Dok su neki građani u dilemi gdje da kupe stan i po kojoj cijeni, podstanari su svakodnevno u problemu kako da plate prispjelu kiriju i dažbine. To što statističari upoređuju cijenu kvadrata, nekada i sada, njih mnogo ne dotiče, jer za većinu kupovina svog krova nad glavom je nedostižna, posebno kada imaju zvaničnu informaciju Monstata da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Crnoj Gori, u prvom kvartalu, koštala 2.445 eura. Na primorju i do dvije i po hiljade, pa dalje, u zavisnosti od lokacije i luksuza. Na sjeveru je kvadrat stana koštao 1.708 eura.
U poređenju sa posljednjim kvartalom prošle godine, cijene u novogradnji porasle su 11 odsto, a u odnosu na isti period prošle godine skuplji je za 13 odsto. Iz Uprave za statistiku kazali su da prosječna cijena kvadrata u velikoj mjeri zavisi od učešća stanova iz kategorije solidarne stambene izgradnje.
Za većinu podstanara te brojke su nedostižne, što ih uvjerava da solidarnost, kroz stambenu izgradnju, gubi smisao.
Iz Udruženja podstanara Crne Gore razočarani su što statistika, ali i druge institucije ne sabiraju njihov život, koji je, navode, iz dana u dan, skuplji i teži. Prestali su, ističu, davno upoređivati ono što je bilo prošle godine, jer je to, navode neuporedivo. Brine ih što oni, koji bi trebalo da brinu o njima, sve manje pričaju o stambenoj krizi, odlasku mladih i sve težem dolasku do krova nad glavom.
Predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore Dragan Živković za Biznis.me navodi da pitanje podstanara proteklih mjesec dana gotovo da nije bilo prisutno u javnom prostoru.
„To nam govori da podstanari još uvijek nijesu prepoznati kao zasebno društveno pitanje koje zaslužuje kontinuiranu pažnju medija, institucija i donosilaca odluka“, istakao je Živković, napominjući da su od podstanarskih, interesantniji tržišni trendovi. „Niko, osim nas iz Udruženja, ne pominje brojne porodice koje svakog mjeseca strepe da li će moći da plate kiriju. Da ne govorim o mladima koji ne mogu da se osamostale, samohranim roditeljima, penzionerima i radnicima koji najveći dio svojih primanja izdvajaju za stanovanje“, ističe Živković.
On ukazuje na pravnu nesigurnost podstanara, nepostojanje adekvatne zakonske zaštite, uslovima zakupa i drugim pitanjima koja direktno utiču na kvalitet života desetina hiljada građana Crne Gore.
„Smatramo da pitanje stanovanja ne smije biti tema samo kada kirije porastu ili kada se pojavi pojedinačni slučaj iseljenja. Stanovanje je osnovno životno pitanje, a položaj podstanara mora postati sastavni dio javnih politika, socijalne zaštite i razvojnih strategija države“, ističe Živković i poziva sve institucije da više pažnje posvete problemima podstanara i da zajedno otvore društveni dijalog o pravu, kako navodi, na dostojanstveno i sigurno stanovanje.
Iz Udruženja podstanara Crne Gore, prije dvije godine, pozvali su sve građane koji žive u zakupljenim stanovima da se prijave za upis u Registar podstanara koji je, kako su tada naveli, dio projekta „Platforma za zaštitu prava podstanara u Crnoj Gori – Integrisana podrška za bolju budućnost“, čiji je cilj unaprijeđenje uslova stanovanja i zaštita prava podstanara širom zemlje. Upisom u Registar podstanari ostvaruju mnoga prava, od subvencija stanovanja do transparentnog apliciranja za stanove.
