Crna Gora je za prvih osam mjeseci ove godine ostvarila ukupnu spoljnotrgovinsku robnu razmjenu vrijednu 3,37 milijardi eura, što je 2,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku MONSTAT.
Uvoz je dostigao gotovo tri milijarde eura, a među najzastupljenijim uvoznim kategorijama bili su mašine i transportna oprema, hrana i žive životinje, razni gotovi proizvodi, hemijski proizvodi i mineralna goriva. Na drugoj strani, Crna Gora je najviše izvozila mineralna goriva, proizvode od metala, hranu i žive životinje, hemijske proizvode i pića. Ukupna vrijednost izvoza iznosila je 372,9 miliona eura, dok je uvoz bio 2,99 milijardi, pa je trgovinski deficit dostigao gotovo 2,62 milijarde eura, prenosi CDM.
U poređenju sa istim periodom 2025. godine, izvoz je porastao za dva odsto, a uvoz za 2,5 odsto.
Pokrivenost uvoza izvozom ostala je na svega 12,5 odsto, odnosno na istom nivou kao godinu ranije.
To praktično znači da se na svakih 100 eura vrijednosti uvezene robe iz Crne Gore izveze robe vrijedne tek 12,5 eura.
Gotovo 2,62 milijarde eura trgovinskog minusa
Najveći problem i dalje predstavlja trgovinski deficit. Razlika između uvoza i izvoza za prvih osam mjeseci iznosila je 2,62 milijarde eura, dok je u istom periodu 2025. godine deficit bio oko 2,56 milijardi eura.
Prema podacima MONSTAT-a, trgovinski bilans Crne Gore pogoršan je za oko 65 miliona eura u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine.
Mjesečni podaci pokazuju da je deficit bio prisutan tokom svakog mjeseca ove godine.
Najveća vrijednost uvoza zabilježena je u junu, kada je iznosio 443,6 miliona eura, dok je najveći mjesečni izvoz ostvaren u avgustu – 57,5 miliona eura.
Upravo je avgust donio i jednu od rijetkih povoljnijih mjesečnih slika: izvoz je dostigao 57,5 miliona eura, što je više nego u bilo kojem od prvih sedam mjeseci ove godine.
Ipak, ni tako povećan izvoz nije bio dovoljan da značajnije promijeni ukupnu sliku, jer je uvoz u istom mjesecu iznosio 383 miliona eura.
Šta još Crna Gora najviše uvozi i izvozi?
Pored mineralnih goriva, hrane, mašina i vozila, značajan dio spoljnotrgovinske razmjene Crne Gore čine i hemijski proizvodi, proizvodi od metala, razni gotovi proizvodi, tekstil, namještaj i drugi proizvodi.
U prvih osam mjeseci ove godine Crna Gora je uvezla 352,96 miliona eura hemijskih proizvoda, što je 4,5 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno, izvoz hemijskih proizvoda iznosio je 41,52 miliona eura, ali je smanjen za 16,5 odsto.
Značajnu stavku uvoza predstavljaju i razni gotovi proizvodi, kojih je uvezeno za 425,81 milion eura, odnosno 5,3 odsto više nego godinu ranije. U ovoj kategoriji posebno se izdvajaju odjeća, sa uvozom od 106,44 miliona eura, namještaj i djelovi sa 79,4 miliona, te razni gotovi proizvodi sa 118,8 miliona eura.
Kod izvoza, ova kategorija je znatno skromnija – 19,6 miliona eura, što je 14,9 odsto manje nego u prvih osam mjeseci 2025. godine.
Crna Gora je u periodu januar–avgust uvezla i 422,4 miliona eura proizvoda svrstanih po materijalu, dok je izvoz ove grupe iznosio 40,8 miliona eura.
Izdvaja se izvoz obojenih metala, vrijedan gotovo 27 miliona eura, što predstavlja rast od čak 189,3 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Kod hrane i živih životinja, uvoz je dostigao 572,9 miliona eura, dok je izvoz iznosio 41,65 miliona eura.
Izvoz ove kategorije povećan je za 20,8 odsto, što predstavlja jedan od značajnijih pozitivnih pomaka u strukturi crnogorskog izvoza.
Zanimljivo je i kretanje u sektoru pića i duvana. Uvoz je iznosio 137,7 miliona eura, od čega se 102,3 miliona odnosilo na pića, dok je izvoz pića dostigao 23,1 milion eura, uz rast od 15,5 odsto.
Među ostalim kategorijama, Crna Gora je uvezla 123 miliona eura tekstila i tekstilnih proizvoda, 80,9 miliona eura proizvoda od kamena, gipsa, keramike i stakla, 41,3 miliona eura proizvoda papirne industrije, dok je uvoz obuće, kapa i modnih dodataka iznosio 44,4 miliona eura.
Na strani izvoza, pored električne energije i mineralnih goriva, značajnije vrijednosti ostvarene su kod baznih metala i proizvoda od osnovnih metala – 44 miliona eura, hrane, pića i duvana – 34,6 miliona, kao i proizvoda od drveta – 25,4 miliona eura.
Srbija najveći partner i u izvozu i u uvozu
Podaci pokazuju da je Srbija ubjedljivo najvažniji pojedinačni spoljnotrgovinski partner Crne Gore.
U prvih osam mjeseci ove godine iz Crne Gore je u Srbiju izvezeno robe u vrijednosti od 90,8 miliona eura, dok je iz Srbije uvezeno 524,1 milion eura.
To znači da je Crna Gora sa Srbijom ostvarila trgovinski deficit od oko 433,3 miliona eura.
