. Ukupan promet odnosi se na sve djelatnosti obuhvaćene istraživanjem; lista prikazuje deset vodećih. Nazivi pojedinih djelatnosti su skraćeni.
Energetika i vađenje ruda sa manjim prometom
Dok je većina djelatnosti povećala promet, sektor snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije zabilježio je pad od 9,4 odsto, na 712,9 miliona eura. To je smanjenje od 73,8 miliona eura.
Pad je zabilježen i u vađenju ruda i kamena, za 4,6 odsto, na 114,2 miliona eura. Saopštenje ne daje objašnjenje koliko su na ova kretanja uticali cijene, obim proizvodnje ili drugi poslovni faktori.
Usluge smještaja i ishrane ostvarile su promet od 953,8 miliona eura, uz povećanje od 4,7 odsto. Taj sektor ne treba poistovjećivati sa ukupnim turizmom, koji uključuje i potrošnju u drugim djelatnostima.
Mala preduzeća nose polovinu prometa
Mala preduzeća ostvarila su promet od 6,96 milijardi eura, odnosno 49,9 odsto ukupnog iznosa. Srednja su učestvovala sa 3,60 milijardi eura ili 25,8 odsto, a velika sa 3,38 milijardi eura, odnosno 24,3 odsto.
U ovom istraživanju mala preduzeća obuhvataju subjekte sa najviše 49 zaposlenih, uključujući mikropreduzeća. Srednja imaju od 50 do 249 zaposlenih, a velika najmanje 250.
Uloga malih preduzeća posebno je izražena u grupi uslužnih djelatnosti, gdje ostvaruju 69,9 odsto prometa, i u građevinarstvu, sa 52,8 odsto. U industriji najveći pojedinačni udio imaju velika preduzeća, sa 40 odsto.
Stvoreno 3,93 milijarde eura bruto dodate vrijednosti
Bruto vrijednost proizvodnje obuhvaćenih preduzeća iznosila je 9,36 milijardi eura, a međufazna potrošnja, odnosno vrijednost roba i usluga utrošenih u proizvodnom procesu, 5,43 milijarde.
Razlika između ta dva iznosa predstavlja bruto dodatu vrijednost, koja je dostigla 3,93 milijarde eura. Ovaj pokazatelj mjeri novostvorenu vrijednost i ne predstavlja neto dobit preduzeća.
Pročitajte još:
Najveću bruto dodatu vrijednost ostvarila je trgovina, 1,10 milijardi eura, a zatim usluge smještaja i ishrane, 475,6 miliona, i saobraćaj i skladištenje, 340,6 miliona eura. Informisanje i komunikacije ostvarili su 329,4 miliona, a prerađivačka industrija 310,1 milion eura.
Mala preduzeća stvorila su 2,19 milijardi eura bruto dodate vrijednosti, odnosno 55,7 odsto ukupnog iznosa.
Energetski sektor prednjači u investicijama
Zbir tri kategorije ulaganja prikazanih u MONSTAT-ovoj tabeli investicija iznosi 645,2 miliona eura. Od toga se 315 miliona odnosi na mašine, opremu i druga tehnička sredstva, 247,4 miliona na zgrade i druge građevine, a 82,7 miliona na kategoriju „ostalo“.
Najviše je, među prikazanim djelatnostima, investirao sektor snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije, ukupno 148,8 miliona eura. Od toga je 130,1 milion uložen u mašine, opremu i druga tehnička sredstva.
Trgovina je zabilježila ulaganja od 116,3 miliona eura, građevinarstvo 82,2 miliona, usluge smještaja i ishrane 73,1 milion, a informisanje i komunikacije 55,9 miliona eura.
Podaci tako pokazuju različitu sliku tekućeg poslovanja i ulaganja: trgovina je bila glavni izvor povećanja prometa, dok je energetski sektor, uprkos manjem prometu, prednjačio po investicijama.
Napomena o obuhvatu: Istraživanje ne obuhvata finansijske djelatnosti i osiguranje, državnu upravu, odbranu i obavezno socijalno osiguranje, kao ni poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo. Prikazane iznose zato ne treba predstavljati kao zbir poslovanja svih sektora crnogorske ekonomije.
