Nakon što je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, uz prethodnu saglasnost Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera objelodanilo novi Pravilnik o lovnim sezonama divljači koji je, navode, pripremljen u skladu sa stručnim i naučnim principima, biološkim karakteristikama vrsta i praksama evropskih zemalja, a odnosi se i na odstrijel jelena i srna, reagovale su brojne organizacije koje se bave zaštitom životinja i ekologijom.
Iz resornog ministarstva objašnjavaju da Crna Gora ima najmanji broj lovnih dana u odnosu na evropske zemlje, pa će ubijanja životinja biti subotom i za dane praznika. Ističu da time ne ugrožavaju brojnosti divljači, već očuvanje njihovog zdravstvenog stanja.
„Pravilnikom su prvi put jasno definisane lovne sezone za sve kategorije jelenske i srneće divljači, divokozu i muflona, dok su za pojedine vrste periodi lova prilagođeni njihovim biološkim karakteristikama, klimatskim uslovima, migracijama, kao i potrebi zaštite poljoprivrede i šumarstva“, kazali su iz Ministarstva.
Objašnjavaju da se lovne sezone i kvote određuju planski, na osnovu stručnih kriterijuma i potreba konkretnog staništa, a ne proizvoljno. Razumiju interesovanje javnosti za pitanja zaštite divljači, te da svaku incijativu smatraju dobrodošlom. Ipak, ističu da je važno razdvojiti donošenje propisa od njihove primjene.
„Nezakonit lov, prekoračenje odobrenih kvota ili bilo koje drugo kršenje propisa neprihvatljivo je i Ministarstvo će podržati svako zakonito postupanje nadležnih organa u cilju zaštite divljači i očuvanja prirodnih resursa. Struka i održivo upravljanje ostaju osnov za donošenje odluka Ministarstva u oblasti lovstva“, istakli su iz tog resora.
Novi kalendar lova stupa na snagu prvog dana oktobra, pa od tada srnama i njihovim mladuncima nije sigurno u šumi. Njihovi lagani i još nesigurni koraci su na nišanu, a sve zbog evropskih usklađivanja, kažu donosioci odluka.
Tvrde da sve rade u interesu životinja.
„To treba razumjeti kao dio sistema upravljanja divljači, a ne kao odluku o nekontrolisanom smanjenju populacije. U skladu sa Direktivom o staništima, za vrstu srna ne postoji posebna zaštita kroz Aneks II ili IV. Međutim, u određenim nacionalnim pravnim sistemima srna je povezana i sa Aneksom V, koji obuhvata vrste čije uzimanje iz prirode može biti predmet mjera upravljanja. Prilikom izrade Pravilnika bila je uključena i Evropska komisija, koja je dala pozitivno mišljenje“, ističu iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević, očajan je zbog Pravilnika i tvrdi suprotno. Uvidom u tekst Direktive 92/43 Evropske unije srna se ne nalazi u Aneksu V, pa je, kaže on, pozivanje na taj akt pravno netačno. Naglašava da Crna Gora nema nikakve podatke o tačnom broja srna na terenu, za razliku od Slovenije, Hrvatske ili Njemačke koje imaju stotine hiljada prebrojanih jedinki i strogu kontrolu.
„Da li znate kako se broji populacija u Crnoj Gori? Članovi lovačkih udruženja sjednu u kafanu i pišu: Ima sto komada vukova, pet hiljada komada zečeva, deset hiljada komada jarebica kamenjarki. I šta onda imamo? Imamo da biolozi izađu i izbroje jarebice kamenjarke u cijeloj Crnoj Gori, izbroje 1.200, a za tu godinu izvještaj lovačkih udruženja bude da ima 21.000. Njima je u interesu da ima više divljači u lovištima, da bi mogli više da love“, objašnjavar Dragićević.
Istog je stava biolog Vuk Iković koji za Biznis.me tvrdi da se u crnogorskim lovištima ne zna koliko ima jedinki bilo koje lovne vrste. Procjena se, kaže, vrši na osnovu izvještaja korisnika tih lovišta. Traži da se Pravilnik hitno povuče i stavi van snage.
„U supronom, to će biti samo još jedan korak u legalizovanju krivolova, jer se ovim pravilnikom odobrava ne samo lov na srnu, nego i na divokozu, divlju mačku i neke druge vrste, od 1. septembra do 31. decembra, kada se mnoge od njih razmnožavaju“, naglasio je Iković. Isto su reagovali iz Agencije za zaštitu životne sredine – traže povlačenje takve odluke najhitnije jer su, ističu, pripremili knjigu amandmana i obrazloženja zašto određene vrste sisara i ptica ne mogu da se love, ali da to niko nije uvažio.
