Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o finansijskim konglomeratima, čime je dodatno uskladila nacionalno zakonodavstvo sa evropskim direktivama kojima se precizira struktura i uređuje rad velikih poslovnih grupa koje obuhvataju različite vrste finansijskih institucija unutar jedne strukture. Zakon precizira da unutar jednog konglomerata postoji više različitih sektora, poput bankarskog i sektora osiguranja.
Izmjenama se preciziraju i pravila i izuzeci pri utvrđivanju finansijskih konglomerata, kao i obaveza sprovođenja dodatnog nadzora nadležnih regulatora u zavisnosti od bilansne sume najmanjeg sektora unutar kreditnih institucija, osiguravajućih i investicionih društava u finansijskom konglomeratu, čime se vrši unapređenje efikasnosti i proporcionalnosti nadzora nad tim strukturama, prenosi Dan.
Usvajanjem ovih izmjena i dopuna zakona obezbjeđuje se puna usklađenost sa EU regulativom i doprinosi se zatvaranju pregovaračkog poglavlja 9.
Vlada je izmjenama dodatno precizirala nadzor nad finansijskim konglomeratima u Crnoj Gori i definisala nove novčane pragove za osnivanje tih struktura.
Naime, dosadašnji pragovi bilansne sume drastično se uvećavaju.
Tako se prag od sto miliona podiže na čak šest milijardi eura prilikom utvrđivanja da li grupa ispunjava formu finansijskog konglomerata. To znači da ako zbir ukupne imovine svih članica konglomerata prelazi šest milijardi, država tu grupu proglašava finansijskim konglomeratom i uvodi stroži nadzor.
Takođe, izmjenam se prag od 80 miliona za najmanji finansijski sektor u grupi povećava na pet milijardi.
Predlogom izmjena i dopuna Zakona o finansijskim konglomeratima omogućava se uključivanje penzionih fondova.
To znači dozvolu da se društva za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima ravnopravno uključuju u finansijski sektor kojem pripadaju unutar grupe. Ako ne pripadaju isključivo jednom sektoru, raspoređuju se u najmanji finansijski sektor u toj grupi.
Uključivanje društava za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima u zakon predstavlja usklađivanje sa pravilima Evropske unije (tzv. FICOD direktiva).
U praksi, ovo znači da se penzioni fondovi više ne posmatraju kao izolovani entiteti, već kao ravnopravni dio šireg finansijskog sektora kada država procjenjuje da li neka velika poslovna grupa predstavlja finansijski konglomerat.
Novo pravilo nalaže da se društvo za upravljanje penzionim fondom mora uračunati u onaj finansijski sektor kojem po svojoj prirodi ili vlasništvu pripada.
Centralna banka Crne Gore, Agencija za nadzor osiguranja i Komisija za tržište kapitala će utvrđivati da li konglomerat prelazi zakonske pragove i da li nad njom mora da se sprovodi dodatni, stroži nadzor.
Time se postiže da država stiče potpuni uvid nad poslovanjem penzionih fondova kada su oni dio velikih finansijskih grupacija, kako bi se spriječilo prelivanje rizika između banaka, osiguranja i novca koji građani štede za penziju.
Zakonom se uvodi sistem zajedničkog nadzora kroz Koordinatora nadzora (vodeći regulator).
Za svaki pojedinačni finansijski konglomerat određuje se jedan vodeći koordinator iz redova Centralne banke, Agencije za nadzor osiguranja i Komisije za tržište kapitala. Koji će od ova tri regulatora biti vođa zavisi od toga u kojem sektoru (banke, osiguranje ili tržište kapitala) konglomerat drži najveći dio svoje imovine (bilansne sume).
Regulatori imaju na raspolaganju kaznene mjere koje mogu biti preventivno-korektivne i novčane kazne (prekršajne).
Pročitajte još:
Mogu izreći zabranu ili ograničenje transakcija, a mogu i da zahtijevaju da konglomerat ili članice obezbijede dodatni kapital. Mogu zahtijevati i smjenu odbora direkrtora i direktora.
Kao krajnja mjera predviđeno je oduzimanje dozvole za rad.
Zakon precizira stroge novčane kazne za pravna lica, mješovite finansijske holdinge i za odgovorna lica u njima.
Za pravna lica kazne se kreću od nekoliko hiljada do više desetina hiljada eura.
Kažnjivo je nedostavljanje redovnih izvještaja o transakcijama unutar grupe i koncentraciji rizika, izostanku sistema upravljanja rizicima i interne kontrole, kao i onemogućavanje koordinatora da pristupi podacima i dokumentaciji.
Direktori i članovi uprave kažnjavaju se lično novčanim kaznama u rasponu od dvije do četiri hiljade eura za lakše prekršaje.
