Usvajanjem Agrobudžeta za ovu godinu Crna Gora je osigurala strateški okvir za poljoprivredu kojim je definisala veća sredstva za ruralni razvoj i usklađivanje sa evropskim standardima. Za domaće proizvođače i prerađivače hrane planirana je raspodjela subvencija za nabavku mehanizacije i izgradnju infrastrukture, a sve u namjeri da se smanji trend napuštanja sela. Investicije u opremu doprinose smanjenju fizičkog rada i povećanju kvaliteta proizvoda.
Za dekana Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, prof. dr Igora Pajovića, zajedničko djelovanje države, odnosno sektora koji se bavi poljoprivredom, fakulteta, škole i poljoprivrednih proizvađača je vrlo značajno jer doprinosi povećanju domaće proizvodnje.
„Vrlo je važno ulaganje u modernizaciju, odnosno u sisteme za navodnjavanje i mehanizaciju. Savremena poljoprivreda traži da su mašine moderne. Primjer su firme iz SAD gdje se sve sprema mašinama, pa tako dok proizvod dođe do krajnjeg korisnika, kupca, niko nema dodir sa hranom, na primjeru čipsa, mašine vade, gule, čiste, režu i pakuju obrađeni krompir , koji opet fabrički pakuju, i čovjekova ruka takne tek kad otvori ambalažu“, objašnjava Pajović i naglašava da su za kompletan razvoj poljoprivrede potrebna istraživanja i nova znanja važna za opstanak domaće poljoprivrede.
Prije neki dan obilježen je svjetski dan krompira, namirnica koja je, gotovo, neizostavni dio svake trpeze. Pitali smo profesora Pajovića ima li Crna Gora potrebu za uvozom.
„Kod nas krompir ima tradiciju uzgoja i korišćenja, a kvalitet je dobar, posebno onaj koji se sadi na većim visinama. Naš krompir je neuporedivo bolji od uvoznog. To naši ljudi umiju da prepoznaju, pa često možete čuti, kada prodavci ističu iz kojeg kraja je krompir. Za našu poljoprivredu je najvažnije da očuvamo domaće, jer mi količinski ne možemo biti konkurentni, ali kvalitet je neupitan a to je naučno utvrđeno“, kazao je Pajović.
On napominje da Biotehnički fakultet u razvoju i očuvanju poljoprivrede, uključujući krompir, ima veliku ulogu.
„Biotehnički fakultet će u avgustu obilježiti Dan polja krompira u okolini Nikšića, gdje ćemo predstaviti nove sorte i popularizovati domaću proizvodnju, odnosno dati podršku. Naravno, najveći broj sorti koje se trenutno gaje u Crnoj Gorii provjerene su od strane Biotehničkog fakulteta i naših studenata, i o tome su izlazile doktorske disertacije“, naglasio je Pajović i dodao da je proizvodnja hrane simbol budućnosti, ali ne ona koja je bila prije 40-50 godina, nego savremena poljoprivredna proizvodnja, koja je nasušna potreba svih.
Ujedinjene nacije su 30. maj, prije tri godine, proglasile međunarodnim danom krompira. Te godine agencija UN za poljoprivredu i hranu istakla je značaj krompira za globalnu poljoprivredu, ekonomiju, razvoj i sigurnost hrane, napominjući da je neophodno podizanje svijesti javnog mnjenja o, kako su naveli, ključnoj ulozi krompira u borbi protiv pothranjenosti. Podsjećamo da je predlog da krompir dobije svoj svjetski dan podnio Peru gdje se uzgaja nekoliko hiljada sorti krompira, a u toj zemlji nalazi se i međunarodni centar za krompir.
Profesor Igor Pajović, doktor poljoprivrednih nauka, kaže da je krompir važan za crnogorsku poljoprivredu, te da se njegov uzgoj izučava odavno.
„Krompir je značajan sa više aspekata i mislim da treba da se nastavi sa adaptacijom te biljke u smislu korišćenja novih sorti jer je veoma bitan za Crnu Goru, i neophodna je njegova veća produkcija ili proizvodnja na tržištu. Kod nas ukupne površine nijesu prevelike, ali je veoma značajan“, kazao je Pajović naglašavajući da Crna Gora proizvodi krompir na 2.300 hektara, te da su naši prinosi prilično niski spram svjetskih“, podsjeća da to, ipak, pokriva 80 odsto naših potreba sa proizvodnjom krompira.
„Izuzetak su drugi i treći kvartal godine kada Crna Gora ima veću potrebu za uvozom krompira, zbog velikog broja turista, i sve veće potražnje hotelijera za tom namirnicom, što stvara potrebu za njegovim uvozom“, kaže Pajović i naglašava da se naš krompir gaji u uslovima koji su dobri za njegov kvalitet, na višim nadmorskim visinama.
