Iako je tople proljećnje dane nakratko prekinula kiša, to nije poremetilo planove domaćim i inostranim gostima da posjete crnogorsko primorje. Početkom ovog mjeseca u Budvi je bilo oko osam i po hiljada turista. Iz lokalne turističke organizacije su nam rekli da je ta brojka, u odnosu na isti period prošle godine, znatno bolja te da veći priliv gostiju očekuju naredne sedmice, jer 30. aprila počinje Međunarodni karneval, koji traje do trećeg maja.
Uprkos tome što je godina počela dobrom posjećenošću, u Tivtu je nakon božićnih praznika zabilježen značaj pad posjetilaca. Nadaju se da će rupu „ispeglati“ organizovanim dolascima već od kraja aprila. Iz lokalne turističke organizacije su nam kazali da blježe pad dolazaka sa tržišta Izraela, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske i Azerbejdžana još od kraja februara. Uvjereni su da će se to neminovno odraziti na ostatak godine.
Prema podacima TO Tivat, prošle godine je ostvareno oko 167.000 dolazaka, što je za pet odsto više nego 2024. godine, dok je broj noćenja dostigao skoro milion i po, što predstavlja rast od šest procenata. Istovremeno, ukupni prihodi porasli su za tri procenta.
U Vladi očekuju da će boljom ponudom, osim kupanja i sunčanja, primorje privući goste i drugim sadržajima. U prvoj polovini jula Ulcinj je domaćin festivala „EXIT to Montenegro“, a Budva „Sea Dance“ festivala krajem avgusta. Procjenjuju da se tokom trajanja tih događaja može ostvariti i najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura direktne turističke potrošnje.
U resornom ministarstvu se nadaju da ta ponuda može dodatno ojačati imidž Crne Gore kao atraktivne festivalske destinacije. Ipak, uspjeh u velikoj mjeri zavisi od dobre organizacije i infrastrukture.
Saobraćaj je oblast od koje mnogi strepe. Minulih godina, upravo su gužve na cestama, bile najveća zamjerka gostiju. Dinamika završetka radova na putu Tivat-Jaz značajno je povezano sa uspjehom najavljenih festivala, jer oko 70 odsto posjetilaca tih događaja su stranci. A oni, navode iz resora Simonide Kordić, su dobri potrošači.
„U zavisnosti od toga odakle oni dolaze, isto tako i njihov budžet varira, ali neki prosjek i na smjejštaj i na transport i na svu potrošnju festivala ide od 590 do 1.000 eura. I to je bila kalkulacija koja se odnosila na Novi Sad, zapravo na Srbiju kao destinaciju. Mi moramo uzeti u obzir činjeniicu da će Crna Gora i Ulcinj cjenovno biti više pozicionirane“, kazao je Petar Golubović iz Centra za istraživanje i razvoj turizma.
Premijer Milojko Spajić saopštio je da će u godini kada obilježava dvije decenije obnove nezavisnosti, Crna Gora postati novi dom EXIT festivala.
„Projekat ‘EXIT to Montenegro’ u Ulcinju i Sea Dance u Budvi donijeće našem turizmu najmanje 210.000 noćenja i preko 40 miliona eura prihoda tokom 2026. godine“, naveo je on u objavi na X mreži,, ističući da će uz podršku Vlade, ovog ljeta, Ulcinj i Budva biti epicentar svjetske muzičke scene.
„Očekujemo posjetioce iz preko 100 država i snažnu promociju naše obale na globalnom nivou“, istakao je premijer.
Kritika struke nije izostala
Očekivanja od najavljenih festivala domaći muzičari ne vide kao dobru priliku. Crnogorski izvođač Ivan Ivanović objavio je na svom Facebook profilu snažan kritički komentar u kojem oštro osuđuje favorizujuću politiku države međunarodnih muzičkih festivala u odnosu na domaće autore i festivale.
„E’o gledam cijeli dan po portalima kako me država ubjeđuje kako će Exit festival da nam spasi turizam! Isti Exit festival čiji su oni ogranak išćerali iz države, sa razlogom da se razumijemo! Isti festival koji je izgubio na sudu protiv države u višemilionskom sporu zbog neplaćanja tantijema! Isti festival koji za sve godine postojanja ugostio 0,000001 odsto crnogorskih autora, kako kod nas tako i u matičnoj državi!“, napisao je Ivanović.
On dalje ističe da država, uprkos ovim činjenicama, izdvaja značajne sume za međunarodni festival, dok domaćim organizatorima festivala, koji po njegovim riječima organizuju “isti tip festivala”, pripada znatno manja podrška. Kako je naveo, „država odvaja milion i po eura iz budžeta građana za podršku međunarodnom festivalu“ dok „u istom trenutku ta ista država ljudima odavde koji organizuju isti tip festivala, daju po 10 hiljada, i to možda“.
Pokret za mir i slobodu
Exit je nastao prije 26 godina iz studentskog bunta. Petrovaradinska tvrđava u Novom Sadu, dvije i po decenije bila je njegov dom, ali nakon podrške studentima u Srbiji, organizatori najpoznatijeg muzičkog festivala u toj zemlji, odlučili da stave tačku, pa se taj prestižni muzički događaj „preselio“.
„Od trenutka kada smo prošle godine javno stali uz studente i njihovu borbu za slobodno i pravedno društvo u Srbiji, izloženi smo ogromnim finansijskim i drugim pritiscima, sa ciljem da nam se ukine pravo na slobodu mišljenja i govora”, naveli su organizatori tada na Instagramu.
