Poremećaji u snabdijevanju energijom izazvani ratom u Iranu snažno će pogoditi ekonomije zemalja izvoznica nafte i gasa u Persijskom zalivu, dok će uvoznici energije poput Egipta i Jordana trpjeti posljedice rasta cijena sirovina i mogućeg pada doznaka radnika iz zalivskih zemalja, saopštio je Međunarodni monetarni fond.
Ukupno gledano, region Bliskog istoka i sjeverne Afrike očekuje znatno sporiji rast ove godine. Projekcija rasta realnog BDP-a smanjena je na 1,1 odsto, što je za 2,8 procenata manje u odnosu na procjene prije rata, uz očekivani oporavak tek 2027. godine, navedeno je u izvještaju MMF-a o Svjetskim ekonomskim izgledima iz aprila 2026.
Uticaj sukoba ne odnosi se samo na naftu i gas, već i na druge ključne proizvode iz regiona, poput đubriva, hemikalija i specijalizovanih industrijskih proizvoda. Rat takođe pogađa i neenergetske sektore, posebno avio-saobraćaj i logistiku, gdje zemlje Zaliva imaju važnu globalnu ulogu.
Zemlje koje uvoze energiju posebno su ranjive jer zavise od zalivskih ekonomija i za energente i za finansijske tokove. Ukoliko se sukob produži, te države bi mogle biti dodatno pogođene.
Privredni rast zemalja članica Savjeta za saradnju arapskih država zaliva trebalo bi da uspori na oko dva odsto u 2026. godini, u odnosu na ranije procjene od 4,3 odsto, ali se očekuje oporavak na 4,8 procenata u narednoj godini, posebno ako se poveća proizvodnja nafte i ponovo otvori Ormuski moreuz.
Saudijska Arabija bi mogla biti među manje pogođenim ekonomijama zahvaljujući mogućnosti preusmjeravanja izvoza i relativno stabilnom neenergetskom sektoru. Ipak, i njen rast će usporiti na oko 3,1 odsto u 2026. godini.
MMF je poručio da će nastaviti da pruža finansijsku podršku regionu, naglašavajući da su ključni prioriteti u srednjem roku diversifikacija trgovinskih ruta, jačanje infrastrukture i bolja regionalna saradnja u oblastima hrane, vode i energije.
Zemlje u razvoju nadaju se da će njihov glas postati značajniji u pregovorima o dugu, posebno nakon pokretanja nove međunarodne inicijative zajmoprimaca predstavljene tokom proljećnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke.
Ekonomske posljedice rata na Bliskom istoku osjećaju se širom svijeta, od Kariba do pacifičkih ostrva. Nagli rast cijena nafte doveo je do poskupljenja hrane i osnovnih potrepština, što najteže pogađa najsiromašnije slojeve stanovništva. Prema procjenama Ujedinjenih nacija, više od 30 miliona ljudi moglo bi da zapadne u siromaštvo zbog eskalacije sukoba.
U tom kontekstu, formiranje Platforme zajmoprimaca, inicijative država članica UN dolazi u pravom trenutku. Ovaj projekat bi trebalo da riješi dugogodišnji problem naglog rasta troškova servisiranja duga u zemljama u razvoju.
Danas najsiromašnije zemlje izdvajaju gotovo četvrtinu svojih prihoda za otplatu spoljnog duga. Čak 54 države, sa ukupno 3,4 milijarde ljudi, troše više na dug nego na zdravstvo ili obrazovanje. Ukupan spoljni dug zemalja u razvoju dostigao je 11.700 milijardi dolara do 2024. godine.
Platforma je otvorena za sve zemlje zajmoprimce i omogućava im da razmjenjuju iskustva, djeluju zajednički i ojačaju svoju pregovaračku poziciju.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš nazvao je ovu inicijativu „probojem u globalnoj finansijskoj arhitekturi“, upoređujući je sa klubovima povjerilaca poput Pariskog i Londonskog kluba.
Pročitajte još:
On je istakao da zajmoprimci često nemaju ravnopravan pristup pregovorima o sopstvenim dugovima i da zbog toga plaćaju kamate koje su u prosjeku dvostruko više nego u razvijenim zemljama, što dodatno produbljuje globalne nejednakosti.
Rat na Bliskom istoku dodatno pogoršava situaciju, usporava ekonomski rast i remeti lance snabdijevanja. Nova platforma treba da pomogne zemljama da bolje upravljaju dugom, vode ravnopravnije pregovore i pošalju jasnije signale tržištu. U suštini, ova inicijativa predstavlja pokušaj da se promijeni način funkcionisanja globalnog finansijskog sistema i da zemlje u razvoju dobiju veću ulogu u njegovom oblikovanju.
