Istraživanje Eurobarometra pokazuje da je zapošljavanje državljana trećih zemalja i dalje ograničeno. Svako sedmo malo i srednje preduzeće pokušalo je zaposliti radnike izvan EU u posljednje dvije godine, objavila je Evropska komisija ove sedmice.
Od onih koji su zaposlili državljane trećih zemalja (14 posto uzorka), 54 posto je opisalo proces zapošljavanja kao težak. U Sloveniji je ta brojka 51 posto, prenosi SEEbiz.
Spora administracija
Najčešće navedena prepreka je složenost administrativnih i imigracionih procedura (31 posto). Nakon toga slijede poteškoće u pronalaženju odgovarajućih kandidata (25 posto) i prevazilaženju jezičkih barijera (24 posto).
Prema istraživanju, 85 do 90 posto kompanija direktno upravlja zapošljavanjem radnika izvan EU. Svijest kompanija o javnoj podršci međunarodnom zapošljavanju je ograničena. Korištenje privatnih agencija za zapošljavanje je znatno veće u međunarodnom zapošljavanju.
Između ostalog, kompanije su procijenile da bi se zapošljavanje izvan EU moglo poboljšati kroz finansijsku podršku (31%), informacije i smjernice (25%), pomoć u pronalaženju kandidata (23%), pomoć pri integraciji na radnom mjestu (20%) i podršku za imigraciju i preseljenje (18%).
Evropska komisija je istakla svoju mjeru EU Talent Pool, za koju je rekla da će se baviti nedostatkom radne snage i vještina. Kao prva panevropska platforma za međunarodno zapošljavanje, ona će pomoći u povezivanju slobodnih radnih mjesta u deficitarnim zanimanjima s radnicima iz zemalja izvan EU, dodaje se.
Roxana Minzatu, izvršna potpredsjednica Komisije za socijalna prava, vještine, kvalitetna radna mjesta i spremnost, rekla je da su mala i srednja preduzeća (MSP) ključna za ekonomiju EU, čineći oko 99% svih kompanija. „Moraju pronaći ljude s pravim vještinama kako bi povećali konkurentnost EU“, naglasila je.
Evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Brunner pozvao je na pojednostavljenje i ubrzanje međunarodnih procedura zapošljavanja.
„Ovo će osigurati da više kvalifikovanih talenata odabere Evropu“, rekao je.
34 slovenačka poslodavca koriste program skraćenog radnog vremena
Program subvencionisanog skraćenog radnog vremena u Sloveniji, koji je bio na snazi šest mjeseci za kompanije u problematičnim sektorima, istekao je u petak.
Primjenjivao se na sektore odjeće, kože i kožnih proizvoda, proizvoda od nemetalnih minerala, metala, metalnih proizvoda, motornih vozila, vozila i namještaja, kao i štamparije.
Pročitajte još:
Radnici kojima je naloženo da rade skraćeno radno vrijeme morali su se prijaviti u poseban registar radnika u instituciji, što im je takođe omogućavalo da iskoriste mogućnosti obuke ili obrazovanja koje je za njih pripremila institucija.
Program su koristila 34 poslodavca za 1.742 radnika, objasnio je Zavod za zapošljavanje. Do sada je za mjere vezane za program isplaćeno oko 680.000 eura, a do kraja mjeseca očekuje se još 70.000.
Prema podacima institucije u kojoj je program proveden, bilo je znatno više zahtjeva poslodavaca za subvencije nego što je odobreno, tačnije 84 za 2.114 radnika.
Prema njihovim riječima, do petka su isplaćeni djelimični povrati naknade plate za 27 poslodavaca za 1.587 radnika, u iznosu od nešto više od 667.600 eura. Osim toga, isplaćeno je dodatnih 12.500 eura za obuku radnika koji su bili na skraćenom radnom vremenu.
Do kraja juna, institucija planira isplatiti djelimične povrate naknade plate u iznosu od oko 70.000 eura, ovisno o visini potraživanja.
