Nautički turizam je prostor u kojem Crna Gora ima mediteransku vidljivost. Porto Montenegro, Portonovi, Luštica Bay i ostale marine promijenili su sliku dijela obale i uveli Crnu Goru u krug destinacija koje prepoznaje međunarodna jahting klijentela.
Ali i tu postoji opasnost od pogrešnog zaključka. Nautički turizam nije razvojni uspjeh samo zato što se u marini vide skupa plovila. Prava vrijednost nastaje tek kada se oko plovila razviju domaći servisi: remont, snabdijevanje, gorivo, čarter, tehnička podrška, obuka, smještaj posade, pomorsko pravo, osiguranje, carinske usluge i lokalna proizvodnja, kazao je u razgovoru za portal Biznis.me dr Jovo Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka.
„Ako se u Crnoj Gori samo vežu jahte, zemlja prodaje prostor. Ako se oko njih razvijaju domaće firme i znanje, zemlja razvija industriju. To je razlika između luksuzne slike i ozbiljne pomorske ekonomije. Italija je u toj priči prirodni partner, ali i dokaz neiskorišćenosti. Bar i Bari su pomorski najlogičnije povezani. Apulija, Ankona, Bari i italijanska jadranska obala trebalo bi da budu jedan od glavnih ekonomskih mostova Crne Gore prema Evropskoj uniji. Međutim, pomorskaveza sa Italijom i dalje je previše sezonska, nedovoljno robna i nedovoljno integrisana u širu ekonomsku politiku“, istakao je Rabrenovi.
On navodi da Crnoj Gori nije dovoljno da ima povremenu putničku liniju;već joj je, tvrdi, potrebna stabilna jadranska veza koja povezuje putnike, vozila, robu, malu privredu i logistiku. Naglašava da Crna Gora nije samo mala ekonomija.
Region miljama ispred nas
„Ona je mala ekonomija koja ima more, ali ga još ne koristi dovoljno da promijeni strukturu robne razmjene. Italija i Grčka su za Crnu Goru važni trgovinski i turistički prostori, ali u ekonomskom smislu još mnogo više funkcionišu kao dobavljači i destinacije nego kao dio crnogorske izvozne strategije. Grčka je posebno važna kao ogledalo, iako nije direktno uporediva sa Crnom Gorom po veličini. Prema UNCTAD podacima, Grčka je i dalje vodeća svjetska brodovlasnička zemlja po nosivosti flote, sa 16,4 odsto svjetskog kapaciteta početkom 2025. godine. To ne znači da Crna Gora treba ili može da kopira Grčku. Ali znači da mora razumjeti razliku između zemlje koja ima more i zemlje koja je od mora napravila sistem. Grčka pomorska ekonomija obuhvata brodovlasništvo, luke, trajekte, ostrvske veze, pomorsko pravo, osiguranje, bankarstvo, obrazovanje, remont i akvakulturu. Crna Gora od toga ima pojedine elemente, ali ne i povezanu arhitekturu“, objašnjava Rabrenović.
Ističe da je Albanija bliži i praktičniji regionalni pokazatelj, a da je Drač za Crnu Goru važan ne zato što ga treba posmatrati kao prijetnju, već zato što pokazuje da se južni Jadran infrastrukturno i logistički pomjera. Koper je već regionalni logistički sistem. Hrvatska ima pomorsku mrežu.
Drač raste. Grčka je globalna pomorska sila. Italija je prirodni most prema EU. Najveći evropski lučki sistemi ostali su Roterdam, Antverpen-Briž i Hamburg, a Italija i Španija bile među vodećim pomorskim državama EU po količini obrađene robe.
„To je prostor u koji Crna Gora želi da se integriše kao kandidat za članstvo u EU, ali se u njega ne ulazi samo političkom voljom, nego standardima, procedurama, infrastrukturom i konkurentnošću“, naglašava Rabrenović.
Lokalni nautički turizam nije samo broj
Dosadašnji bilans nautičke sezone u Herceg Novom je na zadovoljavajućem nivou, kazali su nam iz Agencije za upravljanje gradskom lukom Škver.
Brojke govore da će, po vezovima, sezona biti bolja od rekorne prije nekoliko godina.
„Vezovi su od početka maja do polovine jula bili popunjeni oko 80%. Očekujem da tako bude i do kraja jula. Jun je pokazao zaista jedan zavidan rast i više smo nego zadovoljni kako teče ovogodišnja sezona, sa ovim čime raspolažemo. Popunjenost ide i do 90 odsto, imamo turističke brodove koji dolaze na kratki boravak, plovila koja ostaju kraće, čarter plovila, ali i ona koja ostaju duže, do 20 dana ili mjesec“, naveo je direktor Božo Ukropina ističući da su ograničeni brojem vezova.
