Ovogodišnja berba breskve i nektarine u Plantažama 13. jul, počela je sredinom maja, nekoliko dana ranije u odnosu na prethodnu godinu, jer su vremenski uslovi tokom vegetacije bili dobri.
Za razliku od prošle godine, koja nije odgovarala rodu, i cijeli region imao manje prinose, ove godine je situacija drugačija i znatno bolja, kazala je za Biznis.me Marija Gašović, PR menadžerka kompanije 13 jul Plantaže.
„Za nas je veoma važna bila i kiša koja je pala tokom maja i početkom juna. Samo 15. i 16. maja palo je oko 70 litara kiše na Ćemovskom polju. Imajući u vidu da je tome prethodio sušan period, kiša koja je pala tih dana bila je dragocjena, kao i ona prvih dana juna. Sve agrotehničke i pomotehničke mjere su odrađene u punom obimu i u zadatim agrorokovima“, objasnila je Gašović.
Na ukupno 72 hektara voćnjaka u Plantažama se gaji više od 35 različitih sorti breskve, nektarine i kajsije. Zbog velikog broja sorti, koje dozrijevaju u različito vrijeme berba traje više mjeseci.
„Trenutno se beru rane sorte, dok završetak berbe očekujemo početkom septembra, kada na red dolaze naše najkasnije sorte. Organizacija rada prilagođava se dinamici dozrijevanja pojedinačnih sorti, kako bi se plodovi ubrali u optimalnom stepenu zrelosti i kako bi tržištu neprekidno obezbijedili svježe plodove visokog kvaliteta“, istakla je naša sagovornica.
„Ovogodišnja berba teče planiranom dinamikom. Za ovu sezonu planirano je da se ubere preko 700.000 kg ovog voća. Dnevno se ubere od 10.000 do 15.000 kg“, kazala je Gašović.
Napominje da su zadovoljni ovogodišnjim kvalitetom, te da je voće krupno, dobro obojeno i ukusno.
„Zadovoljni smo i povratnim reakcijama koje dobijamo sa tržišta. U odnosu na uporedni period prošle godine bilježimo bolje rezultate i količinske i finansijske. Osim na domaćem, voće Plantaža plasira se i na regionalnim tržištima Srbije i Hrvatske. U našim maloprodajnim objektima cijena je 2,60 eura za kilogram svog voća (breskva, nektarina i kajsija)“, kazala je sagovornica našeg portala.
Objašnjava da se već na terenu vrši prva selekcija plodova, pri čemu se posebna pažnja posvećuje kvalitetu te da posebno vode računa o transportu i objasnila da nakon transporta do hladnjače, plodovi prolaze proces predhlađenja u predkomorama, a zatim slijedi njihovo sortiranje, pakovanje i priprema za tržište.
Navodi da je na poslovima berbe angažovano oko 40 radnika, dok je u periodima intenzivnijeg pristizanja sorti taj broj dostizao i do 60 radnika.
„Iako trenutno ne možemo govoriti o kritičnom nedostatku radne snage, uvijek postoji potreba za dodatnim brojem obučenih berača, koji mogu brzo da se uključe u proces berbe tokom perioda najvećeg opterećenja, kada su poslovi berbe u pitanju“, kazala je PR kompanije Plantaže.
Nagla#ava da se poslovi berbe breskve i nektarine ubrajaju među fizički zahtjevnije sezonske poslove u poljoprivredi.
„Obavljaju se na otvorenom prostoru, u periodu godine kada su temperature visoke, što iziskuje da se berba organizuje u jutarnjim časovima. Radni dan tokom berbe počinje od 5:30 časova i traje do, približno, 12 časova. Pored fizičkog angažmana, berba zahtijeva određeno iskustvo i pažljivo rukovanje plodovima kako bi se sačuvala njihova tržišna vrijednost“, objasnila je Gašović ističući da se dobrim radom može i lijepo zaraditi.
„Zarade su obračunavaju po učinku, pa je tako cijena pvc gajbe od 8 kg – 0,55 eura. Prosječna zarada se kreće od 25 do 30 eura po danu, s tim da iskusniji radnici mogu da zarade i znatno više“, objasnila je naša sagovornica, napominjući da je poljoprivredna proizvodnja specifična po tome što se ključni radovi, poput berbe, realizuju u relativno kratkim vremenskim rokovima i direktno zavise od vremenskih uslova i stepena zrelosti plodova.