Ipak, u odnosu na prošlu godinu izvoz u Srbiju je smanjen – sa 96,7 miliona na 90,8 miliona eura, dok je uvoz povećan sa 512,5 miliona na 524,1 milion eura.
Drugi najznačajniji izvozni partner je Bosna i Hercegovina, u koju je plasirano robe za 40,9 miliona eura, dok je treća Slovenija, sa izvozom od 27,2 miliona eura.
Kod uvoza, poslije Srbije slijede Kina sa 384,4 miliona eura i Njemačka sa 270,2 miliona eura.
Evropa ostaje dominantno tržište crnogorske robne razmjene.
Na evropske zemlje odnosilo se 79,3 odsto ukupnog uvoza i čak 94 odsto ukupnog izvoza Crne Gore u prvih osam mjeseci 2026. godine.
Sa državama članicama Evropske unije Crna Gora je ostvarila uvoz od 1,36 milijardi eura, dok je izvoz iznosio 124,7 miliona eura.
U odnosu na prošlu godinu, uvoz iz EU povećan je sa 1,28 milijardi na 1,36 milijardi eura, dok je izvoz porastao sa 109,3 miliona na 124,7 miliona eura.
Trgovinski deficit sa EU tako je dostigao 1,23 milijarde eura.
Među članicama EU, najveća vrijednost uvoza ostvarena je iz Njemačke – 270,2 miliona eura, Italije – 177,7 miliona i Hrvatske – 183,8 miliona eura.
Najviše robe iz Crne Gore otišlo je u Sloveniju, 27,2 miliona eura, Poljsku 13,2 miliona i Dansku 12 miliona eura.
Sa članicama CEFTA-e Crna Gora je u prvih osam mjeseci ostvarila izvoz vrijedan 182,3 miliona eura, dok je uvoz iznosio 785,1 milion eura.
Izvoz prema CEFTA partnerima povećan je za više od 14 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine.
Najveći rast izvoza zabilježen je prema Bosni i Hercegovini i Kosovu, dok je izvoz prema Srbiji smanjen.
Prema Bosni i Hercegovini izvoz je povećan sa 28,6 miliona na 40,9 miliona eura, dok je prema Kosovu porastao sa 17,6 miliona na 27,1 milion eura.
Uvoz iz Bosne i Hercegovine smanjen je sa 163 miliona na 140,7 miliona eura.
Posebno se izdvaja Kina.
Crna Gora je tokom prvih osam mjeseci iz Kine uvezla robu vrijednu 384,4 miliona eura, što predstavlja 12,8 odsto ukupnog crnogorskog uvoza.
U odnosu na isti period 2025. godine, uvoz iz Kine povećan je za više od 33,5 miliona eura. Istovremeno, crnogorski izvoz u Kinu iznosio je svega 7,5 miliona eura, zbog čega je deficit u trgovini sa tom zemljom dostigao gotovo 377 miliona eura.
Podaci tako pokazuju veoma izraženu neravnotežu u robnoj razmjeni sa Kinom.
Hrana među najvećim uvoznim stavkama
Podaci o strukturi robne razmjene pokazuju da je Crna Gora za osam mjeseci uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti od 572,9 miliona eura, što je 1,3 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Izvoz te grupe proizvoda dostigao je 41,6 miliona eura, uz rast od 20,8 odsto.
Među važnijim uvoznim kategorijama su meso i proizvodi od mesa, mliječni proizvodi i jaja, žitarice, povrće i voće, kafa, čaj, kakao i začini, kao i različiti proizvodi za ishranu.
Kod izvoza hrane, posebno je izražen rast izvoza ribe i prerađevina od ribe, žitarica i proizvoda od žitarica, povrća i voća.
Jedna od interesantnijih promjena vidljiva je u izvozu proizvoda svrstanih po materijalu.
Njihov izvoz povećan je sa 23,5 miliona na 40,8 miliona eura, odnosno čak 73,4 odsto.
Pročitajte još:
Izdvaja se izvoz obojenih metala, koji je porastao sa 9,3 miliona na 27 miliona eura, odnosno gotovo tri puta.
S druge strane, izvoz mašina i transportnih uređaja smanjen je sa 48,2 miliona na 32,4 miliona eura, odnosno za 32,7 odsto.
U okviru te kategorije posebno je smanjen izvoz ostalih transportnih sredstava i opreme – sa 22,5 miliona na osam miliona eura.
Izvoz raste, ali struktura trgovine i dalje ostaje veliki izazov
Ukupni podaci za prvih osam mjeseci pokazuju da crnogorska robna razmjena sa inostranstvom raste, ali da se istovremeno ne mijenja suštinska karakteristika domaće trgovine – izrazita zavisnost od uvoza.
Vrijednost ukupnog uvoza je više od osam puta veća od vrijednosti izvoza, dok je pokrivenost uvoza izvozom ostala na svega 12,5 odsto.
Značajno je što se rast izvoza bilježi u pojedinim kategorijama – od mineralnih goriva, preko hrane i baznih metala, do određenih proizvoda od drveta – ali je taj rast nedovoljan da bi značajnije smanjio trgovinski jaz.
MONSTAT navodi da statistika robne razmjene sa inostranstvom predstavlja važan izvor podataka za kreatore ekonomske politike i donosioce odluka, kao i osnov za izradu statistike platnog bilansa i nacionalnih računa, pripremu međunarodnih pregovora i analizu poslovanja.
Podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni zasnivaju se na carinskim deklaracijama o uvozu i izvozu, koje Uprava za statistiku preuzima od Uprave carina i statistički obrađuje.