Takože, kaže te da smo u uzgoju te kulture dobri, u odnosu na druge, za koje, takođe, možemo biti uspješni u zadovoljavanju svojih potreba, ali i izvozu.
„Krompir se kod nas gaji nekih 240 godina, odnosno kada ga je Sveti Petar Cetinjski donio, i ima indicija da se i dan danas gaje određene krtole koje se zovu ruske iako nije dokazano da su iz Rusije i veoma je utemeljen u našoj ishrani, objašnjava Pajović i napominje da Crna Gora ima potencijal da proizvodi više domaćeg krompira nego što je to trenutno, te da je za to, navodi, značajna motivacija, odnosno veliki broj faktora koji utiču, jer površine postoje samo ih treba obrađivati.
Pročitajte još:
Crna Gora je prošle godine uvezla hrane za 772 miliona eura, što je za 30 miliona ili 3,7 odsto više nego godinu ranije. Dnevna potrošnja uvozne hrane vrijedjela je 2,12 miliona eura, što je 3,4 eura dnevno po stanovniku ili 2,9 eura računajući i strance sa stalnim nastanjenjem.
Prije dvije godine, naša zemlja uvezla je 4,2 miliona eura krompira, što sa drugim vrstama povrća iznosi 36 miliona eura. Najviše je uvezeno iz susjednih zemalja i to iz Srbije za 10,7 miliona, Albanije za 6,3 miliona, Turske za 3,7 miliona, Holandije za 2,1 milion, Grčke za dva miliona, Francuske za 1,9 miliona, Italije za 1,7 miliona…
Tradicionalni poljoprivredni proizvod sa sjevera Crne Gore – krompir, uvezen je prošle godine iz 16 država za ukupno 4,2 miliona eura. Krompira je najviše uvezeno iz Francuske za 1,8 miliona eura, Holandije za 982.000, Srbije za 651.000, Njemačke za 132.000, Albanije za 131.000, ali je stizao i sa Kipra, Bjelorusije, Španije…
Prema podacima Monstata, od januara do avgusta prošle godine Crna Gora je uvezla prehrambenih proizvoda i pića za 553 miliona eura, što znači da je u odnosu na godinu ranije, uvoz skočio za 47 i po miliona.
Evropski standardi
Prioritet resornog ministarstva je usklađivanje sa IPARD programima, a proizvođači moraju ispuniti stroge standarde kvaliteta i bezbjednosti hrane da bi konkurisali za sredstva. Zato je važna edukacija poljoprivrednika za popunjavanje prijava kako bi što više njih dobilo bespovratnu podršku.
I Hrvatska zavisna od uvoza krompira
Posmatrajući našu susjednu državu, koja je članica EU, kod poljoprivrednih proizvođača u Crnoj Gori raste zabrinutost, kako će biti tržište kad naša zemlja bude članica. Podaci govore da se Hrvatska suočava sa ozbiljnim padom proizvodnje krompira, koji po tamošnjoj statistici pokriva tek oko 40 odsto potreba tržišta, što znači da su trgovine već sada u velikoj meri oslonjene na uvoz. To za njihove proizvođače dodatno otvara pitanje prehrambene sigurnosti i dugoročne održivosti domaće proizvodnje. Analize pokazuju da pad proizvodnje traje već godinama.
Hrvatska je prije šest godina pokrivala oko 80 odsto svog tržišta u krompiru, ali je nakon zabrane korišćenja sredstava protiv klijanja i rasta troškova brzo pala na 60 odsto. Dodatni udar zadale su klimatske promjene, pa je u sezoni 2025. i 2026. proizvodnja pala na svega 40 odsto potreba. Suša je značajno smanjila prinose, koji su se kretali između 10 i 12 tona po hektaru, dok u normalnim uslovima iznose od 30 do 40 tona. Istovremeno, dodatni problem nastao je nakon pada cijene te namirnice, zbog velikih viškova krompira u zapadnoj Evropi, gdje su proizvođači imali rekordne prinose i višak robe prodavali po veoma niskim cijenama. Proizvođači ističu da je situacija dodatno pogoršana konkurencijom iz zemalja poput Holandije, Francuske, Nemačke, Poljske i Belgije.
Da zabrinutost crnogorskih proizvođača krompira ima utemeljenje potvrđuje i izjava profesora s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dr. Iva Grgića koji je naglasio da rast uvoza prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda ne znači samo količinski uvoz više, nego i vrijednosni, jer ulaskom u EU tržišta su sve više izložena cijenama hrane na svjetskom, koja diktiraju veliki proizvođači, a Hrvatska nije bila spremna za takvu tržišnu utakmicu.
