Cijena zlata pala je za trećinu u odnosu na rekordno visok nivo iz januara, a posljednjih mjeseci nije uspjela zaštititi investitore od pada berze. Plemeniti metal, koji se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u vremenima krize, sve se više ponaša kao rizična imovina.
Zlato prolazi kroz jedan od najvećih preokreta u posljednjih nekoliko godina. Nakon istorijskog rasta koji ga je doveo do rekordnih 5.595 dolara po unci početkom godine, cijena plemenitog metala pala je za oko trećinu. U srijedu je dostigla 3.742 dolara po unci, što je najniži nivo od septembra 2025. godine, prrenose Financije.hr.
Pad je bio posebno iznenađujući za investitore jer se dogodio u vrijeme kada su i rizičnija ulaganja, poput dionica, bilježila velike gubitke. Od početka oktobra, kada su indeksi američke berze dostigli vrhunac, zlato je izgubilo oko deset posto svoje vrijednosti, dok su tehnološke dionice dodatno oslabile.
Ovaj potez doveo je u pitanje jednu od najpoznatijih investicionih pretpostavki – da zlato može zaštititi portfolio tokom perioda tržišnih previranja, inflacije i zabrinutosti zbog javnog duga.
„Zlato se ponaša više kao rizična imovina nego kao zaštita od rizika“, rekao je George Cheveley, portfolio menadžer u Ninety One.
Šta je zaustavilo rast cijene zlata?
Zlato je bilo jedna od najuspješnijih investicija posljednjih godina. Od oko 2.000 dolara po unci početkom 2024. do rekordno visokog nivoa u januaru ove godine, cijena je porasla zbog kupovine centralnih banaka, kao i sve većeg interesa spekulativnih investitora koji ulaze na tržište putem berzanskih fondova (ETF-ova).
Međutim, promjenjive makroekonomske okolnosti preokrenule su trend. Početak novog ciklusa rasta kamatnih stopa nakon izbijanja rata s Iranom u februaru povećao je pritisak na zlato. Više kamatne stope i prinosi na američke državne obveznice smanjuju privlačnost metala, koji ne isplaćuje ni kamate ni dividende. Jači američki dolar takođe doprinosi pritisku.
Rast cijena energije podstakao je inflaciju i očekivanja daljnjeg pooštravanja monetarne politike. Prema riječima Johna Readea iz Svjetskog vijeća za zlato, ovogodišnji pad je uglavnom posljedica povlačenja zapadnih spekulativnih investitora koji su ušli na tržište tokom snažnog rasta, a zatim brzo počeli prodavati kada su se ekonomski uslovi promijenili.
Analitičari investicione banke Peel Hunt upozorili su da pad ispod 3.800 dolara po unci nema jasan jedinstveni okidač, što dodatno otežava objašnjenje kretanja na tržištu.
Dugoročni razlozi za kupovinu nisu nestali
Uprkos oštrom padu, neki investitori i dalje vjeruju u dugoročne izglede zlata. Jedan od ključnih razloga ostaju kupovine centralnih banaka, koje su posljednjih godina bile važan izvor potražnje.
Pročitajte još:
Drugi dugoročni faktor je rast javnog duga i zabrinutost zbog vrijednosti nacionalnih valuta. Strategija poznata kao trgovanje debasementom uključuje prodaju valuta poput američkog dolara i ulaganje u fizičku imovinu, uključujući zlato, kako bi se zaštitila od inflacije i mogućeg slabljenja kupovne moći.
John Reade smatra da je ovaj trend i dalje prisutan, ali da ga je zasjenio rat s Iranom, koji je podstakao rast cijena energije, inflacije i kamatnih stopa. Helen Amos takođe očekuje povratak interesa za zlato kao zaštitu od rastućeg javnog duga. Cheveley iz Ninety One ističe da geopolitičke tenzije, fiskalni deficit SAD-a i napori Kine i drugih zemalja da povećaju svoje rezerve zlata i dalje predstavljaju dugoročne pokretače potražnje.
Međutim, povratak rastu cijena možda neće biti brz. Cooper smatra da zlato prvo mora prestati služiti kao izvor likvidnosti za investitore tokom tržišnih previranja kako bi povratilo svoj uzlazni zamah.
Najveći izazov za zlato trenutno nije samo pad cijene, već i gubitak dijela povjerenja u njegovu tradicionalnu ulogu u portfelju. Dugoročni razlozi za ulaganje nisu nestali, ali nedavni događaji pokazuju da plemeniti metal nije imun na promjene kamatnih stopa, potrebe za likvidnošću i nagle promjene raspoloženja investitora.














