Evropski proizvođači automobila mogli bi dobiti dodatno vrijeme za prilagođavanje pravilima o porijeklu dijelova u električnim vozilima nakon što su Evropska unija i Velika Britanija počele razmatrati odgađanje carina koje bi mogle dodatno opteretiti njihova preduzeća od 2027. godine.
Pravila su trebala potaknuti razvoj evropskog lanca proizvodnje baterija, ali industrija se nije razvila dovoljno brzo da bi proizvođači ispunili zahtjeve.
Prema Financial Timesu, Evropska komisija konsultuje automobilsku industriju o prijedlozima za odgađanje carine od 10 posto na većinu električnih vozila koja ne ispunjavaju propisane uslove o lokalnom porijeklu dijelova. Velika Britanija podržava takav pristup, a očekuje se da će ozbiljniji pregovori između Londona i Brisela početi nakon samita EU-Velika Britanija 20. novembra.
Problem proizlazi iz trgovinskog sporazuma nakon Brexita, koji je počeo važiti 2021. godine. On predviđa postepeno povećanje udjela dijelova i materijala evropskog porijekla potrebnih da bi električni automobili bili izuzeti od carina. Cilj je bio podstaći razvoj evropskog lanca snabdijevanja baterijama i smanjiti ovisnost o azijskim dobavljačima.
Međutim, proizvodnja hemikalija i baterija u Evropi nije rasla očekivanom brzinom. Mnogi modeli električnih automobila i dalje koriste baterije i hemijske materijale iz Azije, što znači da proizvođači riskiraju dodatne troškove ako se pravila provedu na vrijeme.
Carine bi mogle pogoditi veliki dio tržišta
Prema procjenama Evropskog udruženja proizvođača automobila ACEA, oko 82 posto od 520.000 električnih putničkih automobila i kombija koji se očekuju da će biti prodani 2027. godine bilo bi podložno carinama. To je ukupno oko 17,9 milijardi eura vrijednih vozila.
ACEA stoga poziva na odgađanje strožih zahtjeva. Konkretno, želi da se zahtjev za sastavljanje baterijskih paketa u Evropi odgodi do 2030. godine, te dodatni zahtjev da se katodni materijal u elektrodama mora proizvoditi u Evropi do 2032. godine.
Proizvođači upozoravaju da bi dodatne carine mogle poskupjeti električne automobile evropske proizvodnje, čineći ih manje konkurentnim kineskim modelima. Tržište Velike Britanije je posebno važno jer evropski proizvođači imaju snažnu izvoznu poziciju, ali se suočavaju i sa sve većom konkurencijom kineskih kompanija.
Brisel razmatra dvije opcije
Evropska komisija navodno razmatra blaže, vremenski ograničene promjene od onih koje traži ACEA. Jedna opcija je jednostavno odgađanje pravila za godinu dana.
Drugi prijedlog bi predvidio dvogodišnji mehanizam prema kojem bi proizvođači mogli kompenzovati izvoz automobila s neusklađenim baterijama prodajom drugih modela na domaćem tržištu koji koriste usklađene baterije.
Takav sistem bi proizvođačima dao veću fleksibilnost u upravljanju proizvodnjom i nabavkom baterija, bez potpunog napuštanja cilja razvoja evropskih lanaca snabdijevanja. Međutim, prijedlozi se još uvijek razmatraju i mogli bi biti podložni promjenama.
Odgađanju se protivi dio evropske hemijske industrije. Proizvođači materijala za baterije već su uložili milione eura u evropske pogone za proizvodnju aktivnih katodnih materijala, ključnih metala koji čine pozitivnu elektrodu baterije. Smatraju da bi ustupci proizvođačima automobila oslabili potražnju za njihovim proizvodima i ugrozili ulaganja u evropsku proizvodnju.
Evropa ulaže milijarde, ali se i dalje oslanja na uvoz baterija
Razmjere problema vidljive su i u Velikoj Britaniji. Izvještaj koji je ovog mjeseca pripremila kompanija LSE Consulting za udruženje proizvođača motora u Velikoj Britaniji SMMT pokazuje da je od 2017. godine u proizvodnju električnih vozila i baterija uloženo oko 72 milijarde eura. Uprkos tome, Velika Britanija i dalje uvozi oko dvije trećine litijum-jonskih baterija koje koristi.
Britanska domaća baza za proizvodnju baterija je još manja nego u Evropskoj uniji, što otežava ispunjavanje zahtjeva o porijeklu dijelova.
Pročitajte još:
Izvršni direktor SMMT-a, Mike Hawes, upozorio je da su britanska i evropska automobilska industrija snažno povezane. Godišnja trgovina automobilima između dva tržišta iznosi oko 80 milijardi eura, a milioni radnih mjesta zavise od industrije.
Izvještaj stoga poziva na usklađivanje politika, fleksibilniju primjenu pravila o porijeklu i zajedničku strategiju o baterijama. EU je odredište za 60% izvoza vozila iz Velike Britanije, dok Velika Britanija kupuje oko 30% automobila iz EU. Tržište Velike Britanije je takođe najveći pojedinačni kupac električnih vozila proizvedenih u EU.
Industrijska politika se sukobljava sa stvarnošću proizvodnje
Ovaj slučaj ističe jednu od ključnih dilema evropske industrijske politike. Pravila o lokalnom porijeklu trebala su stvoriti podsticaje za ulaganja u baterije, sirovine i hemijsku industriju i smanjiti ovisnost o azijskim dobavljačima.
Ali ako se implementiraju prije nego što se domaći kapaciteti dovoljno razviju, mogli bi povećati troškove za upravo one proizvođače koje bi trebali zaštititi.
Evropska automobilska industrija je stoga uhvaćena između dva cilja: izgradnje vlastitog lanca snabdijevanja i održavanja konkurentnosti na tržištu električnih vozila. Previše stroga pravila mogla bi povećati cijene u kratkom roku i dodatno otvoriti prostor za kineske proizvođače, dok bi predugo odlaganje oslabilo podsticaj za ulaganje u evropsku proizvodnju baterija.
Stoga je ključno da Brisel i London pronađu kompromis koji proizvođačima daje dovoljno vremena za prilagođavanje, ali ne poništava industrijske ciljeve zbog kojih su pravila uvedena.



















