U Crnoj Gori, prema Registru koji vodi Sertifikaciono tijelo Monteorganica, u organskoj proizvodnji nalazi se 469 proizvođača. Prijavljene su različite vrste proizvodnje, biljna proizvodnja ( voćarstvo, povrtarstvo, ratarstvo, uzgoj ljekovitog bilja, sakupljanje šumskih plodova i ljekovitog bilja ), stočarska proizvodnja ( stočarstvo i pčelarstvo), prerada organskih proizvoda kao i uvoz organskih proizvoda.
Sa Jovanom Jakšić Vukčević, ing. zaštite bilja i predstavnicom certifikacionog tijela za organsku proizvodnju, za Biznis.me razgovarali smo, pored ostalog, o kontroli organske hrane, njenom uzgoju i usklađivanju sa standardima EU. Iako u svakodnevnom govoru često koristimo izraz „domaće“ misleći da je to automatski i najzdravije, u svijetu hrane „organsko“ i „domaće“ označavaju dvije potpuno različite stvari.
Biznis.me: Kako se sprovodi kontrola organske hrane?
J. Vukčević: Sertifikaciono tijelo postupak kontrole sprovodi u cilju utvrđivanja stepena usaglašenosti prijavljene poljoprivredne proizvodnje/proizvoda sa propisanim pravilima organske proizvodnje. Shodno prijavi, koju je proizvođač u obavezi svake godine da podnese, priprema se predmet za kontrolu koji predstavlja pripremu dokumentacije neophodne za izvođenje terenske kotrole. Za svaku terensku kontrolu izrađuje se Plan kontrole u koji se unose sve kritične tačke koje je potrebno iskontrolisati. U zavisnosti od vrste organske proizvodnje vrši se pregled proizvodnih parcela, uslova i načina uzgoja životinja, proizvodnih objekata, linija prerade, procesa prerade, dokumentacije i sl., zatim provjera primjene preventivnih mjera i mjera predostrožnosti, uzimaju se izjave proizvođača sve to sa ciljem dobijanja adekvatnih rezultata kontrole.
Biznis.me: Što je potrebno da bi se dobio sertifikat da je proizvod organski?
J. Vukčević: Da bi proizvođač dobio sertifikat, potrebno je da se nakon terenske kontrole utvrdi da li stiče pravo na isti tj da li je kontrolom utvrđeno da su ispoštovane sve tačke Plana kontrole i da zapravo ima proizvod za tržište. Sertifikat je namijenjen tržištu i kao takav izdaje se samo proizvođačima koji planiraju da plasiraju proizvod na tržište.
Biznis.me: U kojoj regiji ima najviše proizvođača organske hrane?
J. Vukčević: Proizvođači su zastupljeni u 24 crnogorske opštine. Najveći procenat zastupljenosti organskih proizvođača je u sjevernoj regiji Crne Gore, gdje se proizvođači najviše bave biljnom proizvodnjom, tj voćarskom. Ukupna obradiva površina u postupku sertifikacije iznosi 890.21 ha. Od 2025. godine primjetno je smanjenje broja proizvođača kao i površina u procesu sertifikacije u odnosu na prethodne godine što je uglavnom posljedica uvođenja naplate usluga kontrole i sertifikacije organske proizvodnje.
Biznis.me: Koje su obaveze organskih proizvođača?
J. Vukčević: Proizvođač je dužan da nam nesmetano obezbjediti da sprovedemo kontrolu proizvodnje koju je prijavio. Takođe da vodi i čuva evidencije i druge zapise vezane za proizvodnju koja je predmet kontrole kao i dio proizvodnje koja nije prijavljena za sertifikaciju, a može imati uticaja na proizvodnju u procesu sertifikacije. Takođe da bi proizvodio organski proizvod dužan je da poštuje pravila koja su definisana Zakonom o organskoj proizvodnji i pratećim Pravilnicima koja su na državnom nivou usaglašavana sa EU Uredbom 848/2018.
Biznis.me: Koja je razlika između organskog i domaćeg?
J. Vukčević: Iako u svakodnevnom govoru često koristimo izraz „domaće“ misleći da je to automatski i najzdravije, u svijetu hrane „organsko“ i „domaće“ označavaju dvije potpuno različite stvari. Glavna razlika je u tome što je organsko strogo kontrolisan i sertifikovan način proizvodnje, dok je domaće pojam koji se odnosi isključivo na tradiciju. Domaći proizvod znači da je uzgajan lokalno (npr. na obližnjoj pijaci ili selu), ali to ne govori apsolutno ništa o tome kako je uzgajan. Manja poljoprivredna gazdinstva mogu, ali i ne moraju da koriste sredstva za zaštitu. Neki domaći proizvodi mogu biti tretirani i većom količinom pesticida nego industrijski, jer mali proizvođači nekada nemaju stručno znanje o pravilnom doziranju.
Organska hrana se proizvodi po tačno utvrđenim zakonskim pravilima. Da bi proizvod dobio oznaku „organski“, proizvođač mora da prođe kontrole sertifikacionih tijela.
Biznis.me: Koliko građani razlikuju domaće i organsko?
