Kad god izbije sukob na Bliskom istoku, pažnja se gotovo refleksno usmjerava na cijenu nafte. Koliko je skočila, koliko može još da raste, što to znači za inflaciju, samo su neka su od pitanja na koja smo za Biznis.me razgovarali sa Ristom Backovićem, magistrom ekonomskih nauka i revizorom finansijskih institucija.
Biznis.me: Eskalacija sukoba na Bliskom istoku kod većine građana otvorila je pitanje cijene barela nafte, malo je onih koji se pitaju kojom valutom će se taj barel plaćati. Nafta nije samo roba. Ona je osnova globalnog sistema koji decenijama funkcioniše po jednostavnom pravilu: energija se plaća u dolarima. Da li je to upozorenje da dolar nije samo valuta već instrument moći?
R. Backović: Zbog toga ovaj sukob nije samo vojni ili politički. On je, u svojoj suštini, sukob oko opstanka tog sistema, ali i civilizacije kakvu je poznajemo. Snaga dolara često se posmatra kao nešto gotovo prirodno. U stvarnosti, ona je rezultat njegove duboke ugrađenosti u globalnu trgovinu — naročito u sektor energije. Nafta se kupuje u dolarima. Transport se finansira u dolarima. Kreditni aranžmani koji prate taj lanac, takođe, su denominovani u dolarima. To Americi daje značajnu prednost.
Kontrola nad finansijskim tokovima omogućava i kontrolu pristupa tržištu. Sankcije funkcionišu upravo zato što su ugrađene u taj sistem. Iran je godinama primjer kako izgleda kada se iz tog sistema ispadne. Zbog toga sukob sa Iranom nije samo pitanje regionalne stabilnosti. On je i signal da li postojeći monetarni poredak i dalje ima snagu da opstane.
Biznis.me: Sjedinjene Američke Države brane postojeći okvir, Kina ne ide na direktan sukob. Što nam govori ta njena dugoročnija i opreznija strategija?
R. Backović: To nam govori da Kina ne ruši sistem, već gradi paralelni. Umjesto pokušaja da zamijeni dolar, Kina gradi alternativnu infrastrukturu. Digitalni juan, CBDC projekti i novi sistemi za prekogranično poravnanje idu u istom pravcu, smanjenje zavisnosti od američkog finansijskog sistema. Takav model, barem teorijski, može biti posebno pogodan za trgovinu energijom. Digitalan, brz i manje izložen političkom pritisku. Ali tu postoji ograničenje koje često ostaje u drugom planu.
Biznis.me: Na koja organičenja mislite?
R. Backović: To znači da Kina traži alternativu, ali ne želi da postane novi centar sistema sa svim posljedicama koje to nosi. Da bi juan postao globalno sredstvo za trgovinu naftom, morao bi biti široko prihvaćen i tražen. A veća tražnja gotovo neminovno vodi ka jačanju valute. Jači juan, međutim, znači skuplji kineski izvoz. Za ekonomiju koja i dalje u velikoj mjeri zavisi od izvoza, to predstavlja ozbiljan rizik. Upravo zato Kina balansira između dvije potrebe: želi veću međunarodnu upotrebu svoje valute, ali bez gubitka kontrole nad njenim kursom.
Digitalni juan u tom smislu jeste koristan alat, omogućava trgovinu izvan dolarskog sistema — ali nije zamišljen kao potpuna zamjena za dolar. Ne u obimu koji bi izazvao značajnu aprecijaciju i ugrozio konkurentnost kineske privrede.
Dolar kao infrastruktura, ne samo valuta
Biznis.me: Između američkog dolara i kineskih digitalnih rješenja pojavljuje se kripto valuta, kakav je njen prostor u ovom trenutku?
R. Backović: Kripto se pojavljuje kao treći sloj sistema. U prvoj fazi krize, kriptovalute obično ne jačaju. Rast cijena energije, inflacija i globalna neizvjesnost guraju kapital ka sigurnijim oblicima imovine. Kripto tada reaguje kao rizična klasa. Dugoročno, međutim, situacija se mijenja. Ako globalni sistem počne da se dijeli na više monetarnih blokova, javlja se potreba za instrumentima koji funkcionišu izvan državnih okvira. Tu kripto dobija prostor. Kao što je i govorio Hajek, novac privrede otporan na državnu kontrolu.
Ipak, najveći dobitnik ovakvog razvoja događaja možda neće biti Bitcoin, već stablecoini koji su vezani za dolar. Stablecoini vezani za dolar već sada funkcionišu kao fleksibilan kanal međunarodne likvidnosti. Brži su, jednostavniji i manje zavise od tradicionalnog bankarskog sistema. U uslovima geopolitičke fragmentacije, takvi instrumenti mogu postati još važniji. Paradoks je očigledan: kripto ne mora da zamijeni dolar da bi imao ključnu ulogu. Dovoljno je da transformiše monetarni system i poluge na kojima on počiva.
