Velika preduzeća i dalje su izrazita manjina u crnogorskoj privredi, ali njihov broj raste. Prema podacima MONSTAT-a, u 2025. godini
Novi kalendar lova na divlje životinje u Crnoj Gori stupa na snagu prvog dana oktobra. Od tada, do kraja godine, srnama i njihovim mladuncima nije sigurno u šumi. Njihovi lagani i još nesigurni koraci su na nišanu, jer to dozvoljava Pravilnik koji su donijela resorna ministarstva. Na brojne reakcije ekoloških aktivista i biologa odgovaraju da je sve u skladu sa zakonom.
Danas je Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, pa država mora uspostaviti sistem za njeno spašavanje, kazala je za Biznis.me, Marina Medojević, predsjednica NVO Banke hrane. Navodi da su Crnoj Gori potrebni zakon i funkcionalan sistem za sprječavanje bacanja hrane i organizovano doniranje viškova i da to podrazumijeva jasne procedure za bezbjednost i kontrolu hrane, podsticaje i poreske olakšice za donatore, kao i odgovornost svih učesnika u lancu hrane.Stručnjaci navode da će ukoliko se sadašnji trendovi nastave, kumulativni trošak bacanja hrane u svijetu, do 2030. godine dostići 3,4 biliona dolara.
Ulaskom u e-sistem, odnosno elektronsko evidentiranje kompletne baze podataka, artikala, koji su predmet trgovine, za očekivati je smanjenje sive ekonomije. Jedan od narednih zadataka Komore poreskih savjetnika je da utvrdi,postoji li odgovarajući registar svih artikala na nivou Evrope i kakva je praksa tamošnjih komora, odnosno predstavnika određenih zemalja. Cilj je formiranje jedinstvenog registra, tako da će svaki poreski organ moći da koristi bazu podataka koju dobija prilikom fiskalizacije i na taj način prati tok pojedinih artikala koji su interesantni za same kontrole, kazao je za Biznis.me, predsjednik Komore poreskih savjetnika Zoran Vukićević.
Model povećanja zarada koji je najavljen od 2027. godine donio je i brojna pitanja za privatni sektor. Najavljeni rast životnog standarda, izazvaće veće troškove i pitanje održivosti njihovog poslovanja, upozorava dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka i ističe bojazan da će manji preduzetnici teško nadomjestiti rast produktivnosti i prihoda.
Uvezanost institucaija i privrede neophodna je za razvoj turizma, posebno avio povezanosti naše države. Produženje sezone glavni je zadatak i truističkih poslenika i donosioca odluka, kako bi osigurali veću vrijednost koju turizam stvara za crnogorsku privredu. U tom smsilu neophodan je razvoj aerodormske infrastrukture koja je ovog ljeta pokazalaslabosti. Za dalji rast Crne Gore kao turističke destinacije važan je zajednički nastup kompletne privrede a ne izdvojeno lokalnih turističkih organizacija, saglasna je i struka i politika. Razvoj zdravstvenog turizma osigurava sezonu tokom čitave godine, i na tome, tvrde, treba raditi hitno.
Novi ekonomski program ne stavlja najugroženije među prve kojima država mora pomoći. Samohrane majke, nezaposleni, porodice sa djecom, ljudi koji žive sa bolešću, starije osobe bez adekvatnih primanja i oni koji nemaju nikakav prihod morali bi biti prva linija brige svake odgovorne socijalne politike, objašnjava za Biznis.me ekonomistkinja Marina Medojević. Očekuje da odgovor na to pitanje konačno bude sastavni dio svake ozbiljne ekonomske politike Crne Gore.
Predloženi Euro model je mač sa dvije oštrice. Povećanje zarada je neophodno , ali ne predloženi način, objašnjavaju ekonomski analitičari za Biznis.me. Navode da se radi o jednom modelu ukidanja oporezivanja dohodaka i prelaska na model finansiranja iz zdravstva i penzionog fonda i kroz porez na potrošnju. Tako da je to jedna velika promjena koja će imati negativne posljedice gdje će najteže biti mikro i malim preduzećima koji neće moći da istrpe toliko povećanje izdataka za zarade jer to za preduzeća trošak, dok će se veliki nekako snaći i to na način što će prenijeti na krajnje potrošače. Iz Centra za ekonomske i evropske studije upozoravaju da Euro model može otežati nova zapošljavanja, dovesti do otpuštanja dijela zaposlenih ili povećati rizik od neformalnog rada.
Opština Pljevlja je sa najviše crnih tačaka zagađivača od Termoelektrane, Rudnika uglja, deponija: Jagnjilo, Maljevac i Vektra Jakić. Kad se na to doda i saobraćaj, pa količina individualnih ložišta,mada je većina prešala na pelet, nije čudo što se u sred bijela dana, često ne vidi prst pred okom. Sagovornici portala Biznis.me primjećuju da se mijenja svijest građana, pa je sve manje onih koji koriste ugalj za grijanje. Za razliku od minulih godina, ove zime mnogi će se grijati na struju, jer je i pelet znatno poskupio. Donošenje i usvajanje novog zakona i njegovih odredbi iskorak je ka čistijem i kvalitetnijem vazduhu, ne samo u Pljevljima, već i čitavoj Crnoj Gori. Novi Zakon o zaštiti vazduha predviđa i strožiji sistem kontrole zagađenja, što znači da će veća pažnja biti usmjerena i prema nadležnim institucijama kako bi se utvrdilo da li sprovode mjere za smanjenje emisija štetnih materija, sa krajnjim ciljem postizanja nultog zagađenja i zdravije životne sredine u Crnoj Gori do 2050. godine. Oči ekoloških aktivista uprte su u to da se s riječi preći na djelo.
Velika preduzeća imaju posebno mjesto u ekonomskim sistemima zemalja bivše Jugoslavije, ne samo zbog svoje veličine, već i zbog uticaja
U susret tri i po decenije od proglašenja Crne Gore ekološkom državom na Žabljaku, ekološki aktivisti upozoravaju da nema mjesta slavlju. Zato će se okupiti da pitaju predstavnike institucija kad će građanima osigurati čist vazduh i vodu. Sagovornik portala Biznis.me Vuk Iković ističe da je Crna Gora prepoznata kao država sa bogatim prirodnim resursima, pogotovo rijekama, te da su institucije u obavezi da kontrolišu i sankcionišu one koji ugrožavaju životnu sredinu.
Bankama i regulatornom sektoru neophodna jaka sajber bezbjednost 
Povećanje zarada u skladu sa realnim mogućnostima, Euro model može ugroziti saobraćajna preduzeća 
BIG Shopping Centers ulaže još 140 miliona eura u Crnu Goru u naredne tri godine 
Sindikat traži od Vlade objašnjenje ko je nadležan za primjenu Memoranduma sa Ports Grupom 
Novim pravilnikom precizirano koji zanati se mogu obavljati u stanovima 
99 najuspješnijih srednjih preduzeća: Rast po svim najvažnijim kriterijumima – neto dobit uvećana za 14 odsto 
99 najuspješnijih: Mala preduzeća sve brojnija, ali sporo povećavaju ekonomsku vrijednost 
Najuspješnija velika preduzeća u Crnoj Gori: Nastavlja se pad dobiti, EPCG ispao sa liste 
Može li „Euro model“ zaustaviti privredu? 
Prošle godine uvezeno 539,8 hiljada tona naftnih derivata, saobračaj ubjedljivo najveći potrošač 
Novi broj magazina „Biznis.me” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regiona i svijeta…
Dodajte biznis.me među svoje omiljene izvore u Google-u. Tako ćete naše aktuelne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discover servisu.