J. Vukčević: Vrlo malo su i upoznati da na našem tržištu postoje organski proizvodi. Često su u zabludi da je svaki domaći proizvod i organski. Svijest potrošača se polako mijenja, a tome doprinose i strožiji propisi o kojima se dosta priča. Zakon o organskoj proizvodnji usvojen je krajem 2024.godine a taj Zakon je usaglašavan sa dosta strožijim pravilima Evropske unije.
Biznis.me: Koliko su organski proizvođači upoznati sa EU standardima?
J. Vukčević: Ono što su naša iskustva sa terena, nedovoljno su upoznati sa EU standardima. Crnogorska regulativa – Zakon o organskoj proizvodnji i podzakonska akta usaglašavani su sa EU uredbom 848, određena podzakonska akta trebaju još da se donesu, dobar dio je donešen. EU uredbe se kontinuirano mijenjaju, pa je CG u obavezi da isto tako donosi i ažurira propise sa ciljem potpune usaglašenosti. Osnovna uredba kojima su propisana opšta i posebna pravila organske proizvodnje je Uredba 848/ 2018, Na ovu uredbu naslanjaju se brojne uredbe: delegirajuće, implementacione, uredbe o izmjenama i dopunama, tako da se radi o velikom broju propisa koji su se morali i koji će se i dalje implementirati u naše zakonodavstvo što je veoma zahtjevan proces.
Krajem 2024. godine donešen je Zakon o organskoj proizvodnji.
Ove godine usvojeni su ključni pravilnici koji su usaglašavani sa EU uredbama iz oblasti organske proizvodnje. Tako da će se u narednom periodu, proizvođači morati informisati o promjenama i obavezama koje će morati da ispune u cilju usaglašavanja sa izmijenjenim pravilima. Samim tim biće upoznati i sa EU pravilima organske proizvodnje. U saznanju smo da su se do sada organizovale određene radionice u vezi sa navedenim, ali to mora biti koninuirani proces.
Biznis.me: Može li organska proizvodnja vratiti mlade selu?
J. Vukčević: Organska poljoprivreda mladima može ponuditi sljedeće : mogućnost pokretanja sopstvenog biznisa, veću dodatu vrijednost proizvoda i bolje prodajne cijene, povezivanje sa digitalnim marketingom i internet prodajom, kombinovanje poljoprivrede sa turizmom i preradom hrane, korišćenje nacionalnih i evropskih podsticaja. Međutim, za veći povratak mladih potrebno je obezbijediti neke osnovne uslove: bolju infrastrukturu na selu, pristup obrazovanju i zdravstvenim uslugama, povoljne kredite i grantove, stručnu podršku i obuke, stabilno tržište za organske proizvode.
Organska poljoprivreda može biti važan pokretač razvoja ruralnih područja u Crnoj Gori. Ona doprinosi razvoju seoskog turizma, odgovara strukturi malih porodičnih farmi i može stvoriti nove mogućnosti za mlade ljude. Ipak, njen puni potencijal može se ostvariti samo uz odgovarajuću podršku države, lokalnih zajednica i tržišta.
Pročitajte još:
Biznis.me: Što država treba preduzeti?
J. Vukčević: Ukoliko drzava ima resursa i mogucnosti, da smanji uvoz i omoguci bolji plasman organskih proizvoda, jer trenutno se na trzistu pored malog procenta organskih proizvoda iz Crne Gore, dosta moze naci uvezenih organskih proizvoda. Ukoliko je moguce to realizovati, mislim da bi interesovanje proizvodjaca kao i potrošača za organskom proizvodnjom bilo u većem procentu. Ipak, sa 1,7 odsto poljoprivrednog zemljišta pod organskom proizvodnjom potencijal je i dalje neiskorišćen. Crna Gora Agrobudžetom definiše svake godine visinu podrške po vrstiproizvodnje i to je neki vid podrške koji njima znači.
Troškovi proizvodnje su relativno visoki, a plasman proizvoda nije zagarantovan, više je na tržištu zastupljeno uvezenih organskih proizvoda, nego proizvoda koji se zapravo proizvode u Crnoj Gori,a sve iz razloga što su relativno niske cijene, cijena koja je izjednačena sa domaćim proizvodima, tj proizvodima iz konvencionalne proizvodnje. Možda neka garancija plasmana proizvoda, tj bolje tržište za organske proizvode sa cijenom koja je skladna načinu proizvodnje.
Biznis.me: Da li ima dovoljno edukacija za proizvođače?
J. Vukčević: Moram naglasiti da savjetovanje organskih proizvođača o tome kako da uspostave sistem organske
proizvodnje u skladu sa novim pravilima Sertifikaciono tijelo ne smije da sprovodi, jer bi bilo u konfliktu
interesa. Time treba da se bave savjetodavne službe ili da se angažuju eksperi. Organizovane su
svojevremeno razne edukacije ali smatram da su nedovoljno edukovani i da bi trebalo da se organizuje
dosta više edukacija gdje bi se proizvođačima detaljno objasnilo koje su promjene koje je donio novi
Zakon i Pravilnici koji će se morati primjenjivati.
Ono što je značajno pomenuti je to da su proizvođači česti posjetioci kako opštinskih tako i regionalnih
sajmova van Crne Gore, kao i česti dobitnici nagrada.