Biznis.me: Da li se Bitcoin pozicionira kao neutralna imovina?
R. Backović: Bitcoin ne pripada nijednoj državi i ne zavisi od političkih odluka. U svijetu u kojem raste nepovjerenje između velikih ekonomskih blokova, takva osobina dobija na značaju. Bitcoin u tom smislu nije konkurencija dolaru ili juanu u operativnom smislu, već potencijalna rezervna opcija u fragmentiranom sistemu. U ovakvoj situaciji Bitcoin zauzima drugačiju poziciju. Nije pogodan za trgovinu energijom. Nije stabilan i nije dizajniran kao svakodnevno sredstvo plaćanja. Ali posjeduje jednu osobinu koju državne valute nemaju — neutralnost. Ovu neutralnost stablecoin-i nemaju jer iza njih stoje preduzeća ili državne obveznice.
Biznis.me: Kad se šire sagleda cjelokupna situacija na Bliskom istoku, ali i u „moćnom“ dijelu svijeta, što vidimo?
R. Backović: Kada se sve sabere, postaje jasno da se ovdje ne vodi jednostavan sukob između kriptovaluta i državnog novca. Radi se o sudaru različitih modela monetarne organizacije svijeta. Amerika nastoji da očuva postojeći sistem zasnovan na petrodolaru. Kina razvija alternativne kanale, ali uz pažljivo upravljanje sopstvenom valutom. Kripto se pojavljuje kao paralelni sloj — ne kao zamjena, već kao dopuna.
Ako se sve ovo prevede na konkretno pitanje — hoće li kriptovalute rasti ili padati — odgovor nije jednostavan, ali obrazac jeste prepoznatljiv. U prvoj fazi većeg sukoba, kripto tržište najčešće reaguje negativno. Rast cijene nafte povlači inflaciju, inflacija podiže kamate ili ih zadržava visoko, a to smanjuje likvidnost na tržištima. U takvom okruženju kapital se povlači iz rizičnih klasa imovine, a kripto je i dalje u toj kategoriji. Zato bi realan prvi scenario bio pad ili snažna volatilnost Bitcoina i ostatka tržišta, uz moguće kratkoročne skokove koji su više rezultat panike nego stabilnog trenda.
Biznis.me: Da li se u trenutnoj situaciji na Bliskom istoku, kripto može iskoristiti kao alat za zaobilaženje sistema?
R. Backović: Ratovi i sankcije gotovo uvijek stvaraju potrebu za alternativnim kanalima plaćanja. Kada se jedan dio svijeta nađe van dominantnog finansijskog sistema, traže se načini da se kapital i roba ipak kreću. Tu kriptovalute dobijaju praktičnu funkciju. Ne kao idealno rješenje — jer su volatilne i rizične — već kao funkcionalno rješenje kada druge opcije nijesu dostupne.
U takvim situacijama kripto se koristi za transfer sredstava van bankarskog sistema, zaobilaženje sankcionih ograničenja i privremeno čuvanje vrijednosti u nestabilnim okruženjima.
Pročitajte još:
Iran, Rusija i druge zemlje pod sankcijama već su pokazale da kripto može imati tu ulogu, iako ne na nivou koji može zamijeniti klasične finansijske tokove.
Biznis.me: Može li kripto finansirati rat?
R.Backović:: Pitanje finansiranja rata kroz kriptovalute često se postavlja, ali realnost je ograničena. Kripto može igrati ulogu u određenim segmentima kao što su: finansiranje manjih operacija, donacije i neformalni tokovi sredstava, kao i zaobilaženje pojedinačnih restrikcija. Međutim, za finansiranje velikih vojnih operacija potrebni su obimi i stabilnost koje kripto trenutno ne može da obezbijedi bez velikog rizika i vidljivosti.
Velike države i dalje se oslanjaju na klasične finansijske sisteme, monetarnu emisiju i institucionalne izvore kapitala. Zato je realnije posmatrati kripto kao dopunski kanal, a ne kao osnovu finansiranja rata.
Biznis.me: Dešavanja na Bliskom istoku značajno utiču na tržište. Kuda ono ide?
R. Backović: Ako se posmatra šira slika, može se zaključiti trend: kratkoročno: volatilnost i pritisak na cijene; srednjoročno: rast značaja stablecoina i digitalnih platnih sistema; dugoročno: jačanje uloge kripta kao paralelnog finansijskog sloja. Bitcoin u tom kontekstu ne postaje valuta za trgovinu naftom, ali može dobiti na značaju kao rezervna imovina u svijetu sa više monetarnih centara moći.