Za ornitologa Darka Saveljića Pravilnik je legalizacija apsolutne anarhije i pustošenje prirode jer Crna Gora, upozorava naš sagovornik, postaje država koja dozvoljava da se ubijaju ženke i njihova mladunčad, što nije bio slučaj 2010. godine i pravilnikom iz te godine.
Na isti način se kod brojnih vrsta ptica koje su preletnice ili koje se nalaze na crvenoj listi Crne Gore odobrava njihov odstrijel, što je, takođe, neprihvatljivo, ističe Saveljić. Zabrinjava ga što se, pod izgovorom evropskih standarda, zanemaruju vrste koje su pod strogom međunarodnom zaštitom, poput balkanske divokoze.
„I ne samo lov na srnu ,tu je i balkanska divokoza koja ne živi nigdje van Balkana, a strogo je zaštićena Aneksom II Direktive o staništima i prema njoj se mora posebno gazdovati. Ona mora biti dodatno zaštićena u Crnoj Gori, jer planiramo ulazak u Evropsku uniju“, kazao je Saveljić.
Zabrinjava ga što je saglasnost na takav dokumet dao ministar ekologije Damjan Ćulafić. „Svojim potpisom presudio je i drugim vrstama koje su rijetke, prorijeđene i koje se nalaze na crvenoj listi. Dodatno, potpisom je produžio lovnu sezonu ne samo na nedjelju i dane praznika već na: subotu, nedjelju, državni praznik i dane praznika. I sve to uprkos podebeloj knjizi obrazloženja pripremljenoj od strane Agencije za zaštitu životne sredine zašto to ne smije da uradi. Prije par dana isti je gospodin slavio 35 godina ekološke države za koju nije uradio ama baš ništa!“, upozorio je Saveljić.
Na reakcije ekološkihi aktivista i brojnih udruženja, resorni ministar Damjan Ćulafić odgovara sa stanovišta politike. a ne struke. Tvrdi da je lov na srnu i njeno lane dozvoljen novim Zakonom o lovstvu, koji je izglasala Skupština Crne Gore, te da je u pogledu davanja saglasnosti taj resor bio prinuđen da postupa shodno instrukcijama Evropske komisije.
Građanski aktivista i biolog Vuk Iković, upozorava da takvi argumenti svjedoče da se ponavlja zloupotreba prirode.
„Zloupotreba prirode je uvijek praćena zloupotrebom čovjeka. U državi u kojoj se štiti priroda, uvijek se štite i životinje i čovjek. Tamo gdje nema zaštite čovjeka, nema ni zaštite prirode. Ako se dozvoli lov na životinje u fazi njihovog razmnožavanja to je najveći mogući udar na tu lovnu vrstu, bilo da se radi o srni, divokozi, medvjedu, vuku, ili bilo kojoj drugoj vrsti. Lov na mladunčad i ženke je zapravo potpis kojim se uništava jedna vrsta, odnosno populacija, bilo srne, divokoze ili neke druge vrste. Na taj način se pustoše šume, polja, goleti, a mi postajemo siromašniji. Na taj način se pravi udar i na one zbog kojih se možda i štelovao ovaj pravilnik, a to su prije svega ljudi koji se ne pridržavaju lovnih standarda, odnosno propisa iz oblasti lovstva, jer ovaj pravilnik može samo da stimuliše krivolov“, upozorava Iković.
Ima savjet za donosioce odluka. „Ako želite da uspijete u svom poslu, jako je bitno da konsultuje struku, koja je primarno bazirana na naučnoistraživačkim publikacijama, objavljenim od strane Univerziteta Crne Gore i drugih univerziteta i uskostručnih nevladinih organizacija iz Crne Gore i regiona“, naglasio je Iković.
Pročitajte još:
Sagovornici portala Biznis.me kažu da neće odustati od namjere da istraju u zaštiti tih životinjskih vrsta i predlažu tri ključne stvari.
„Prva je staviti ovaj pravilnik van snage i vratiti prethodni u primjenu. Druga stvar je da se konačno procijeni zvanična brojnost lovnih vrsta, od strane stručnih ljudi koji se bave tim poslom. I treća stvar – ako se Ministarstvo već poziva na mišljenje Evropske komisije, onda to mišljenje treba da objavi, da vidimo stvarno što tamo piše. Na ovome insistiram zato što se Evropska komisija bavi stvarima koje se tiču Evropske unije, a ovdje se radi o vrstama koje su primarno od nacionalnog značaja“, istakli su.
I brojne lovačke organizacije saopštile su da ženke i mladunčad krupne divljači nijesu predviđeni za lov planskim dokumentima i da se ne mogu loviti u Crnoj Gori, iako su novim Pravilnikom o lovnim sezonama svrstani u lovne kategorije, te da neće, posebno, dozvoliti odstrjel srne i laneta.