Prema najavama za avgust i septembar, očekuje da će broj plovila nastaviti da raste.
„Septembar je udarni mjesec u nautičkom turizmu, jer tada padaju cijene čartera. Do kraja oktobra, ako vrijeme posluži, kada budemo sumirali sve rezultate, mislim da ćemo biti na nivou možda čak i 2019. godine“, istakao je Ukropina.
Prošle godine ministarka turizma Simonida Kordić učestvovala je na Ministarskom samitu u Kosta Navarinu u Grčkoj, koji je organizovan povodom otvaranja „Centra za istraživanje i monitoring obale i nautičkog turizma na Istočnom Mediteranu“ i tada je naglasila da je nautički turizam važna komponenta turističkog proizvoda Crne Gore sa potencijalom za dalji rast i razvoj koji će zavisiti, između ostalog, i od prakse zemalja u okruženju, kao i od razvojnih projekata kao što je otvaranje tog centra.
“Crna Gora se pozicionirala kao destinacija koja, uz veliko prirodno bogatstvo i značajno kulturno-istorijsko nasljeđe, ima potencijal da postane prepoznatljiva tačka na mapi nautičkog turizma. Shodno tome, u proteklom periodu prepoznat je značaj ulaganja u visokokvalitetnu turističku ponudu i razvoj ovog vida turizma, koji predstavlja novu razvojnu šansu za potpuniju valorizaciju evidentnih potencijala Crne Gore”, istakla je Kordić.
Ona se, sa predstavnicima, Grčke, Hrvatske, Albanije, Italije i Kipra obavezala da unaprjeđuju saradnju u oblasti održivog nautičkog turizma i podstiču naučni pristup kao osnov za kreiranje politika i strateško planiranje.
Rabrenović: Dobra i loša strana pomorske privrede
„Dobra vijest je da se neki tehnički pomaci već dešavaju. Digitalizacija lučkih i carinskih procedura, elektronski manifesti, SEED+integracija i bolja razmjena podataka nijesu teme koje privlače javnost, ali su za logistiku presudne. Savremena luka ne konkuriše samo dubinom gaza i dužinom obale, nego brzinom papira, predvidivošću kontrole, sigurnošću podataka i pouzdanošću cijelog lanca. Loša vijest je što Crna Gora još nema dovoljno javno vidljivih pokazatelja koji bi mjerili stvarnu ekonomsku vrijednost pomorske privrede. Znamo broj kruzera, broj putnika, broj jahti i količinu pretovara. Mnogo manje znamo koliko nautički turizam ostavlja kroz servis, remont, snabdijevanje, gorivo, posadu, čarter, lokalnu hranu i domaće firme. Još manje znamo koliko pomorci kroz znanje, doznake i međunarodne kontakte mogu biti pretvoreni u domaće centre obuke, konsultantskefirme, tehnološke usluge i pomorsko pravo“, kazao je za naš portal dr Jovo Rabrenović.
Ističe da su, upravo, pomorci jedan od najvažnijih, a najtiših crnogorskih resursa. Oni su, kaže, dokaz da Crna Gora ima ljudski kapital u globalnoj pomorskoj ekonomiji. Ali taj kapital je previše individualizovan.
„Pomorac radi na stranom brodu, stiče znanje i prihod, ali država još nije napravila dovoljno snažan sistem da to iskustvo pretvori u domaće institucije, programe, servise i industriju. U vremenu kada pomorstvo ulazi u fazu digitalizacije, sajber bezbjednosti, zelenih goriva, automatizovanih terminala i novih standarda sigurnosti, znanje postaje jednako važno kao obala“, ističe Rabrenović i tvrdi da Crna Gora plovi na talasu snažne primorske zavisnosti.
Pročitajte još:
„Ako se gleda Luka Bar, plovi sporije nego što bi trebalo. Ako se gleda Kotor, plovi između vidljivosti i rizika preopterećenja. Ako se gleda nautički turizam, plovi prema višoj vrijednosti, ali bez dovoljno izmjerenog domaćeg efekta. Ako se gleda region, plovi u prostoru u kojem Koper, Rijeka, Drač, Bari i grčke luke ne čekaju da se Crna Gora organizuje“, ističe naš sagovornik.
On naglašava da naša država more treba pretvoriti u sistem, jer ako nastavi da ga koristi, uglavnom, kao turističku kulisu, Crna Gora će ostati ekonomija sezone, uvozne zavisnosti, skupih nekretnina i povremenih infrastrukturnih obećanja. Ako more poveže sa lukama, prugom, obrazovanjem, servisima, izvozom, digitalnim procedurama, ribarstvom, akvakulturom i regionalnom trgovinom, može postati mala, ali ozbiljna mediteranska ekonomija, istakao je Rabrenović.
Navodi da more, samo po sebi, ne razvija državu već institucije koje znaju šta sa morem rade.
