Koliko uspješno posluju hotelske grupacije u Crnoj Gori?

Turizam je svakako jedna od najbitnijih privrednih grana na koju se Crna Gora oslanja, pogotovo nakon raspada Jugoslavije, kada to postaje i strateško opredjeljenje. Brojne promjene u tom sektoru uslijedile su nakon 1990-ih, a zatim i nakon obnove nezavisnosti 2006. te je u proteklim decenijama turizam gotovo u potpunosti preuzeo primat u ukupnoj privredi.

U periodu Jugoslavije Crna Gora je, na neki način, bila „uljuljkana“ na jedinstvenom tržištu sa više od 20 miliona  ljudi, kao i obiljem stranih turista, a sve su pratile državna hotelsko-turistička preduzeća, bolje rečeno giganti, poput danas potpuno uništene HTP Boka, koji su u svom sastavu imale brojne hotele i ugostiteljske objekte širom Crnogorskog primorja, a ujedno i bile mjesto za brojnu radnu snagu u turizmu. 

No, zbivanja 1990-ih, ekonomske krize, sankcije ratovi kao i zakonski krajnje problematična privatizacija situaciju su u potpunosti promijenili. Domaći giganti gotovo su zbrisani sa lica zemlje što je širom otvorilo vrata privatnim ali i stranim hotelskim kompanijama.

Takav razvoj hotelske industrije direktno je uticao na ukupnu konkurentnost destinacije. a posebno protekle decenije tržište je doživjelo značajnu transformaciju kroz intezivniji dolazak međunarodnih brendova, ali i jačanje domaćih hotelskih grupacija.

Domaće grupacije – dominacija privatnih, ali i tragovi državnih

Iako sa još uvijek neizvjesnom budućnošću i otvorenim pitanjem potpune privatizacije jer je i dalje u većinski državnom vlasništvu, ujedno i jedna od najvećih domaćih hotelskih grupacija, svakako je Budvanska rivijera, kompanija koja ima dugogodišnju tradiciju i značajan uticaj na razvoj masovnog turizma u zemlji.

Sa druge strane, kada je u pitanju privatno vlasništvo, jedna od vodećih je HG Montenegro Stars, u čijem sastavu se nalaze luksuzni hoteli poput Splendid Conference & Spa Resort i Montenegro Beach Resort. Ova grupacija je poznata po visokom standardu usluge i snažnoj orijentaciji ka kongresnom i wellness turizmu.

Ovo su samo dvije vodeće kompanije u većinski državnom i privatnom vlasništvu, a u narednoj tabeli nalazi se top lista 20 najuspješnijih domaćih hotelskih grupacija, po dobiti u 2025. godini, prema podacima koje je za Biznis.me ustupila bonitetna kuća Company Wall.

Kada je pak riječ o stranim grupacijama, treba istaći da je Crna Gora postala veoma privlačna nekim od najrenomiranijih svjetskih grupacija, te domaći hotelijeri nemaju nimalo lak zadatak u nemilosrdnoj borbi za svakog gosta. To naravno znači i pomno praćenje svakog najnovijeg svjetskog trenda u turizmu, maksimalnu posvjećenost kao i stalna ulaganja u ponudu, kadar i uslugu.

Jedan od najuticajnijih međunarodnih brendova kojeg bi domaći hotelijeri trebali sa pažnjom „pratiti“ je Aman koji upravlja ekskluzivnim rizortom Sveti Stefan i vilom Miločer. Ne treba podsjećati da ovaj kompleks predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola crnogorskog turizma, a kako nekad tako i danas privlači visoko platežnu klijentelu iz cijelog svijeta stoga je od izuzetnog značaja za poziciju Crne Gore na turističkoj mapi planete.

Ako neko možda nije čuo za Aman, onda sigurno jeste za Hilton koji je jedan od prvih velikih svjetskih hotelskih lanaca koji je ušao na crnogorsko tržište a upravlja hotelom Hilton Podgorica koji je sa godinama  postao veoma bitan segment poslovnog turizma u glavnom gradu.

Ovakvi potezi bili su „poziv“ i za mnoge druge hotelijerske kompanije pa je tako Crna Gora sve češće postajala domaćin i drugim renomiranim hotelijerima.

Rizorti kao dodatni aduti

Nikako se ne smiju zaobići ni rezorti koji sve prisutniji. Prvi turistički kompleks takvog tipa u Crnu Goru je došao 2009. godine. Riječ je o Porto Montenegru u Tivtu čija je gradnja počela 2007. godine i u koji je do sada uloženo više od 900 miliona eura čime je višestruko premašen prvobitni ugovoreni iznos od 450 miliona.

Nakon njega stigao je i Portonovi u Kumboru kod Herceg Novog  čija je gradnja zvanično počela 2013. godine, a kompleks je za prve goste otvoren u avgustu 2021. godine. U ovaj projekat je do sada uloženo više od 835 miliona eura, dok se ukupna vrijednost investicije procjenjuje na blizu milijardu eura. Treba reći i da u okviru njega posluje prvi One&Only hotel u Evropi.

Da rezorti postaju sve popularniji i sve unosniji govori i najava gradnje nekoliko novih, ali i već izgrađeni, što se vidi i u njihovo udjelu u priloženoj tabeli.

Ipak, dok konkurencija postaje sve jača, Crnogorski turistički sektor se suočava sa sve većim problemom – izraženim deficitom radne snage.

Upravo radna snaga a pogotovo kvalitetna od ključnog je značaja kako za hotelijere tako i za turizam, a samim tim i državu. No radna snaga odlazi u zemlje koje nude bolje uslove.

Koliko je važno biti budan govori i činjenica da se paralelno sa promjenama na tržištu i u ponudi, mijenjaju i navike turista, što je dodatno oblikovalo ponudu smještaja.

U posljednjih 20 godina, turističke navike u Crnoj Gori značajno su evoluirale. Dok je početkom 2000-ih dominirao je masovni sezonski turizam, sa fokusom na ljetovanje i duže boravke gostiju iz regiona, sada je sve prisutniji prelazak ka kraćim, češćim putovanjima, kao i rast broja gostiju iz zapadne Evrope i udaljenih tržišta.

Savremeni turisti sve više traže autentična iskustva, visok kvalitet usluge i dodatne sadržaje, gastronomije i aktivnog odmora. Upravo to i podstiče razvoj luksuznih rizorta, boutique hotela i specijalizovanih ponuda.

Jednu od ključnih uloga definitivno igra i digitalizacija – online rezervacije, recenzije i društvene mreže značajno utiču na izbor destinacije i smještaja. Pored toga, treba dodati i najnovije trendove poput održivog turizma i ekološke osviještenosti koji postaju sve važniji faktori u odlučivanju i izboru kako destinacije tako i hotela.

Kuda „putuju“ hoteli?

Kad se sagleda ukupna slika, očigledno je da je u ovom momentu hotelska scena u Crnoj Gori kombinacija snažnih domaćih grupacija i snažnijih i renomiranih međunarodnih brendova.

Dok domaće kompanije i dalje imaju važnu ulogu u tradicionalnom turizmu, globalni lanci i investitori donose nove standarde i prate savremene trendove a upravo u prilagođavanju promjenama u navikama turista – od luksuza i personalizovanih usluga do održivosti i digitalizacije – biće ključni u odlučivanju kuda će „putovati“ razvoj hotelske industrije u Crnoj Gori.