Raduje ih najava pripreme novog Zakona o stambenoj podršci, ali bez Zakona o podstanarima, uvjereni su iz tog udruženja, njihov status ne može biti adekvatno riješen, traže, ispunjavanje konkretnih prijedloga:
- Uvođenje eksplicitne pravne zaštite podstanara u okviru novog zakonskog okvira ili kroz poseban Zakon o podstanarima, koji će detaljno regulisati prava, obaveze i zaštitu podstanara;
- Obavezna uspostava i korišćenje registra podstanara na nacionalnom nivou radi transparentnosti i efikasnog upravljanja stambenom podrškom;
- Predviđanje modela podrške postojećim podstanarima, uključujući subvencije za zakup i mogućnost prelaska u zakup stanova iz Nacionalnog stambenog fonda pod povoljnim uslovima;
- Široka i uključiva javna rasprava u kojoj će Udruženje podstanara i druge relevantne organizacije imati aktivnu ulogu;Uvođenje efikasnih sankcija za nepoštovanje prava podstanara i zloupotreba zakupodavaca, sa jasnim procedurama za žalbe i zaštitu stanara;
- Donošenje posebnog Zakona o podstanarima u najkraćem mogućem roku;
- Organizovanje edukativnih kampanja za podstanare o njihovim pravima i dostupnim mogućnostima stambene podrške“.
Iz Vlade kažu da su spremni da sarađuju, pa su u cilju rješavanja položaja podstanara najavili donošenje strategije stambene politike do 2034. godine, kojom će se, uvjereni su, uspostaviti registar podstanara. Očekuju da će tako smanjiti učešće sive ekonomije u sektoru privatnog smještaja, jer nezvanični podaci govore da hiljade građana živi u iznajmljenim objektima bez ikakve pravne zaštite ili validnih pismenih ugovora.
Oprez pri kupovini nekretnine, vrebaju prevare na internetu
Dok se u javnosti sve više govori o cijenama kvadrata, podstanari vode tihu bitku opstanka. Iz Udruženja podstanara Crne Gore navode da je stambena kriza među najvećim problemima građana ali da ih sistem ne vdii, iako i oni imaju pravo na siguran dom. I dok se dovijaju na različite načine da riješe krov nad glavom, u toj želji neki dožive dodatni udarac.
Jedna od njih je Podgoričanka Nina Zečević koja je sanjala da tuđi krov nad glavom zamijeni svojim, pa je ušla u kupovinu montažne kućice. Umjesto da dobije ključ u ruke, njena podstanarska briga je udvostručena jer sad vodi i sudski postupak.
„Moj san se izgleda pretvorio u košmar i to očigledno može svakom da se desi. Sve je počelo na društvenim mrežama. U želji da riješim stambeno pitanje, prije tri godine, povjerenje sam poklonila firmi iz Turske koja se bavi gradnjom montažnih kuća čelične konstrukcije. To je za mene bila idealna prilika, jer sam imala taman toliko novca“, ispričala nam je Zečević.
Uvjerena je bila od početka da se radi o ozbiljnom pravnom poslu jer je sve, tvrdi, povjerila advokatu koji je ugovor potpisao kod notara.
„Bila sam uvjerena da sam se tako potpuno pravno osigurala“, objašnjava naša sagovornica i svoju priču prenosi mnogima, kako bi svojim primjerom upozorila druge da ne dođu u sličnu situaciju. Problemi su, kaže, počeli onog trenutka kada je uplaćena prva svota novca na račun firme, a onda su, navodi, radovi stali u prvoj fazi gradnje, a izvođač se nije javljao narednih mjesec dana.
„Nakon mjesec zvali su me da uplatim drugi dio novca, odnosno 15 hiljada eura kako bi nastavili s gradnjom, što sam ja i uradila i nikada ih više nisam vidjela“, navodi Zečević, koja je i dalje podstanarka, a pravdu traži na sudu.
Pročitajte još:
„Angažovala sam advokata i na sudu dobila presudu na preko 40.000 eura, ali je vrlo teško izvodljivo uopšte vratiti te pare po mišljenju advokata i struke, zato što se radi o stranoj firmi, koja može vrlo lako da se ugasi, da se otvori nova, iako je sad njihov račun u blokadi, ali neki su advokati optimistični pa kažu od sad pa pet šest godina ima nade“, kazala je Zečević.
Ostalo joj je da broji dane i godine i gura podstanarski život, jer mogućnosti nema za podizanje stambenog kredita a kvadrat stana je skup.