Kako kaže, pravovremeno obezbjeđivanje radne snage od velikog je značaja za uspješnu organizaciju proizvodnje.
„Posljednjih godina primjetan je manji interes domaće radne snage za sezonske poslove u poljoprivredi. Ove, najveći broj nerezidenata dolazi iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije. Riječ je, uglavnom, o radnicima sa iskustvom, koji se Plantažama vraćaju iz godine u godinu. Pored sezonskih berača, u Sektoru vinogradarsko-voćarske proizvodnje trenutno je angažovano oko 300 radnika na različitim poslovima u vinogradima, pa se u periodima pojačanog obima berbe dio tih radnika, u skladu sa potrebama proizvodnje i organizacijom rada, uključuje i na poslove berbe“, objašnjava Gašović i napominje da u Plantažama nema odmora.
Nakon breskve, nektarine i kajsije na red će doći berba stonog grožđe a tokom avgusta počeće i berba vinskog grožđa. U kompaniji očekuju da će ovogodišnja sezona potvrditi kvalitet i potencijal voćarske proizvodnje Plantaža i opravdati povjerenje potrošače u zemlji i regionu.
Porodična gazdinstva zadovoljna rodom, ali ne i prodajom
Na plantaži bresaka u Tuzima, ovogodišnji rod je dobar, kazao je za Biznis.me Emir Frljučkić koji svoje proizvode plasira na domaćem tržištu, i tu je,kaže, najveći problem, jer ima puno uvozne breskve, koja je, tvrdi, naš sagovornik lošijeg kvaliteta i jeftinija, ali niža cijena.
„Breskve su rodile dosta dobro i sa rodom smo zadovoljni, ali nismo zadovoljni prodajom jer nikad gore se breskva prodavala nije nego ove godine. Plasiramo je, uglavnom, na Kamionsku pijacu, prodaje se količinski, ali cijena je ove godine, možda i najgora od kad se bavimo poljoprivredom. I dalje mislim da je najveći problem uvoz voća iz drugih država“, uvjeren je Frljučkić.
Kaže da je sa početnih dva eura po kilogramu, cijena pala na jedan euro i niže od toga.
„Gore ne može bit od toga, a ni po toj cijeni je ne mogu prodati. Po 1,20 eura su stigla dva šlepera iz Albanije i Srbije i odmah zaglavi naša roba, i tako proizvod propada“, kaže naš sagovornik koji u svom breskvarniku ima više sorti, od koji je, kaže, „Glorija“ najbolja i najizdržljivija jer, objašnjava, može da stoji duže da se ne pokvari.
Navodi da je teško sačuvati kvalitet ovog voća, ima dosta posla oko njenog održavanja tokom cvjetanja i roda, jer, navodi, ako se preskoči jedno prskanje ili se malo duže zapostavi tu više nema ni breskve ni roda. To dobrog ploda ima više faktora, osim brige o stablu, i priroda treba da je saveznik. Sjeća se kad mu je prije nekoliko godina grad uništio čitav rod.
Pročitajte još:
Zanimljivosti
Breskva je jedna od najpopularnijih voćnih vrsta u svijetu, a potiče iz Kine. Najveći proizvođači breskve u Evropi su Italija, Grčka, Španija i Francuska. Breskve su bogate vitaminom C, kalijem, vlaknima i antioksidansima, a zahvaljujući visokom sadržaju vode (oko 90 odsto), odlične su ljetne saveznice u borbi protiv dehidratacije. Nutricionisti navode da nisu teške ni naporne za probavu, pa su čest izbor i u prehrani male djece, starijih osoba ili onih s osjetljivim želucem.
Zanimljivo je da se ljekovita svojstva breskve spominju još u antičkoj Grčkoj i Rimskom carstvu — koristile su se u balzamima za kožu i pripravcima za želudac.
Breskve i zdravlje su saveznici i po pitanju zaštite kože, posebno sada u vrelim ljetnjim danima, iako ne mogu zamijeniti korišćenje zaštitnog faktora. Ipak, zahvaljujući beta karotenu koji je provitamin A i vitaminu C, breskva štiti kožu od štetnih UV zraka i slobodnih radikala.
