Cijena najniža u 14 mjeseci – šta se događa sa zlatom?

Foto: Pixabay

Investitorima u plemenite metale moglo bi se oprostiti što se osjećaju kao da su ove godine doživjeli pravi šok – kao da su pretrpjeli iznenadni potres, poput saobraćajne nesreće.

Nakon izuzetno snažnog uzleta tokom kojeg je cijena zlata u 2025. godini čak 53 puta oborila nove rekordne nivoe, zlato je 28. januara dostiglo istorijski maksimum od 5.589,38 dolara po unci, da bi potom uslijedio gotovo jednako dramatičan pad, prenosi SEEbiz.

Cijena dostigla najnižu vrijednost u 14 mjeseci

U srijedu je cijena zlata pala ispod 3.800 dolara prvi put od septembra 2025. godine, što je otprilike trećina ispod svog vrhunca.

Prema riječima Suki Cooper, globalne šefice istraživanja roba u multinacionalnoj banci Standard Chartered sa sjedištem u Londonu, kombinacija faktora je ranije ove godine dovela cijenu zlata do istorijskih maksimuma. Sada, drugačiji skup okolnosti uzrokuje njen pad.

„Zlato se može ponašati ili kao roba ili kao valuta“, kaže Cooper.

Ulogu koju će zlato igrati zavisiće od tržišnih faktora i psihologije investitora; Trenutno je valutni aspekt zlata taj koji snižava cijenu plemenitog metala.

Cooper kaže da je rast cijena zlata započeo snažnom fizičkom potražnjom koja je započela 2022. godine i postavila čvrste temelje za cijene. Uslijedila je druga faza, tokom koje su investitori ponovo procijenili mjesto zlata u svojim portfeljima. Kako su troškovi držanja imovine koja ne donosi prinos padali, investitori su počeli razmišljati o zlatu kao dugoročnoj investiciji. Ovo je, kaže Cooper, označilo prekretnicu.

Preokret trenda

Do početka 2025. godine, objašnjava Cooper, dugoročni investitori – posebno oni u fondovima kojima se trguje na berzi (ETF) podržanim zlatom – smanjivali su svoju izloženost, efektivno povećavajući ponudu na tržištu. Prošle godine taj se trend preokrenuo: Udjeli zlata u ETF-ovima, predvođeni fondom SPDR Gold Shares (GLD), porasli su za oko 800 tona, pomažući u apsorpciji viška ponude na tržištu.

„Postojao je snažan interes u jednom smjeru – veliki apetit za kupovinu, ali ne i za prodaju“, kaže Cooper.

Kako je prodaja na sekundarnom tržištu ostala slaba, cijene su nastavile rasti. Do kraja 2025. godine, neto zalihe zlata u ETF-ovima premašile su 4.000 tona. Globalno, zlatni ETF-ovi imali su svoju najjaču godinu ikada u smislu priliva, sa 89 milijardi dolara, predvođeni Sjevernom Amerikom, prema Svjetskom vijeću za zlato, s imovinom koja se više nego udvostručila na 559 milijardi dolara.

Slabiji dolar, niži prinosi obveznica i zabrinutost zbog globalnog duga „postavili su temelje za vrhunac zlata 2026. godine“, rekao je Cooper.

Investitori koji nisu bili dovoljno izloženi metalu nastavili su kupovati.

Evan Mills, finansijski savjetnik u Scholar Financial Advising, firmi koja naplaćuje samo naknadu u Winston-Salemu, Sjeverna Karolina, rekao je da su niže kamatne stope, očekivanja daljnjeg smanjenja stopa i slabiji dolar razlozi zašto su investitori favorizovali zlato.

„To je bilo savršeno mjesto za ulaganje u zlato i robu uopšteno“, rekao je Mills.

I investitori su se izuzetno dobro snašli, posebno s nižim kamatnim stopama.

„Gotovina ne prolazi dobro u tom okruženju, pa mnogi ljudi traže druga mjesta za držanje gotovine i održavanje kupovne moći“, kaže Mills.

To se promijenilo nakon januara.

Tempo rasta učinio je neke investitore nemirnima, a sve se više pričalo o tome da bi Fed mogao pooštriti politiku. Zatim je, napomenula je Cooper, izbio sukob na Bliskom istoku, a zlato je promijenilo svoju ulogu. Prestalo je djelovati kao sigurno utočište za portfelj i postalo je „pružatelj likvidnosti“.

Cooper je objasnila da su ga investitori prodavali kako bi prikupili gotovinu, jer je likvidno i lako se prodaje, što je izazvalo prvu korekciju. Od tada, rekla je, tržišta su uračunavala cijene u ono što će Fed učiniti.

„U 2026. godini, Fed se više naginjao višim kamatnim stopama“, navodi Mills.

Ove sedmice, član Upravnog odbora Federalnih rezervi Christopher Waller rekao je da bi moglo biti potrebno povećanje kamatne stope od 50 baznih poena da bi se „šokirali ljudi“.

„Postoje veći prinosi na državne obveznice i dolar je jači, tako da je oportunitetni trošak držanja imovine koja ne proizvodi prihod mnogo veći“, zaključuje Mills.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popularno

Novi broj magazina „Biznis.me” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regiona i svijeta…

Komentari

Želite da u Google-u vidite više aktuelnih vijesti sa portala biznis.me?

Dodajte biznis.me među svoje omiljene izvore u Google-u. Tako ćete naše aktuelne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discover servisu.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discover-u
Budite u toku sa najnovijim informacijama