Svi smo zabrinuti zbog inflacije, i pitamo se, kako novac, koji možda i pretekne, sačuvati od propadanja. O tome, pored građana, moraju da razmišljaju i države, pa se sve više njih vraća najsigurnijem vidu štednje – zlatu.
Kada su u pitanju rezerve tog plemenitog materijala u nekim od država regiona, najviše ih ima Srbija i to nešto više od 55 tona. Nakon toga slijedi Bosna i Hercegovina sa rezervama od tri i po tone. Hrvatska ima 1,8 tona zlata koje su kupili zbog obaveze prenosa dijela rezervi Evropskoj centralnoj banci pri ulasku u eurozonu. Na začelju liste je Crna Gora sa 1,2 tone zlata, koje je naslijedila u postupku sukcesije imovine bivše Jugoslavije, prenosi RTCG.
Interesantno je da te rezerve država nije nikada uvećavala, a godinama ga je koristila kao zalog za kredit kod jedne švajcarske banke. Nakon otplate zajma od 2022. Crnogorske rezerve zlata u vlasništvu su države oslobođene svih tereta.
Da je kupovina zlata najisplativiji vid štednje sve više prepoznaju i građani, pokazuju podaci agencija koje se bave trgovinom ovog plemenitog metala.
Kada podmire sve mjesečne troškove, većini građana ne ostaje mnogo prostora za štednju. A i oni kojima pretekne nešto novca sa strane, priznaju da nijesu navikli da ga ulažu u zlato.
Iskustva onih koji trguju plemenitim metalima pokazuje da se navike građana polako mijenjaju. Sve je više onih koji se umjesto klasične štednje u bankama i slamaricama odlučuju za kupovinu pločica investicionog zlata.
„Trenutna cijena jeste 160 eura za jedan gram, ali, naravno, postoje različiti apoeni i cijena grama je jeftinija u većim apoenima. Međutim, ono što je jako dobro kod zlata, kada nisu u pitanju, ajde da kažemo, neke velike investicije, to je upravo to što može relativno lako da se nabavi, ali isto tako i da se zamijeni nazad u novac kada je to prosto neophodno“, kaže Teodora Malešić iz Agencije za investiciono zlato.
Da zbog inflacije i niskih kamata u bankama, štednja u zlatu najbolje čuva vrijednost novca, kažu i analatičari.
„Uvijek kad imamo inflaciju ili bilo koju neizvjesnost na međunarodnom tržištu, zlato postaje atraktivnije. Zlato jeste jedna od investicija koje dodatno čuva vrijednost, dugoročno čuva vrijednost, i upravo u periodu neizvjesnosti investitori se uglavnom opredjeljuju za zlato“, objašnjava Mirza Mulešković.
Osim novca, za kupovinu zlata, kako kažu naši sagovornici, neophodno je znati kada je najbolje vrijeme za kupovinu i kakvi se prinosi mogu očekivati od trgovine ovog plemenitog metala.
„Ne treba da se čeka neki idealni trenutak za kupovinu zlata, niti da se pokušava da se pogodi možda kada će to cijena biti najniža, jer to, prosto, na duge staze nekako nije ono što je najvažnije za investiciono zlato. Njega treba svakako posmatrati kao dugoročnu investiciju i, naravno, kao način očuvanja vrijednosti novca. Znači, očuvanje naše imovine, to je to. A ne za neku, da kažem, brzu zaradu ili nekakve brze špekulacije“, ističe Malešić.
Pročitajte još:
Mulešković dodaje da definitivno se većina građana opredjeljuje da čuva to malo novca ili u bankama ili kod kuće.
„Ali moramo da mijenjamo naše navike i moramo malo više da razmišljamo upravo o investiranju u zlato, na primjer, ili i investiranje u nekretnine, jer tada ulazimo u te investicione cikluse gdje dugoročno možemo da očekujemo određene prinose“, kaže Mulešković.
Kako bi taj prinos bio veći, savjet je i da se u zlato investira veći iznos ušteđevine poput novca od prodaje nekretnine ili vrijednijeg poklona. Najvažnije je, kažu stručnjaci, da se ne ulaže novac koji planiramo brzo da trošimo.



