Kako su dodali, u potpunosti im je uskraćeno javno sufinansiranje na svim nivoima vlasti, bez kojeg u ograničenim srpskim ekonomskim okvirima dugoročno nije moguće realizovati festival veličine i renomea EXIT-a.
EXIT festival je objavio da je svojim izdanjem za 2024. godinu donio značajan doprinos privredi Novog Sada i Srbije, u iznosu od 23,7 miliona eura, čime je ukupni ekonomski efekat festivala od njegovog osnivanja dostigao preko 270 miliona eura.
Prema istraživanju EXIT-a, festival je prošle godine okupio više od 210.000 posjetilaca iz čak 120 zemalja svijeta. Posjetioci su tokom festivala u Novom Sadu i Srbiji prosječno trošili 592 eura, što je porast od 25 eura u odnosu na prethodnu godinu, naveli su iz organizacije. Turisti iz Zapadne Evrope trošili su u prosjeku 832 eura, dok je prosječna potrošnja posjetilaca iz Istočne Evrope iznosila 688 eura, što predstavlja značajan rast od 64 eura u poređenju sa godinom ranije. Navode da su posjetioci izvan Evrope imali najveću prosječnu potrošnju, trošeći u prosjeku 981 euro, što je, navode, gotovo 88 eura više po osobi nego prošle godine.
Situacija u kojoj se EXIT našao, kako tvrde organizatori, nakon pritisaka vlasti i uskraćivanja sufinansiranja od strane Srbije, zbog podrške studentima, usljed čega i napušta tu zemlju bila je tema evropskih poslanika u Briselu. Jedan od najuticajnijih svjetskih medija, britanski Guardian, objavio je specijalan članak o situaciji sa EXIT festivalom, navodeći da se jedan od najvećih muzičkih festivala u Evropi više neće održavati u Srbiji, zbog “nedemokratskih pritisaka vlasti”.
Dočekuje li Crna Gora spremno EXIT?
Putna infrastruktura je minulih godina, bila jedna od najvećih kritika turista koji su dolazili ili prolazili kroz našu državu. S obzirom da se do EXIT-a uglavnom stiže putnim pravcem koji se još uvijek radi, turističke radnike brine, ne samo uspjeh tog festivala, od kojeg Vlada očekuje velike prihode, već i razvoj sopstvenog biznisa.
Ministar pomorstva Filip Radulović uvjerava da će sve četiri trake puta Tivat-Jaz biti pod asfaltom do kraja maja. Naglasio je da je prije dvije i po godine, kada je preuzeo resor saobraćaja, došao na gotovu štetu, ali i tada kao i sada interzivirao je radove na tom projektu.
„Četiri trake će biti pod asfaltom do 31. maja i stojim pri tom obećanju. E sad to ne znači ovaj završni sloj, ali i on će se započeti u narednih 10-ak dana na dionici pri Tivtu, dakle prvoj dionici. Kolovoz će biti prohodan i bezbjedan, ne kao prošle sezone, nego će se nesmetano saobraćati. Završni sloj neće biti na svakoj dionici od ovih devet, ali će biti prohodno i bezbjedno“, naveo je Radulović.
Za predsjednika Opštine Tivat, Željka Komnenovića, dinamika radova na putu Tivat-Jaz je ispod očekivanja. Upozorava na pritisak koji stvaraju sezonski letovi na Aerodromu Tivat, kao i na predstojeće međunarodne događaje koji će dodatno opteretiti saobraćajnu infrastrukturu.
Pročitajte još:
I prvi čovjek Budve, Nikola Jovanović, tvrdi da posao neće biti završen na vrijeme. Plaši se da će to i ovog ljeta otežati dolazak turista i negativno uticati na ukupni utisak destinacije.
„Mislim da ćemo loše iskustvo turista koji su posjetili Crnu Goru imati tek ove godine i da to nije nešto što je dobro pripremljena turistička sezona ili njena valorizacija. Kada imate činjenicu da je rok promijenjen već tri mjeseca za konačni završetak radova, do januara 2026. godine bulevar Tivat–Jaz je trebalo da bude gotov u potpunosti, odnosno stavljen u upotrebu, onda svjedočimo nečemu što znači drastično promijenje rokova i završetka tih radova“, istakao je Jovanović.
I član Odbora za turizam Privredne komore Crne Gore Dragan Ivančević strahuje da Crna Gora neće iskoristiti šansu da ima uspješnu turističku sezonu, i pored toga što je kriza na Bliskom istoku značajno uticala na turizam i putovanja za milione turista, jer država, tvrdi on, organizuje turizam na volonterski, neozbiljan način.
„U nedostatku Zakona o turizmu, nedostatku strategije u razvoju turizma, organizovanog destinacijskog menadžmenta već sada trpimo veliku štetu zato što kao država i kao destinacija nemamo tu inicijativu koja bi mogla da organizuje i podstakne sve naše partnere da bolje nastupe na tim tržištima, posebno zapadnoevropskim koja su za nas najvažnija za produžetak sezone“, kazao je Ivančević.
Kaže da su dugoročne posljedice već na vidiku, jer Crna Gora nema ono što svaka normalna turistička destinacija ima a to su strategija marketinga, strategija razvoja turizma, a nedostaje i Zakon o turizmu.
