U julu će četiri godine od otvaranja prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, a promet vozila skoro je utrostručen. Te godine saobraćajnicom je prešlo 1,14 miliona vozila, da bi godinu kasnije (2023.) promet bio udvostručen. Prošle godine auto put je koristilo 3,2 miliona vozila.
Prema podacima preduzeća Monteput, od početka ove godine, auto-putem Princeza Ksenija prošlo je nešto manje od 100 hiljada vozila. Ta brojka raste iz dana u dan, što potvrđuje podatak da je tokom jučerašnjeg dana auto-putem prošlo preko osam i po hiljada vozila.To je za skoro hiljadu više od prvog dana vikenda (subota, 16. maj).
Iz kompanije koja gazduje upravljanjem saopštili su da je prošla godina bila rekordna,a da od ove očekuju znatno bolji rezultat, jer je dobro počela.
“Prioritetnom dionicom auto-puta „Princeza Ksenija“, od Smokovca do Mateševa, tokom prošle godine prošlo je ukupno 3.212.608 vozila, što predstavlja do sada najveći zabilježeni godišnji promet na ovoj saobraćajnici.
Cijene Monteputa:
- Motocikli od 0,50 do 1,00 euro zavisno od isključenja
- Automobili do 3.500 kg od 1,50 eura do 3,50 eura zavisno od isključenja
- Automobili sa prikolicom i autobusi sa teretom iznad 3.500 kg od 2,50 eura do 6.00 eura zavisino od isključenja
- Motorna vozila sa dvije ili tri osovine, visine veće od 1,30m mjereno kod prve osovine, a čija najveća dozvoljena masa prelazi 3.500 kg i Motorna vozila sa dvije osovine, visine veće od 1,90m a čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 3.500 kg sa prikolicom.- u zavisnosti od isključenja plaćaju od 4 i po do deset i po eura
- Motorna vozila sa četiri ili više osovina, visine veće od 1,3m mjereno od prve osovine, čija dozvoljena masa prelazi 3.500kg.u zavisnosti od isključenja plaćaju od sedam do sedamnaest eura.
Dominiraju putnička vozila, kojih je evidentirano 2,83 miliona, što potvrđuje značaj auto-puta za svakodnevna i turistička putovanja. Znatan udio čine i vozila privrede i javnog prevoza – registrovano je 176.460 lakih teretnih, 121.658 srednjih teretnih, te 67.430 autobusa i teških teretnih vozila“, saopštili su iz Monteputa.
Radovi na drugoj dionici početkom juna
Koordinator Ministarstva saobraćaja Filip Radulović poručio je, prije neki dan, da se početak radova na drugoj dionici auto-puta, od Mateševa do Andrijevice,duge oko 23 kilometra, očekuje najkasnije početkom juna. Ugovor o izgradnji i projektovanju te dionice potpisan je prije tri mjeseca sa kineskim konzorcijumom Power China – Stecol – PCCD.
Inače, za izgradnju te dionice bila su prijavljena dva konzorcijuma: Cengiz-Azvirt i Power Construction Corporation of China i kompanija China Communications Construction Company. A komisija je utvrdila da je najbolja ponuda konzorcijumom Power China – Stecol – PCCD. Za njenu gradnju će, kako su nam ranije kazali iz Vlade, biti potrebno pet godina, a koštaće oko 600 miliona eura. Iz državne kase izdvojiće 250 miliona eura, kroz kredit od 200 miliona kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i grant Evropske unije od 150 miliona eura.
| Poslovanje Monteputa u posljednje tri godine | |||
|---|---|---|---|
| 2023. | 2024. | 2025. | |
| Ukupni prihodi | 34.840.455 | 21.594.153 | 30.334.100 |
| Ukupni rashodi | 30.063.193 | 15.373.522 | 24.188.879 |
| Neto rezultat | 4.531.509 | 6.110.529 | 6.061.023 |
| Kapital | 5.028.662 | 6.607.681 | 6.558.176 |
| Stalna imovina | 41.504.589 | 41.029.799 | 35.299.149 |
| Kratkoročne obaveze | 6.252.757 | 8.156.464 | 8.787.678 |
| Dugoročne obaveze | 26.435.140 | 21.664.136 | 16.846.220 |
| Potraživanja | 31.069 | 67.037 | 26.351 |
| EBITDA | 4.777.262 | 6.220.631 | 6.145.221 |
| Obrtna sredstva | 8.261.141 | 9.668.886 | 7.936.035 |
| Broj zaposlenih | 294 | 309 | 315 |
| Prosječna bruto plata zaposlenog | 1.587 | 1.705 | 1.940 |
| Izvor: CompanyWall, *svi podaci su u eurima | |||
„Projekat je značajna prekretnica za povezivanje sjevera Crne Gore, jer će taj kraj dobiti mnogo, a benefiti će se osjetiti odmah nakon potpisivanja ugovora, jer će biti dosta prostora za angažovanje i lokalne radne snage. Osim radnih mjesta i lokalno stanovništvo će imati koristi jer će taj razvoj pratiti rast cijena zemljišta ii nekretnina“,kazao je predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac, naglašavajući da završetak auto-puta za Berane znači mnogo više od saobraćaja, jer je tako ozbiljnom investicijom grad na Limu pozicionira se na ozbiljniju investicionu mapu regiona.
Koliko saobraćajna povezanost znači za razvoj jednog grada, pokazao je, prema riječima Lutovca, i put kroz tunel Jezerine na Jelovici. Njime je, kaže, skraćeno putovanje prema Podgorici, a povećan je i broj turista.
Kada je riječ o trećoj dionici auto-puta, od Andrijevice do Boljara, ona prema riječima Lutovca zaobilazi urbana naselja i neće ugroziti stambene objekte. Do tada, za Berance je značajan završetak autoputa do Andrijevice, do koje iz centra grada stižu za desetak minuta. Odatle do Mateševa je 22 kilometra, i onda nastavak postojećim auto putem do Smokovca.
Prva dionica auto-puta dugačka je 41,5 kilometara, i na glavnoj trasi ima 20 mostova,dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka i 16 dvocijevnih tunela. Ta dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama: Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Od regionalnih mreža najbrže rastuća je u Hrvatskoj
Iako je ta dionica našoj državi donijela značajnu putnu povezanost i ekonomsku isplativost i dalje smo jedina država u užem regionu koja na raspolaganju ima samo jednu dionicu auto-puta. Srbija je, prema podacima za kraj 2025. godine, napravila 1.050 km auto-puteva.
Prema podacima preduzeća Putevi Srbije, ukupni prihod za prošlu godinu od naplate putarine iznosili su oko 436 miliona eura. Taj priliv novca, navode iz preduzeća koje gazduje, govori o značajnom tranzitnom potencijalu koji Srbija koristi. No, sa druge strane taj kapital se brzo troši na pokrivanje operativnih rashoda koji su tokom godine neočekivano porasli.
| Poslovanje JP Putevi Srbije u posljednje tri godine | |||
|---|---|---|---|
| 2023. | 2024. | 2025. | |
| Ukupni prihodi | 548.143.457 | 515.486.925 | 536.019.031 |
| Ukupni rashodi | 605.542.780 | 612.325.388 | 721.475.307 |
| Neto dobitak/gubitak | -58.195.167 | -97.607.219 | -192.168.704 |
| Kapital | 3.273.276.665 | 3.176.033.009 | 5.076.011.050 |
| Obrtna imovina | 22.007.225 | 26.071.705 | 17.040.364 |
| Kratkoročne obaveze | 901.808.691 | 976.492.857 | 1.093.280.589 |
| Dugoročne obaveze | 176.266.500 | 155.763.112 | 138.042.274 |
| Potraživanja po osnovu prodaje | 582.861 | 90.809 | 60.615 |
| Ebitda | 82.916.260 | 46.045.700 | 8.394.144 |
| Broj zaposlenih | 2.190 | 2.221 | 2.293 |
| Prosečna bruto plata po zaposlenom | 1.112 | 1.244 | 1.362 |
| Izvor: CompanyWall, *svi podaci su u eurima | |||
„Rashodi preduzeća su u 2025. godini eksplodirali i dostigli nivo od skoro 82 milijarde dinara. To je čak 12 milijardi više nego u prethodnoj poslovnoj godini. Najveći deo ovog novca odlazi na održavanje putne infrastrukture i troškove proizvodnih usluga. Uprava preduzeća navodi da su troškovi održavanja bili za 130 odsto veći od prvobitno planiranih. Inflacija i rast cena materijala dodatno su opteretili bilans“, navode iz preduzeća Putevi Srbije.
Hrvatska ima 300 kilometara auto-puta više od Srbije. Prije dvije godine, naši evropski susjedi su mrežu auto-puteva podigli na 1.355,5 km i time upisani kao regionalni šampion.
Pročitajte još:
Navode da se na tome zaustavljaju, te da će kompletirati mrežu do 2029. godine. Iz tamošnjeg resornog ministarstva navode da je planirano da auto-put prolazi i kroz Bosnu i Hercegovinu (iznad Neuma), ali dok se to ne dogovore dvije države, auto-put će na svom „srednjem dijelu“ koristiti brzu cestu na Pelješcu.
Prema aktuelnoj procjeni, projekat će koštati milijardu i dvjesta miliona eura, jer će čak 19, od ukupno 28 kilometara dionice, biti u vijaduktima i tunelima. Društvo Hrvatske autoceste (HAC), koje upravlja najvećim dijelom mreže, ostvarilo je prošle godine prihod od 412,81 miliona eura, dok je zabilježena neto dobit iznosila 21,32 miliona eura.
U Bosni i Hercegovini, prema zvaničnom izvještaju JP Autoceste FBiH, 137,5 km auto-puta urađeno je krajem 2024. godine, a ukupan koridor planiran je oko 330 km. Iz tog preduzeća navode da su pred njima veliki izazovi i teške dionice (tuneli/mostovi), što stvara i sporiju dinamiku realizacije, pa se realan završetak čitavog koridora pomjera na duže staze.
Albanija trenutno ima tri glavna auto-putna pravca ukupne dužine oko 220 km. Strateški fokus im je, kako navode, bolje povezivanje sa Sjevernom Makedonijom, kao i priobalna veza (Jadransko-jonski koridor), koja ide prema našoj državi.
Po brzinii gradnje auto-puta izdvaja se i Kosovo koje se putno dobro povezuje sa Albanijom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom. Kosovska ITS strategija navodi da imaju oko 137 km auto-puteva u mreži. Do 2030. godine planiraju završetak pravca do granice sa Srbijom.
Slovenija, prema podacima preduzeća koje upravlja njihovim cestama – DARS, održava oko 625 km auto-puteva i brzih saobraćajnica zajedno. Njihov sistem cesta odavno je mrežno povezan.
Sjeverna Makedonija ima oko 316 km auto-puteva. Njeni koridori jačaju veze prema Albaniji, Bugarskoj i Grčkoj, što u regionalnom smislu, kažu analitičari, dodatno povećava pritisak da Crna Gora i BiH ubrzaju svoje “usko grlo” .
.
